Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 10. 4. 2015.

Plenković u emisiji Pogled s Markova trga na TV Jadranu

U emisiji voditelja Roberta Škurle, potpredsjednik Odbora EP-a za vanjske poslove Andrej Plenković osvrnuo se na recentne događaje u pogledu odnosa Hrvatske i Srbije, situacije u Ukrajini i europskog puta BiH

Plenković je podsjetio da je rezolucija EP-a o Šešelju, koju je inicirao, poslala tri kapitalne poruke – osuditi Šešeljevu ratnohuškačku retoriku, prozvati srpske vlasti zbog izostanka pravne i političke reakcije i pozvati Haški sud da preispita svoju odluku. Rezolucija je imala učinak jer je Žalbeno vijeće opozvalo odluku o puštanju na privremenu slobodu.

Smatra kako su srpske vlasti trebale odmah reagirati na Šešeljev govor mržnje prema svom Kaznenom zakonu, jer se onda ne bi dogodilo paljenje hrvatske zastave. Vlast u Srbiji treba se jasno očitovati o ovakvim pitanjima i pokazati da je u stanju prihvatiti europske vrijednosti.

Podsjetio je kako je na inicijativu hrvatskih zastupnika uvršten paragraf na rezoluciju EP-a o Srbiji da srpske vlasti razmotre zakon kojim su proširili regionalnu jursidikciju na bivše zemlje SFRJ i stvorili pravnu nesigurnost, što pokazuju slučajevi Marić, Purda i drugi.

Plenković je naglasio da BiH ne smije biti zadnji vagon u vlaku jugoistoka Europe prema EU. Pritom je ključan novi njemačko-britanski pristup koji u prvi plan stavlja gospodarske reforme i stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Najavio je da će nova rezolucija o BiH poslati poruke da se buduće ustavno ustrojstvo temelji na načelima federalizma, decentralizaciji i legitimnoj zastupljenosti jer je puzajuća reforma Daytonskog sporazuma išla na uštrb Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.

Kao šef izaslanstva EP-a za odnose s Ukrajinom rekao je da je fokus na provedbi sporazuma iz Minska. Ukrajina radi na provedbi reformske agende usvojene na Vijeću za pridruživanje, koja zahtijeva ustavnu reformu te decentralizaciju, reformu pravosuđa i poreznog sustava, borbu protiv korupcije i niz drugih mjera. Poručio je kako nema zemlje koja je u tako kratkom roku dobila toliko snažnu institucionalnu i financijsku podršku od EU kao Ukrajina.