Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice

O meni

Predsjednik hrvatske Vlade i Hrvatske demokratske zajednice mr. sc. Andrej Plenković

Rođen sam 1970. godine u Zagrebu, gdje sam i odrastao. U braku sam s Anom Maslać Plenković, pravnicom rođenom u Dubrovniku, s kojom ima sina Maria i kćer Milu. Moja obitelj potječe iz Dalmacije – otac Mario Plenković rođen je u Svirču na Hvaru, a majka Vjekoslava Raos-Plenković rodom je iz Makarske.

Osnovnu školu pohađao sam na Jordanovcu, a srednju u Obrazovnom centru za jezike. Tečno govorim engleski, francuski i talijanski, a služim se njemačkim.

Bavio sam se nogometom, tenisom i vaterpolom, a košarku sam igrao u nekoliko zagrebačkih klubova (Maksimir, Centar, Črnomerec), u Bruxellesu (ASUB – Association sportive universitaire de Bruxelles) i Parizu (Club Paris Jean-Bouin).

Naobrazba

Na pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao sam se 1988, a diplomirao sam 1993. na temu »Institucije Europske zajednice i proces donošenja odluka« na Katedri međunarodnog javnog prava kod profesorice Nine Vajić. Bio sam predsjednik Europske udruge studenata prava Zagreb 1991, prvi predsjednik ELSA-e Hrvatske 1992, a 1993. predsjednik Međunarodnog odbora ELSA-e (European Law Students' Association) sa sjedištem u Bruxellesu. Studentsku praksu obavio sam 1992. u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu.

Državni stručni ispit položio sam 1997. U Ministarstvu vanjskih poslova završio sam program za diplomatskog savjetnika i 1999. položio savjetnički ispit na Diplomatskoj akademiji. Pravosudni ispit položio sam 2002.

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio sam poslijediplomski studij iz međunarodnoga javnog i privatnog prava. Stupanj magistra znanosti stekao sam 2002. obranivši magistarski rad pod naslovom »Subjektivitet Europske unije i razvoj Zajedničke vanjske i sigurnosne politike« kod profesora Budislava Vukasa.

Diplomatska karijera

U Ministarstvu vanjskih poslova zaposlio sam se 1994. kao stručni suradnik u Odjelu za europske integracije.

U listopadu 1997. postao sam načelnik Odjela za europske integracije, a tu sam dužnost obavljao do konca 2001. Zatim sam 1999. postao savjetnik ministra za europske poslove. Sudjelovao sam u političkom dijalogu između Hrvatske i Europske unije na ministarskoj razini te sam jedan od autora Plana integracijskih aktivnosti Vlade iz 1999.

Vlada me je imenovala članom pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije. U tom razdoblju bio sam također hrvatski nacionalni koordinator za Srednjoeuropsku inicijativu.

U Bruxellesu. Od 2002. do 2005. bio sam zamjenik šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu. Pripremao sam podnošenje zahtjeva Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji 2002. i 2003, lobirao za status države kandidatkinje 2004. i za otvaranje pristupnih pregovora 2005.

U Parizu. Od 2005. do 2010. bio sam zamjenik veleposlanika u Francuskoj te surađivao s veleposlanicima Božidarom Gagrom i Mirkom Galićem.

Državni tajnik za europske integracije. Po povratku u Zagreb na poziv ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića obavljao sam od travnja 2010. do prosinca 2011. dužnost državnog tajnika za europske integracije u vladi Jadranke Kosor. U tom razdoblju dao sam politički i stručni doprinos dovršenju hrvatskih pregovora s Europskom unijom. Radio sam na usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, na provedbi Komunikacijske strategije za članstvo Hrvatske u Uniji i informativne kampanje za referendum te na prevođenju pravne stečevine.

Politički angažman

Pristupanje HDZ-u. 2011. godine pristupio sam Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Nakon sedamnaest godina profesionalnog rada posvećenog hrvatskim interesima u diplomaciji, međunarodnim odnosima i europskim poslovima odlučio sam započeti novu fazu društveno odgovornog angažmana na političkoj sceni. Svoje političko opredjeljenje pokazao sam još 2000, kada sam vodio izborni stožer predsjedničkog kandidata HDZ-a Mate Granića. Kao kandidat za Hrvatski sabor uključio sam se u kampanju za parlamentarne izbore u prosincu 2011.

