Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Kijev | 2–3. 7. 2015.

Potpora Ukrajini u harmonizaciji zakonodavstva s EU

Predsjednik Parlamentarnog odbora za pridruživanje EU-a i Ukrajine Andrej Plenković boravio je 2. i 3. srpnja u službenom posjetu Kijevu zajedno s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom te članovima Odbora Kajom Kallas i Tiborom Szanyijem

Održani su susreti s predsjednikom Vrhovne Rade Volodimirom Grojsmanom, ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom te zamjenikom ministra gospodarstva Maksimom Nefjodovim, kao i predstavnicima niza misija međunarodnih organizacija koje su prisutne u Kijevu. Organiziran je i sastanak Biroa Parlamentarnog odbora za pridruživanje te je usvojeno zajedničko priopćenje.

Glavni razlog posjeta bilo je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Europskog parlamenta i Vrhovne Rade. Predsjednici parlamenata Schulz i Grojsman potpisom su definirali okvir suradnje u svrhu pružanja podrške poboljšanja procesa prilagodbe zakonodavstvu EU-a te jačanju institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti Rade. Plenković, koji je u ime EP-a zadužen za koordinaciju potpornih aktivnosti EP-a je na posebnom sastanku na kojem je predstavljen projekt podrške rekao: "Spremni smo prenijeti iskustva kolegama u Vrhovnoj Radi u obavljanju europskih poslova, a posebno ocjeni sukladnosti novog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, što je jedan od glavnih ciljeva u provedbi Sporazuma o pridruživanju".

U razgovoru s ministrom Klimkinom detaljno je razmotren angažman međunarodne zajednice u nastojanjima za mirno reintegriranje privremeno okupiranih područja u ustavnopravni poredak Ukrajine kao i dodatni sigurnosni angažman EU.

Supredsjedatelji Parlamentarnog odbora za pridruživanje Andrej Plenković i Ostap Semerak uz sudjelovanje zastupnika Europskog parlamenta Kaje Kallas i Tibor Szanyija te zastupnika Ukrajinskog parlamenta Irine Gerašenko i Viktora Galasjuka raspravljali su o brojim pitanjima odnosa Unije i Ukrajine. Uz zabrinutost za stanje ljudskih prava na nelegalno anektiranom Krimu, konstatiran je daljnji trend sigurnosnih prijetnji na istoku zemlje, te je ponovljen snažan apel na punu provedbu Sporazuma iz Minska. Zabrinutost su iskazali i zbog humanitarne situacije koja se pogoršava, osobito na jugu i istoku Ukrajine, unatoč pomoći Europske unije i država članica u iznosu preko 223 milijuna eura. Pozdravili su produženje restriktivnih mjera prema Rusiji do kraja siječnja 2016. i nedavno obnovljene razgovore u okviru Normandijskog formata te pozvali na veće napore radnih skupina i podskupina.

Zastupnici Europskog parlamenta pohvalili su napore ukrajinskih vlasti u provedbi ključnih reformi jačanja pravosuđa, sigurnosnog i energetskog sektora, decentralizacije, borbe protiv korupcije i povođenja Sporazuma o pridruživanju, uz poticaj da jednako odlučno nastave provedbu sveobuhvatnih reformi unatoč sigurnosnim izazovima i nepovoljnim okolnostima. Pozitivne poruke iz Kijeva su prednosti koje će ukrajinskom gospodarstvu donijeti Sporazum o slobodnoj trgovini koji bi trebao privremeno stupiti na snagu 1. siječnja 2016. Biro je ohrabrio Ukrajinu na ispunjavanje Akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima kako bi Komisija mogla preporučiti odobravanje bezviznog režima tijekom 2016.

Zajedničko priopćenje