Cilj nam je da stvorimo uvjete za dostojanstvenu i sigurnu starost
Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe pridonosi međusobnom razumijevanju i zajedničkom radu na dobrobiti svih umirovljenika
Na početku 9. sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe premijer je, uime Vlade, čestitao Međunarodni dan starijih osoba koji je obilježen 1. listopada.
Podsjetio je na činjenicu da se cijeli europski kontinent, pa tako i Hrvatska, suočava s krupnim problemom - izazovom starenja stanovništva u 21. stoljeću i naglasio važnost podizanja svijesti o tom problemu.
S druge strane, nastavio je predsjednik Vlade, vrlo je važna demografska revitalizacije.
"Zbog toga se izdvaja nikad više sredstava za poticanje i jačanje obitelji i nataliteta te stvaranje preduvjeta da mladi što lakše zasnuju obitelj", poručio je premijer
Nužno je voditi brigu o sugrađanima starije životne dobi
Istaknuo je da je hrvatsko stanovništvo prosječne starosti otprilike na razini Europske unije, između 44 i 45 godina, što je prilično zabrinjavajuće te je nužno, na isti način kao i o mladima, voditi brigu i o našim sugrađanima starije životne dobi.
"Mi smo, kao Vlada ovih zadnjih deset godina itekako prepoznali taj trend, taj izazov, svjesni smo društvenog i moralnog duga prema generacijama koje su izgradile današnju Hrvatsku i zato je naša politička odgovornost stvoriti uvjete za dostojanstvenu, sigurnu i mirnu starost. To je ono što je politički cilj", naglasio je Plenković.
Dodao je da se upravo zbog toga, zajedno s Maticom umirovljenika Hrvatske i drugim umirovljeničkim udrugama te sa Sindikatom umirovljenika i, osobito, kroz rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike, zajednički radi na važnim točkama koje sve skupa čine mozaik unapređenja položaja umirovljenika i starih osoba.
Veće mirovine za više od pola milijuna umirovljenika
U tom kontekstu premijer je spomenuo zakonske izmjene, povoljniji izračun te najavio i ukidanje poreza na dohodak za mirovine čime će više od 500.000 umirovljenika dobiti veće mirovine te istaknuo činjenicu da je u deset godina ove Vlade prosječna mirovina povećana za gotovo 114 posto.
Kazao je da prosječna mirovina iznosi 764 eura, a kad se tome pridoda godišnji dodatak, ukupna prosječna mirovina došla je do 780 eura, naglasio je Plenković, podsjetivši da su u izbornoj kampanji 2024. godine kazali kako će učiniti sve da prosječna mirovina bude između 760 i da ide bliže prema 800 eura.
"Prema ovome gdje smo sada, u nekom prolaznom vremenu listopada 2026., s priličnom sigurnošću možemo kazati da će se to i dogoditi do sredine 2028. godine", ocijenio je predsjednik Vlade.
Poručio je da je posebno važno istaknuti da je najniža prosječna mirovina povećana za 141 posto i sada iznosi 502 eura.
To nije mnogo, svjestan je premijer, ali je bolje nego što je bilo, kazao je te naglasio da se vodilo računa o najnižoj mirovini.
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju i Deklaracija o pravima umirovljenika i starijih osoba
Podsjetio je da je donesen novi Zakon o mirovinskom osiguranju, redefiniran način usklađivanja mirovine prema rotacijskoj formuli 85:15 - povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života.
Prošle godine prvi je put isplaćen i godišnji dodatak. On je prosječno iznosio 177 eura za što je u državnom proračunu bilo potrebno 218 milijuna eura.
Osim toga, isplaćena je i uskrsnica, a posebno je važna briga koju je Vlada vodila o umirovljenicima u svim krizama.
Premijer je izrazio zadovoljstvo da je majkama povećan dodatni staž za svako dijete sa 6 na 12 mjeseci čime je mirovina povećana prosječno za oko 3 posto za svako dijete.
Penalizacija prijevremene starosne mirovine ukida se nakon 70. godine života što će također dovesti do povećanja mirovina za 125.000 korisnika.
Osim jačanja položaja i prava umirovljenika što je prioritet, predsjednik Vlade istaknuo je i stvaranje vrlo kvalitetne socijalne mjere kako nitko od umirovljenika ne bi ostao po strane.
Gotovo polovica korisnika inkluzivnog dodatka starije je od 65 godina i praktički su umirovljenička populacija, kazao je.
Podsjetio je na Deklaraciju o pravima umirovljenika i starijih osoba koja je usvojena u Hrvatskom saboru, posebno zahvalivši Hrvatskoj stranci umirovljenika te Matici umirovljenika hrvatske koje su dale veliki doprinos.
Predsjednik Vlade Plenković najavio je da će do kraja mandata donijeti Zakon o zaštiti prava osoba starije životne dobi koji će emancipirati i poboljšati sveukupni okvir skrbi za umirovljenike i starije osobe.
Grade se centri za starije osobe
"Hrvatska takav zakon do sada u svom pravnom sustavu nije imala", kazao je premijer, dodavši da ministar Ružić sa suradnicima već radi na tome.
Plenković se osvrnuo i na centre za starije osobe koji se grade diljem Hrvatske. Projekti su vrijedni 20 milijuna eura, a od 20 ukupno planiranih, desetak centara je već dovršeno.
Na taj način osigurava se skoro 2.000 novih smještajnim mjesta i 5000 mjesta za vaninstitucionalnu skrb te zapošljavanje 1.400 osoba.
"To je ozbiljan iskorak kakav nismo imali nikada do sada i smatramo da ćemo nakon ovog ciklusa krenuti dalje", nastavio je premijer te posebno istaknuo da je jedan dio smještaja, oko 15 posto, predviđen za oboljele od Alzeimerove bolesti ili demencije.
Govoreći o paketima pomoći za građane, koje je Vlada usvajala tijekom kriza koje traju zadnjih pet do šest godina, Plenković je naglasio da se uvijek vodilo računa o umirovljeničkoj populaciji.
Rasprava o godišnjem dodatku za umirovljenike za 2026. godine
Najavio je da će na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike biti riječi i o Zakonu o središnjem registru stanovništva i o porezu na dohodak, a raspravit će se i godišnji dodatak za umirovljenike za 2026. godinu.
Mislim da je ovaj format Nacionalnog vijeća sjajan i da će današnja rasprava itekako korisitti u međusobnom razumijevanju i zajedničkom radu na dobrobiti svih umirovljenika u Hrvatskoj, a njih, kao što znamo, ima više od 1,3 milijuna, što je ogroman broj ljudi i zato je odgovornost na svima nama da brinemo o njima na što je kvalitetniji način moguće", zaključio je premijer Plenković.