Zastupnik u Hrvatskom saboru. Od 22. prosinca 2011. do 1. srpnja 2013. bio sam zastupnik u Hrvatskom saboru. Izabran sam u VII. izbornoj jedinici. Bio sam supredsjedatelj zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, član saborskih odbora za vanjsku politiku, za europske integracije, za pravosuđe, za zaštitu okoliša te za međuparlamentarnu suradnju.

Odlukom Sabora od travnja 2012. do srpnja 2013. izabran sam u skupinu od 12 hrvatskih zastupnika-promatrača u Europskom parlamentu.

Zastupnik u Europskom parlamentu

Kao kandidat HDZ-a na zajedničkoj listi br. 12, koja je pobijedila na prvim izborima za Europski parlament, 14. travnja 2013. izabran sam u Europski parlament s 37.546 preferencijalnih glasova (15,41%). U Strasbourgu sam 2. srpnja 2013. kao prvi hrvatski zastupnik govorio na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta na hrvatskom jeziku.

Opći izbori za Europski parlament 25. svibnja 2014. Predvodio sam zajedničku listu HDZ-a i partnera – listu br. 6, koja je s osvojenih 41,5% i 6 mandata pridonijela ukupnoj pobjedi Europske pučke stranke na europskim izborima, kao i izboru Jean-Claudea Junckera za predsjednika Europske komisije. Kao nositelj liste osvojio sam 71.072 preferencijalna glasa.

Aktivnosti u Europskom parlamentu u sazivu 2014–2019. Nakon pobjede koalicijske liste HDZ-a i partnera na izborima za Europski parlament u svibnju 2014. nastavio sam raditi na provedbi izbornog programa HDZ-a u okviru Kluba zastupnika Europske pučke stranke. Za vrijeme angažmana u Europskom parlamentu nastojao sam oblikovati ulogu europskog zastupnika kao nove pojave na hrvatskoj političkoj sceni.

Izabran sam za potpredsjednika Odbora za vanjske poslove na mandat od dvije i pol godine. Time sam postao prvi hrvatski zastupnik koji je izabran na takvu dužnost u nekom parlamentarnom odboru. U svojem radu usredotočio sam se na snažno zalaganje za donošenje odluka koje su od neposrednog interesa za hrvatske građane te su važne za formuliranje vanjske politike Europske unije u novim globalnim okolnostima i zaštitu europskih vrijednosti.

Zajedno s hrvatskim kolegama u Europskom parlamentu snažno sam se zauzeo za to da u kontekstu 20. obljetnice Daytonskog sporazuma pomognemo Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu. Početkom prosinca 2015. organizirao sam u Bruxellesu veliku konferenciju o europskoj budućnosti BiH s namjerom da se stvori povoljno ozračje za podnošenje zahtjeva za članstvo. U toj su konferenciji sudjelovali visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove Federica Mogherini, povjerenik Europske komisije za susjedne zemlje i pristupne pregovore Johannes Hahn, predstavnik američkog ministarstva vanjskih poslova Brian Hoyt-Yee i niz drugih visokih dužnosnika. Zauzeo sam se za politički proces koji će Bosni i Hercegovini osigurati gospodarski napredak, koheziju i stvarnu ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda.

Sudjelovao sam nadalje u radu Odbora za proračun, Odbora za ustavna pitanja i Odbora za ribarstvo, kao i u radu izaslanstava za odnose s državama Magreba, Unijom za Mediteran i međuparlamentarnim forumom EuroNest te s međuparlamentarnim grupama za mala i srednja poduzeća, za osobe s invaliditetom, za Dunavsku regiju, za vino, voće i povrće, tradiciju i kvalitetu hrane.

Bio sam također predsjednik izaslanstva EP-a u Parlamentarnom odboru za pridruživanje Ukrajine Europskoj uniji. Predvodio sam Promatračke misije EP-a za vrijeme parlamentarnih izbora u Ukrajini u listopadu 2014. te na lokalnim izborima u Ukrajini u listopadu 2015.  Organizirao sam konferenciju na visokoj razini »Tjedan Ukrajine u Europskom parlamentu« te pomogao pri realizaciji Hrvatsko-ukrajinskog foruma u Splitu, gdje su se povezali hrvatski i ukrajinski gospodarstvenici. Predsjednik Porošenko uručio mi je visoko ukrajinsko odličje za promicanje europskih težnji Ukrajine.

