Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 3. 2015.

Na konferenciji »Hrvatska most EU prema Jugoistočnoj Europi«

Potpredsjednik Odbora EP-a za vanjske poslove Andrej Plenković sudjelovao je na panelu »Daljnje proširenje EU« na kojem se razgovaralo o porukama rezolucije EP-a o Srbiji i Crnoj Gori i općem raspoloženju o proširenju među članicama EU

Na uvodnom panelu konferencije, koju je organizirao Ured za informiranje EP-a u Hrvatskoj, sudjelovali su zastupnici Andrej Plenković i Ruža Tomašić, šefica Pregovaračkog tima o pristupanju Srbije EU Tanja Miščević, glavni pregovorač Crne Gore o članstvu u EU Aleksandrom Pejovićem i prof. Vlatko Cvrtila. Panel su moderirali novinari Ivana Petrović i Dragan Nikolić.

Plenković je istaknuo da je Europski parlament usvajanjem rezolucija o Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, uz podršku hrvatskih zastupnika, poslao snažne političke signale o pozitivnim pomacima i područjima gdje su potrebni dodatni reformski napori.

Podsjetio je da su u Rezoluciji o Srbiji uvršteni svi amandmani HDZ/HSS-a koji se tiču pitanja nestalih, zaštite manjina, poštivanja bilateralnih sporazuma, slučaja Šešelj i poruke Srbiji kao predsjedavajućoj OESS-a. Pridodana je referenca na sporni zakon o procesuiranju ratnih zločina kojim Srbija širi svoju jurisdikciju na zemlje bivše SFRJ. Plenković je rekao da formulacija pruža priliku Srbiju da razmotri taj zakon u suradnji sa susjednim zemljama susjedstva i pronađe rješenja da se izbjegnu slučajevi poput Veljka Marića.

Napomenuo je da bilateralni sporazum Hrvatske i Srbije predviđa barem jednog fiksnog zastupnika hrvatske manjine u Narodnoj skupštini, budući da se broj Hrvata u Srbiji smanjio na 57 tisuća, a istovremeno su hrvatske vlasti osigurale adekvantu zastupljenost srpske manjine na svim političkim razinama. Istaknuo je da kao voditelj izaslanstva EP-a za odnose s Ukrajinom često ukrajinskim kolegama govori da je Hrvatska imala najprimjereniji model mirne  reintegracije okupiranih područja hrvatskog Podunavlja s konceptom pomirbe, predstavljanja manjina, konvalidacije i amnestije uz snažnu međunarodnu potporu.

Govoreći o daljnjem proširenju EU, Plenković je naglasio da novi predsjednik Komisije Juncker realno procjenjuje da nije politički trenutak za proširenje u  narednih 5 godina, što su pokazali i rezultati europskih izbora na kojima su osnažile populističke stranke u velikim članicama.

Također, treba promatrati širi kontekst događanja  u susjedstvu EU -  porast terorizma, nestabilnost  na Bliskom istoku i Putinova politika stvaranja aktivnih i zamrznutih konflikata.

Poručio je da je Bosna i Hercegovina vanjskopolitički prioritet broj jedan za Hrvatsku i da bi bila velika nepravda da BiH bude zadnji vagon u vlaku zemalja Jugoistočne Europe prema EU. Dodao je da inicijativa britansko-njemačke diplomacije stavlja u fokus stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što je veliki poticaj svim razinama vlastima u BiH za provođenje reformi i brži europski put.

Smatra da je 20 godina nakon Daytonskog sporazum vrijeme za promišljanje o funkcionalnoj BiH. Pritom na tragu prošlogodišnje Rezolucije EP o BiH u budućim ustavnim reformama naglasak treba staviti na načela federalizacije, decentralizacije i legitimne zastupljenosti kako bi se ostvarila ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda, osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg.

Na pitanje o europskom putu Makedonije, rekao je da nema razumijevanja prema višegodišnjoj blokadi od strane Grčke zbog bilateralnog pitanja.