Hrvatska predstavlja mediteranska vrata za srednju Europu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u 52. forumu u talijanskom Cernobbiu, gdje se raspravlja o aktualnim europskim i globalnim izazovima

Premijer je u okviru Foruma govorio na panelima na teme "Europa u svijetu" i "Širi Mediteran", gdje je zajedno s predsjednikom Vlade Albanije Edijem Ramom i predsjedavajućim Savjetodavnog Vijeća Europske investicijske banke Paolom Gentilonijem razgovarao o budućnosti Sredozemlja u kontekstu proširenja Europske unije, obrane i pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru.

Tom prigodom podsjetio je da je migracijska kriza iz 2015. i 2016. bila proces koji je imao najdalekosežnije posljedice na politički razvoj u Europskoj uniji. Kazao je da nije bilo nijednog drugog događaja u posljednjih nekoliko godina, od pada Berlinskog zida, koji je imao toliko snažan utjecaj na osjećaje građana i birača, rebalansiranje političkih stranaka, pojavu novih stranaka i pokreta, a samim time i na ekonomske promjene koje su se dogodile u mnogim zemljama članicama, posebno u velikim državama osnivačicama.

Za primjer je uzeo ankete prema kojima njemački AFD uoči nedjeljnih izbora u pokrajini Saska-Anhalt vodi s više od 42 posto, rekavši da je to bilo nezamislivo prije 2016. godine.

Borba protiv ilegalnih migracija

Govoreći o migracijskim pritiscima, premijer je rekao da naša zemlja trenutno predsjeda neformalnom skupinom MED9, koju, uz Hrvatsku, čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska.

U tom kontekstu osvrnuo se na nedavnu krizu na granici EU-a i Afrike, kazavši da je situacija sa Španjolskom i Marokom potaknula zajedničku reakciju većine čelnika Europske unije u rješavanju ovog problema koji, dodao je, ima snažne političke posljedice u Španjolskoj. Kazao je i da su pritom izvučene pouke i naučene lekcije kako se ilegalne migracije ne smiju nigdje dopustiti.

Za primjer je uzeo Hrvatsku koja je protok ilegalnih migranata smanjila na gotovo zanemariv broj, dok sedam tisuća policajaca svakodnevno čuva granicu dugu 1.3000 kilometara, istaknuvši tehnološki napredak i ulaganja koja dodatno pomažu unaprjeđivanje cijelog procesa.

Nestašica energenata predstavlja veliku opasnost

Premijer je u svom izlaganju naglasio da na Mediteran utječe i kriza na Bliskom istoku, kazavši da rastuće cijene nafte, plina te blokada Hormuškog tjesnaca imaju velike posljedice na gospodarski rast i potiču inflatorne pritiske te dovode do poremećaja opskrbe naftom i plinom.

Nestašicu energenata ocijenio je izazovom koji će, ako se nastavi, imati velike posljedice na gospodarstvo regije. Mi smo kontinent, dodao je, koji je u potpunosti ovisan o fosilnim gorivima i stoga su, kako je rekao, energetska tranzicija i diverzifikacija opskrbe te jača infrastruktura i bolja međusobna povezanost zadatak za sve nas.

U tom kontekstu, naglasio je da se Hrvatska predstavlja mediteranska vrata za srednju Europu kada je riječ o plinu i nafti, istaknuvši velika ulaganja u LNG terminal i plinovode tijekom njegova premijerskog mandata.

Valja ispuniti kriterije za proširenje Europske unije

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na proširenje, rekavši da se raspoloženje u Europskoj uniji promijenilo nakon druge ruske agresije, što je sada ubrzalo i europski put Moldove, Ukrajine i Gruzije. Ocijenio je važnim geopolitički pogled na proširenje, ali i istaknuo kako je potrebno držati se temeljnog načela individualnih zasluga. "Smatram da bi svi trebali imati isti tretman i ispuniti kriterije", dodao je.

Pritom posebno važnim smatra da se svi kandidati drže temeljnih vrijednosti, uzevši za primjer veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji i istaknuvši da to predstavlja otklon od svega onoga što je u temeljima europske integracije.

"Netko tko odaje državne počasti osuđenom ratnom zločincu ne razumije što je Europska unija, ne dijeli iste vrijednosti demokracije, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, a kamoli solidarnosti s njima", poručio je Plenković.

Pritom je podsjetio i da Mladić nikad nije kažnjen za zločine počinjene u Hrvatskoj.

Podrška Ukrajini

Premijer je ovom prigodom istaknuo i snažnu podršku Ukrajini, rekavši da Hrvatska koja je i sama bila žrtva agresije razumije Ukrajince.

"Ne mislim da bismo ikada trebali prestati pružati našu podršku prijateljima jer ona im je zaista potrebna", poručio je.

Ozbiljan pristup demografskoj revitalizaciji

Predsjednik Vlade je govorio i o pitanju demografije, rekavši da se nacije smanjuju, a migracije povećavaju. Stoga nužnim smatra ozbiljno pristupiti demografskoj revitalizaciji, naglasivši da ona ima ključno mjesto u Vladinim politikama.

"To će dugoročno pomoći i gospodarskom rastu Europske unije, čije je povećanje konkurentnosti veliki dio novog Višegodišnjeg financijskog okvira", kazao je.

Premijer je u kontekstu europskog proračuna istaknuo i kako se na razini cijele Unije povećavaju ulaganja u obranu.