Na plenarnim sjednicama Europskog parlamenta sudjelovao sam u raspravama o brojnim pitanjima kao što su europski proračun, mjere za zapošljavanje, globalni dogovor o klimi, europska politike susjedstva, poljoprivreda, provedba Dunavske i Jadransko-jonske strategije, a napose o temama koje su važne za hrvatske građane.

Komisiji i Vijeću uputio sam niz pitanja o programu Erasmus+, vanjskoj politici, problemu osoba s invaliditetom u zračnom prometu, posljedicama elementarnih nepogoda i moguće pomoći kroz Europski fond solidarnosti, slobodi kretanja hrvatskih radnika u zemljama EU-a, zapošljavanju hrvatskih državljana u institucijama EU-a, problemu onečišćenog zraka u Slavonskom Brodu, arbitražnom postupku Hrvatske i Slovenije, zaštiti autohtonih poljoprivrednih proizvoda, mjerama regulacije ribolova u Hrvatskoj i drugim temama.

Bio sam prvi hrvatski zastupnik koji je podnio izvješće na plenarnoj sjednici EP-a, kada se raspravljalo o mobilizaciji proračunskih sredstava EU-a iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji namijenjenih španjolskoj regiji Valenciji. Bio sam također izvjestitelj u sjeni za izvješće »Transparentnost, pouzdanost i integritet institucijama EU-a«. U ožujku 2015. usvojeno je moje izvješće o dodjeli milijun eura iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji belgijskoj regiji Hainaut.

U brojnim priredbama koje sam organizirao u Europskom parlamentu predstavio sam bogatu kulturnu baštinu i tradiciju svih krajeva Hrvatske. Primjerice, početkom svibnja 2015. u EP-u sam organizirao izložbu fotografija »300. obljetnica Sinjske alke« te u Bruxelles doveo šezdesetak članova Viteškog alkarskog društva Sinj i klapu Sinj.

Zajedno s gradonačelnikom Staroga Grada na otoku Hvaru Vinkom Maroevićem inicirao sam obilježavanje velikog jubileja »2400 godina Staroga Grada« u Europskom parlamentu te program koji je prikazao tisućljetne mediteranske veze Farosa i Parosa. Tom prigodom ugostio sam predstavnike otoka Hvara i Splitsko-dalmatinske županije.

Univerzalni mandat, primljen od svih hrvatskih birača, obvezao me na dinamičan rad u Bruxellesu i Strasbourgu, ali i na stalnu prisutnost diljem Hrvatske i na neposredan kontakt s građanima. Od samog početka mandata redovito posjećujem sve hrvatske županije te sudjelujem u brojnim konferencijama s poduzetnicima, izvoznicima, inovatorima, udruženjima i mladima kako bih ih bolje povezao s gospodarskim i socijalnim prednostima članstva u Europskoj uniji.

Moji suradnici. Zahvaljujem voditeljici ureda Marijani Balić, asistenticama Teni Mišetić, Mari Rimac-Jukić i Morani Mavriček te asistentima Miroslavu Smetišku, Karlu Ressleru i Marku Miliću na potpori. U mojem uredu u Bruxellesu boravio je velik broj mladih stažista koji su stekli znanje koje će im omogućiti da ubuduće pridonesu europskom djelovanju Hrvatske.

Podrška matičnoj organizaciji HDZ-a na Črnomercu

Nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice i partnera na europskim izborima predvodio sam listu HDZ-a za Vijeće gradske četvrti Črnomerec na lokalnim izborima koji su održani 19. svibnja 2013. HDZ je osvojio pet mandata, a s poslijeizbornim koalicijskim partnerima HSP-om dr. Ante Starčević, HSLS-om i HSU-om dogovorena je nova većina u Vijeću s ukupno 9 od 15 mandata.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice

Nakon što sam iskazao spremnost da preuzmem odgovornost za vođenje Hrvatske demokratske zajednice, na izvanrednim stranačkim izborima 17. srpnja 2016. izabran sam s 98.335 glasova za novog predsjednika HDZ-a.

