Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 24. 4. 2015.

Ne smijemo dopustiti novi slučaj Marić

U intervjuu za tjednik 7DNEVNO potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković osvrnuo se na poruke nove Rezolucije o BiH, srbijanski zakon o širenju jurisdikcije i hrvatsku vanjsku politiku

U razgovoru s novinarom Željkom Primorcem za 7DNEVNO, zastupnik Plenković ocijenio je da će nova Rezolucija o napretku BiH biti poticajna za vlasti u BiH da odlučno krenu s provedbom sveobuhvatnih europski usmjerenih reformi. Izrazio je zadovoljstvo što je u kompromisni tekst uvršten niz prijedloga zastupnika iz HDZ/HSS-a koji su na crti njihovog kontinuiranog zalaganja za napredovanje cjelovite BiH prema EU, kao i za jednaka prava Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Dodao je da se u Rezoluciji navodi da buduća ustavna reforma treba uzeti u obzir načela federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimne zastupljenost.

Podsjetio je da se usvajanjem HDZ/HSS-ovog amandmana u Rezolucija EP-a o Srbiji po prvi puta na razini institucija EU internacionalizira sporni srbijanski Zakon kojim se, protivno temeljnim načelima međunarodnog kaznenog prava, širi nadležnost pravosudnih organa Srbije na teritorij država bivše SFRJ. Smatra da nije prihvatljivo da država odgovorna za agresiju na Hrvatsku preuzevši pravno nevaljane optužnice tzv. JNA samo dvadeset godina kasnije procesuira i presuđuje hrvatskim državljanima za zločine počinjene na hrvatskom teritoriju tijekom te iste agresije.

Govoreći o hrvatskoj vanjskoj politici, Plenković je istaknuo da se Vlada pokazala kao nevjerodostojan partner donošenjem lex Perković dva dana prije članstva u EU. Dodao je da Vlada nije pravovremeno osudila Šešeljev ratnohuškački radikalizam ni apelirala da se preispita srpski zakon o širenju jurisdikcije. Ta pitanja snažnije su međunarodno profilirana tek djelovanjem hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Smatra da se Hrvatska trebala puno jasnije solidarizirati s Ukrajinom, koja je žrtva agresije, te operativno prenijeti iskustva stručnjaka iz mirne reintegracije Podunavlja, kao i procesa pristupanja u EU.

Naglasio je da dvije godine od članstva u EU, Hrvatska bilježi pozitivne pomake u pogledu europeizacije društva, no nisu iskorištene sve prilike koje članstvo u EU pruža. Od trenutne se Vlade očekivalo da od početka mandata pokrene cjelovite strukturne reforme i ponudi adekvatne mjere za izlazak iz procedure prekomjernog deficita, te nastavi s pripremama i provedbom projekata koji se financiraju iz EU fondova.

Napomenuo je da je proces približavanja Europskoj uniji svih zemalja u susjedstvu u strateškom interesu Hrvatske. Pritom, Bosna i Hercegovina i ravnopravni status Hrvata, kao konstitutivnog naroda, trebaju biti prioritet broj jedan, a zaštita hrvatske manjine u drugim zemljama trajna zadaća na načelima reciprociteta i bilateralnih sporazuma.

Intervju u cijelosti (PDF)