Imamo određena očekivanja od Crne Gore
Po dolasku na sastanak Europskog vijeća predsjednik Vlade Andrej Plenković sažeo je u izjavi za medije zaključke s jučerašnjeg, prvog dijela summita europskih čelnika te najavio teme današnje rasprave
Kao izrazito važnu u nizu jučerašnjih zanimljivih rasprava izdvojio je onu o konkurentnosti europskoga gospodarstva i međunarodnim trgovinskim odnosima.
Založili smo se za jačanje unutarnjeg tržišta i sve što može, i kroz novi višegodišnji financijski okvir, gospodarske subjekte unutar članica Europske unije učiniti konkurentnima na globalnoj razini, kazao je premijer.
Posebno je bilo riječi o vrlo složenim okolnostima u pogledu trgovinske politike, dodao je, u kontekstu situacije u kojoj se carine nerijetko koriste kao svojevrsno oružje, kao i o važnosti boljeg uravnoteženje trgovinske razmjene s Kinom, s obzirom da je u ovom trenutku Europska unija u deficitu čak 370 milijardi eura.
Raspravljalo se nadalje o prijedlogu irskog predsjedništva Vijećem u vezi s pregovaračkom kutijom o novom višegodišnjem financijskom okviru, a svi su čelnici iznijeli svoje stavove. Zaključeno je kako je važno da se u idućih nekoliko mjeseci pokuša postići dogovor.
Hrvatska bi prema trenutnom prijedlogu bila oko 7 milijardi eura u plusu, u odnosu na sredstva uplaćena u europski proračun.
"Nastojat ćemo očuvati politiku ravnomjernog razvoja, poljoprivrednu i redarstvenu politiku, a jednako tako otvoriti prostor za ulaganja u nove prioritete, poput sprječavanja nezakonitih migracija, obrane, novih tehnologija, inovacija i umjetne inteligencije", naglasio je predsjednik Vlade.
Podupiremo daljnje proširenje koje se temelji na ispunjavanju kriterija
Čelnici Europske unije razgovarali su i o daljnjem proširenju, nastavio je predsjednik Vlade i dodao da je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predstavila novi dokument s donekle modificiranom metodologijom.
Hrvatska je jedna od zemalja koje su zagovornice proširenja držeći se načela zasluga svake pojedine zemlje kandidatkinje.
Kolegama je u raspravi predstavio niz pitanja vezana uz poglavlje 23, a to su temeljna prava i slobode, te uz poglavlje 31, a to je vanjska politika koja uključuje dobrosusjedske odnose. U tom je kontekstu naveo nekoliko otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore, o čemu dvije vlade vode dijalog.
"Na našu inicijativu izmijenili smo zaključke koji su poslali realnu poruku kolegama u Crnoj Gori da se prione razgovorima s Hrvatskom. Želimo da se ti razgovori nastave, da riješimo tih nekoliko pitanja za koje smatramo da su s aspekta Crne Gore itekako rješiva", istaknuo je.
Otklonio je neke medijske navode o pritiscima dodajući kako mnoge druge države imaju slične situacije. Upitan je li njemački premijer imao bilo kakvu reakciju ustvrdio je da nije te demantirao navode u Euronewsu.
Naprotiv, istaknuo je, puno zemalja ima razumijevanje, a Hrvatska je u konačnici pokazala što znači biti konstruktivan, osobito kao zemlja koja je u svom pristupnom putu izgubila barem tri do četiri godine zbog tadašnjih blokada određenih zemalja.
"Mi takav pristup prema Crnoj Gori nismo zauzeli. Zauzeli smo konstruktivan pristup, podržali pristupne pregovore Crne Gore od 2012., podijelili cijelu pravnu stečevinu, ne samo Crnoj Gori nego i drugim zemljama našega susjedstva, pomagali u svim aspektima, ali smo više puta u proteklih nekoliko godina predstavili očekivanja koja treba riješiti. To sada rješavamo", poručio je.
Što se tiče današnje rasprave, naveo je premijer, sada slijedi razgovor s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, a na dnevnom redu su i druga važna pitanja poput migracija, sigurnosti i obrane te situacije na Bliskom istoku koja je direktno vezana i za europsku energetsku situaciju.
Najoštrije osuđujemo antisemitske poruke na jučerašnjoj utakmici u Splitu
U razgovoru s novinarima osvrnuo se i na druge aktualne teme. Upitan o jučerašnjim događajima u Splitu, premijer je kazao kako je izrazito zadovoljan što je Hajduk pobijedio u utakmici s Ajaxom.
"Ali sam izrazito nezadovoljan brojnim incidentima koji su se dogodili uoči utakmice i porukama koje se ne mogu drugačije pročitati nego kao poruke antisemitizma, što osuđujemo na najoštriji način. Te su poruke u potpunosti u neskladu s vrijednosnim sustavom kakav želimo u hrvatskom društvu", poručio je predsjednik Vlade.
Očekuje, dodao je, da policija analizira tko su ti koji su izvikivali takve neprihvatljive parole i da protiv njih podnese prijave, a od sudova također očekuje da reagiraju. Pritom je potpuno nevažno, smatra premijer, kako se u međunarodnoj navijačkoj sceni percipiraju navijači Ajaxa.
"Ono što je važno je kakav dojam se ostavlja o Hrvatskoj. Mi smo prošli tjedan Splitu doveli po prvi puta lidere MED9 i čelnike europskih institucija da Split bude mediteransko središte Hrvatske. Baš da samo tjedan dana nakon toga gledamo i slušamo o tome kakve se antisemitske poruke šire, to je nešto što ja odbijam, ne prihvaćam i osuđujem", kazao je premijer.
Postupak sanacije je u tijeku, a najvažnije je da nema zdravstvene ugroze ni za koga
Osvrnuo se i na tijek sanacije otpada u Gospiću. Naime, jedna od tvrtki koja je bila u okviru zajednice ponuditelja se povukla iz ponude, što znači da se ne može nastaviti s formalnim odlukama koje bi potvrdile tu ponudu.
Stoga će se, pojasnio je, pristupiti pregovaračkom postupku i u najskorijem roku odrediti one koji će riješiti pitanje rasutog opasnog otpada. Radi se, naglasio je, samo o nekoliko dana dodajući kako tu neće biti nikakvog velikog zastoja.
Neopasni otpad u vrećama se rješava, prekrivanje je u tijeku, a rasuti će se riješiti direktnim pregovaračkim postupkom. Uz konzultacije sa Znanstvenim savjetom ići će poziv za rješavanje zakopanog otpada.
Otklonio je medijske navode o 40 tisuća tona opasnog otpada, istaknuvši kako se prema svim procjenama, čak i onim najširim, da ga ima manje od 20 tisuća tona.
"Najvažnije je da nema zdravstvene ugroze ni za koga i da prestanu ovi trovači politički trovati Liku na način da tvrde da je otrovana. To je ključ", poručio je premijer.