U predizbornom programu »HDZ – središnja snaga razvoja Hrvatske« istaknuo sam da ću svojim djelovanjem pomoći HDZ-u da ponovno postane središnja politička snaga koja će u hrvatskom društvu projicirati političku stabilnost, pravnu sigurnost, gospodarski rast i razvoj te primjenu kršćanskog načela solidarnosti.

HDZ vodim kao stožernu hrvatsku stranku, kao jasno pozicioniranu stranku desnog centra koja baštini demokršćanske, narodnjačke i univerzalne humanističke vrijednosti.

Parlamentarni izbori 2016. Uoči izbora za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. HDZ je pred hrvatske birače izišao s programom Gospodarski rast, nova radna mjesta i društvena pravednost.

Predstavili smo politiku profiliranog i transformiranog HDZ-a, čvrsto pozicioniranog na europskom desnom centru, gdje ga je postavio i prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, te usmjerenog prema budućnosti, kao predvodnika u pronalaženju rješenja za gospodarska i socijalna pitanja.

U kratkom roku vratili smo povjerenje hrvatskih birača i pobijedili na parlamentarnim izborima 2016. godine. HDZ je osvojio 61 mandat (izlaznost 52,59%), dok je drugoplasirana Narodna koalicija predvođena SDP-om osvojila 54 mandata. Predvodio sam listu HDZ-a u I. izbornoj jedinici, koja je dobila 31,63% glasova odnosno 5 mandata, a osvojio je 33.265 preferencijalnih glasova (53,38% od glasova liste). Najveći uspjeh HDZ je postigao upravo u Zagrebu i susjednim izbornim jedinicama (I, II, VI. i VII), koje su mu zajedno donijele 23 mandata.

10. listopada 2016. predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović povjerila mi je mandat za sastav nove vlade na temelju 91 potpisa izabranih zastupnika. U Hrvatskom je saboru 19. listopada s 91 glasom izglasano povjerenje 14. Vladi Republike Hrvatske, za čijega sam predsjednika izabran.

Predstavljajući glavne crte Vladina programa u razdoblju 2016–2020, istaknuo sam četiri glavna cilja: stabilan i trajan gospodarski rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografsku obnovu te društvenu pravednost i solidarnost.

Lokalni izbori 2017. HDZ je odnio uvjerljivu pobjedu na lokalnim izborima, te otada 13 župana te više od polovice gradonačelnika i općinskih načelnika dolazi iz redova HDZ-a. Na izborima za Europski parlament 2019. godine HDZ je također pobijedio osvojivši 4 mandata, ali nije u potpunosti ispunio očekivanja.

To što trenutačno iz redova HDZ-a dolazi predsjednik Vlade, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednica Republike i čak 19 od 21 ministra predstavlja veliku odgovornost, ali i zalog za nastavak predanog angažmana HDZ-a kao stožerne hrvatske stranke na dobrobit Hrvatske.

Predsjednik Vlade

Prilikom preuzimanja odgovornosti za upravljanje Hrvatskom nova vlada zatekla je podijeljeno društvo, političku nestabilnost, visoku nezaposlenost i velik broj financijski blokiranih građana, a također nesređene javne financije, prekomjeran deficit, nizak kreditni rejting, sporo korištenje europskih fondova i goruću potrebu za strukturnim reformama.

Vlada koju vodim suočava se s nizom naslijeđenih problema iz razdoblja demokratske tranzicije, provodi reforme i dovodi u red javne financije. Kriza u Agrokoru prijetila je povratkom zemlje u recesiju, a brzom je i odgovornom reakcijom spriječen kolaps hrvatskog gospodarstva te spašeno 60 tisuća radnih mjesta.

Nakon rekonfiguriranja parlamentarne većine i Vlade očuvali smo stabilnost te nastavili rad s novim partnerima iz HNS-a. Nastavljena je provedba kapitalnih infrastrukturnih projekata, poput izgradnje Pelješkog mosta, brojnih cesta, željeznica, mostova, luka te ulaganja u energetiku, zdravstvo, poljoprivredu, digitalizaciju i druge gospodarske grane pomoću sredstava iz europskih fondova. Ubrzanom apsorpcijom europskih sredstava u protekle tri godine snažno se potpomaže i ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske, što je jedna od temeljnih politika koju Vlada provodi u sustavnom partnerstvu i dijalogu sa županijama, gradovima i općinama.

