Hrvati moraju imati svojeg predstavnika u Predsjedništvu BiH

U intervjuu na federalnoj televiziji BiH Premijer Andrej Plenković poručio je da Hrvatska snažno podupire europski put Bosne i Hercegovine, ali i da pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva ostaje ključno političko pitanje koje treba riješiti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je na Federalnoj televiziji, a u razgovoru s Nikolinom Veljović govorio je o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, novom ugovoru o graničnim prijelazima, europskom putu BiH te drugim temama.

Istaknuo je da su Hrvatska i Bosna i Hercegovina dvije susjedne i prijateljske zemlje koje su povijesno, geografski, ekonomski i demografski upućene jedna na drugu.

Stoga mu je uvijek zadovoljstvo posjetiti tu zemlju i raditi na unaprjeđenju odnosa.

Tijekom ovog radnog posjeta Bosni i Hercegovini s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto potpisao je Ugovor o graničnim prijelazima kojeg je ocijenio ogromnim iskorakom koji će olakšati promet putnika i robe između dvije zemlje.

Dinamiziramo gospodarsku razmjenu

Podsjetio je da je u prošloj godini ostvareno četiri milijarde eura trgovinske razmjene te da su dvije zemlje jedna drugoj izrazito važni trgovinski partneri.

Dosad su samo dva prijelaza bila najviše kategorije, a sada ćemo ih imati pet, istaknuo je te dodao da će se na taj način dodatno dinamizirati gospodarska razmjenu.

Osvrnuo se i na problem graničnog prijelaza kod Gradiške, navodeći da više nema prepreka za njegovo puno funkcioniranje.

Vrlo jasno smo danas rekli da, što se tiče Hrvatske, nema nikakvih pravnih problema i da će taj novi prijelaz normalno funkcionirati. Ako se nešto napravi, onda to treba biti na korist ljudi, poručio je.

Dodao je i da je nakon uvođenja Entry/Exit sustava Europske unije Hrvatska izmijenila svoj Zakon o strancima čime je omogućila dugotrajnije vize i time silno olakšala promet za susjedne zemlje.

Upitan razmišlja li Hrvatska o suspenziji toga sustava barem tijekom ljetne sezone zbog ogromnih gužvi koje se stvaraju na graničnim prijelazima, premijer je posjetio na sve što Hrvatska čini da bi tu situaciju olakšala, dodajući da moramo poštovati ono što se dogovori na razini Europske unije.

Razlog zbog kojeg se taj sustav uveo su ogromni priljevi nezakonitih migranata, a želi se uspostaviti i više reda u zakonitim migracijama.

"Ovaj sporazum danas je najkonkretniji za malog čovjeka", poručio je.

Temeljno pitanje koje treba riješiti izbor je hrvatskog člana Predsjedništva

Upitan što najviše opterećuje međudržavne odnose premijer je kazao da postoji jedno temeljno pitanje koje treba riješiti.

Hrvatska prema svom Ustavu ima obvezu brinuti o položaju Hrvata koji žive izvan Hrvatske, bilo da je riječ o Hrvatima u iseljeništvu, Hrvatima kao nacionalnim manjinama u 12 zemalja ili Hrvatima kao konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini.

Podsjetio je na Daytonski sporazum koji je, što god danas netko o tome mislio, dogovoren kako je dogovoren.

"Mi smo danas, više od trideset godina nakon Daytona, nezadovoljni jednom anomalijom, a to je izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda", kazao je premijer istaknuvši da do 2006. nije bilo nikakvih problema i svaki je narod birao svog predstavnika.

Od 2006. nadalje imamo situaciju da je tada SDP iskoristio mogućnost da kandidira Hrvata, gospodina Komšića, koji zahvaljujući glasovima mnogo šireg biračkog tijela od hrvatskog čak četiri puta dobiva povjerenje. Zbog toga Hrvati koji su identitetski vezani za stranke s hrvatskim predznakom nemaju dojam da su legitimno predstavljeni u najvišem tijelu države, ocijenio je.

