Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 1. 7. 2015.

Prve dvije godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji

Članstvom u EU i NATO-u Hrvatska je ispunila svoje vanjskopolitičke ciljeve. Novi strateški cilj treba biti desetljeće gospodarskog rasta, učinkovitije korištenje europskih fondova i veća zaposlenost.

Hrvatska se politički, gospodarski i sigurnosno pozicionirala u krug stabilnih i razvijenih europskih demokracija s reformiranim pravnim sustavom i osnaženom međunarodnom vjerodostojnošću kao članice EU.

Pristupanje Hrvatske EU 1. srpnja 2013. odvilo se u  specifičnom kontekstu. Naime, Unija je prolazila višegodišnju institucionalnu, gospodarsku i financijsku krizu, ali i krizu Eurozone i Schengenske zone, te je na svojevrstan način dovedeno u pitanje povjerenje građana u europski projekt. Za razliku od deset zemalja pri najvećem proširenju EU 2004. Hrvatski građani do sada nisu osjetili sve pozitivne učinke članstva. Međutim, to nije izgovor za neodrživu situaciju da je Hrvatska danas treća najslabije razvijena država u EU s BDP-om ispod 60% u odnosu na prosjek Unije, a ujedno je i treća po broju nezaposlenih.

Nažalost, aktualna Vlada nije se identificirala s postignućima prethodne HDZ-ove Vlade iz pretpristupnog razdoblja. Pogrešnim su se pokazale i promjene niza stručnjaka u javnoj upravi koji su radili na pripremi europskih projekata i koordinaciji europskih poslova. To je utjecalo na činjenicu da RH bude neto uplatitelj, a ne korisnik europskih sredstava - čime RH nije iskoristila mogućnosti koje su joj pružene članstvom u EU. Prema analizi Državne revizije, do kraja 2014. RH je povukla oko 720 milijuna eura, što je za 30 milijuna manje od uplata.

Prava analiza koristi od članstva bit će vidljiva krajem financijskog okvira EU 2020., koji Hrvatskoj omogućuje čak 11 milijardi eura za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj te za razvoj ribarstva. To je prilika za veći gospodarski rast od samo 0,1% prema Eurostat-u. Za efikasnije povlačenje sredstva, treba nam hrabrija Vlada koja će biti u stanju osnažiti administrativne kapacitete i povećati ulaganja u pripremu projekata, posebno lokalnim jedinicama.

Nova inicijativa predsjednika Komisije Junckera o mobiliziranju 315 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja nudi povoljan i dostupan novac, a na Vladi je da predstavi prioritetne projekte usmjerene na energetski i prometni razvoj, mala i srednja poduzeća te istraživanje i razvoj.

Sve važniju ulogu u društvenoj strukturi EU imaju mladi. Stoga kontinuirano promoviram program Erasmus+ kao koristan instrument stjecanja iskustva studiranjem ili radom u inozemstvu. Premda tek 6% hrvatskih studenata koristi opcije mobilnosti u EU, RH je po tome treća najbrže rastuća zemlja u EU. Komisija je kroz program Garancija za mlade Hrvatskoj osigurala 132 milijuna eura za lakši pristup mladih tržištu rada, jer je Hrvatska treća po nezaposlenosti mladih u EU. Dugoročnu nezaposlenost mladih ne mogu riješiti jednokratne mjere, nego bolji fiskalni i poslovni uvjeti za stvaranje novih radnih mjesta, te reforma obrazovanja. Dobro je da zemlje poput Njemačke ukidaju ograničenja za slobodu kretanja radnika za hrvatske državljane.

U sklopu Europskog semestra, Vlada je predstavila Nacionalni program reformi, na koji je Komisija iznijela niz preporuka koje se odnose na kontrolu proračuna te reformu javne uprave, socijalnog osiguranja i pravosuđa. Izostanak reformi odrazio se na veliko povećanje javnog duga, koji je na 85% BDP-a, a proračunski deficit je 5,7%. S takvim parametrima RH trenutno ne ispunjava kriterije za pristupanje Eurozoni, što je naša obveza, ali i prioritet za razvoj i konkurentnost domaćeg gospodarstva.

Članstvo u EU predstavljao je veliki izazov za naše izvoznike, koji su dobro iskoristili mogućnosti europskog tržišta. Hrvatski robni izvoz na kraju 2014. iznosio je 78,9 milijardi kuna, što je 8,7% više nego u 2013. Tome je snažno pridonijelo članstvo u EU, u koju izvozimo 64% ukupnog izvoza. Takvi trendovi smanjivanja vanjskotrgovinskog deficita nastavljeni su i u 2015. Hrvatska će 1. srpnja aplicirati za ulazak u Schengensku zonu, čime će započeti proces evaluacije ispunjavanja uvjeta kontrole kopnenih, zračnih i pomorskih granica i policijske suradnje. Pristupanje Schengenu velik je korak Hrvatske prema snažnijoj integraciji u EU, a posebno je zahtjevna u kontekstu izazova koje ilegalne migracije predstavljaju za EU.

Kao potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta snažno se zalažem za pozicioniranje i asertivnu ulogu RH u formuliranju i provedbi zajedničke vanjske, sigurnosne i obrambene politike EU. Članstvo u EU treba pomoći da se hrvatskim građanima osigura gospodarski prosperitet i bolji socijalni standard.