Pozitivni gospodarski pokazatelji. Vlada provodi 4 kruga poreznih i 3 kruga administrativnih rasterećenja, uz ukupno rasterećenje građana i poduzetnika za gotovo 12 milijardi kuna, što je imalo za posljedicu veću potrošnju i porast prosječne plaće. Nakon što je 2017. izišla iz procedure prekomjernoga proračunskog deficita, Hrvatska danas uz rast BDP-a na zdravim temeljima bilježi jedno od najvećih smanjenja udjela javnog duga u BDP-u među zemljama EU-a. Dvije godine zaredom ostvaruje proračunski suficit, a 2019. je izišla i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Stoga su i dvije od triju agencija za kreditni rejting, Standard & Poor's i Fitch, podigle hrvatski kreditni rejting na razinu investicijskoga. Ujedno je na sastanku Euroskupine prihvaćeno pismo kojim Hrvatska izražava namjeru da pristupi Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) i uvede euro kao službenu valutu.

Jača i sigurnija Hrvatska u Europi i svijetu. Na vanjskopolitičkom planu snažno zastupam hrvatske nacionalne interese i čvrsto pozicioniram Hrvatsku kao članicu Europske unje koju njezini partneri uvažavaju. To je potvrdio izbor potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Posjet kineskog premijera Lija Keqianga i sastanak na vrhu Kina+17 u Dubrovniku promijenio je položaj Hrvatske na globalnoj karti. Summitom Srednjoeuropske inicijative koji se održao u Zagrebu te je okupio pet premijera i niz drugih visokih dužnosnika, Hrvatska se dodatno profilirala na međunarodnoj sceni.

Uz to što njegujem političke odnose s istaknutim osobama u svjetovnom i duhovnom životu Europe, u što ubrajam susrete s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu i njezin posjet Hrvatskoj, bilateralni susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu i audijenciju kod Svetog Oca pape Franje, razvijam kolegijalne veze s čelnicima europskih i drugih država te nastojim graditi političku i gospodarsku suradnju Hrvatske s brojnim partnerima diljem svijeta.

Bio sam jedan od dvaju pregovarača Europske pučke stranke u postupku odabira čelnika europskih institucija u sazivu Europskog parlamenta 2019–2024. Pregovori s predstavnicima grupacije europskih socijalista i liberala rezultirali su odabirom Ursule von der Leyen (EPP) za novu predsjednicu Europske komisije.

U Essenu, u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, dodijeljena mi je Međunarodna nagrada Steiger u kategoriji »Europa«.

Predsjedanje Europskim vijećem. Hrvatska se aktivno priprema za predsjedanje Vijećem u prvoj polovici 2020. godine. To je veliko priznanje zemlji koja je stekla neovisnost prije samo 30 godina, a predsjedat će zajednicom država koja broji više od pola milijarde stanovnika. Pridonijet ćemo realizaciji programa buduće Europske komisije i strateškog programa koji je usvojilo Europsko vijeće, kao i usvajanju Višegodišnjega financijskog okvira, europskog proračuna za razdoblje 2021–2027, koji će odrediti političke prioritete Unije te razvoj i djelovanje njezinih institucija. Hrvatska vlada također provodi pripreme za ostvarenje strateških ciljeva ulaska Hrvatske u schengenski prostor i europodručje.

Očuvanje vrijednosti Domovinskog rata. Snažno štitimo dignitet Domovinskog rata te iskazujemo dužno poštovanje prema ulozi hrvatskih branitelja u obrani domovine, njezinu oslobađanju i ostvarivanju njezine samostalnosti.

Donesen je nov jedinstveni Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji koji na sustavan način uređuje njihova prava. Nakon 15 godina usvojena je i Strategija nacionalne sigurnosti i donesen Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. Povećan je obrambeni proračun, čime se povećavaju sposobnosti Hrvatske vojske i podiže međunarodni kredibilitet zemlje.

Ostajemo privrženi izgradnji uređenijeg društva i poticajnog gospodarskog okruženja te daljnjoj provedbi strukturnih reformi kako bi Hrvatska uhvatila korak s državama koje su se pridružile Europskoj uniji gotovo deset godina prije nje.