Taj je problem odavno detektiran, dodao je, ali za njegovo rješavanje nije bilo dovoljno političke volje.

Glavni akteri, osobito dio bošnjačkih političkih stranaka, nisu izrazili spremnost da se postigne dogovor kojim bi se Hrvatima osigurao takav izborni model koji bi zajamčio izbor legitimnog predstavnika, kazao je predsjednik Vlade.

BiH nema iskrenijeg prijatelja od Hrvatske, u dijalogu stvaramo atmosferu povjerenja

Smatra da su opcije koje su bile na stolu prije četiri godine to vrlo lako mogle riješiti, a time bi se podigao stupanj povjerenja među narodima.

"Ovo što se događa danas nije zapisano u Daytonu niti je u duhu Daytona. A taj duh Daytona može se pretvoriti u današnje važeće slovo ako promijenimo izborni zakon. To je najjednostavnije rješenje", poručio je.

Bosna i Hercegovina nema iskrenijeg prijatelja od Hrvatske, istaknuo je premijer Plenković, osobito u forumima na razini Europske unije.

Podupiremo je u svakom pogledu i to radimo iskreno jer želimo da to unaprijedi socijalni i ekonomski standard ljudi i integrira Bosnu i Hercegovinu u Europsku uniju radi dugoročne stabilnosti Bosne i Hercegovine i radi naših odnosa.

Jednako tako, dodao je, brinemo da Hrvati budu ravnopravni.

"Mi smo u dijalogu sa svima i kreiramo tu atmosferu da bude dobro", poručio je i u tom kontekstu naveo hrvatski model gdje je više od stoljeća islamska zajednica priznata.

Podsjetio je da su na prošlom izbornom ciklusu hrvatske stranke odustale od pluralizma i sve podržale jednu kandidatkinju, Borjanu Krišto, koja je dobila 183 tisuće glasova i to nije bilo dovoljno da postane hrvatska članica Predsjedništva.

Sada će biti tri kandidata, a u toj situaciji treba vidjeti koliko će se glasovi rasipati, kazao je.

Upitan koliko je priča o trećem entitetu ozbiljna, premijer je kazao da za bilo kakve ozbiljne ustavne promjene mora postojati unutrašnji politički konsenzus u Bosni i Hercegovini.

Izmjene Izbornog zakona i ograničene promjene Ustava

"Da bi se bilo što u smislu ustavne arhitekture Bosne i Hercegovine promijenilo, potreban je konsenzus političkih stranaka i institucija u Bosni i Hercegovini. Ja iskreno ne vidim kako bi se to moglo dogoditi iznutra. U ovom trenutku ne vidim tu političku snagu", ocijenio je.

Postoje dva načina, dodao je.

"Jedan je da se stvori konsenzus i kaže: možda ovo kako je nije najbolje, idemo učiniti ustavnu arhitekturu pravednijom, funkcionalnijom i boljom. Ali pitanje je hoće li itko pristati da se mijenja ono što je dogovoreno prije 31 godinu u Daytonu", kazao je.

Kao realniju opciju vidi rješavanje pitanja kroz Izborni zakon i ograničene ustavne izmjene.

"Zamislimo da ovdje Hrvati nisu treći konstitutivni narod nego Nijemci, Francuzi, Talijani, Slovenci ili Mađari i da imaju ovakvu situaciju. Pa svi bi bili angažirani da se to promijeni. Ili zamislimo obrnutu situaciju, da se ovo što se događa Hrvatima na teritoriju Federacije događa Bošnjacima, pa da im većinski Hrvati biraju člana Predsjedništva. Mi bismo bili protiv toga", poručio je podsjetivši da je smisao Daytonskog sporazuma bio da se zaustavi rat i vrati povjerenje.

Upravo bi rješavanje tog pitanja smanjilo političke tenzije, smatra premijer Plenković.

"Zemlja bi brže išla prema Europskoj uniji. Hrvatska je najdobronamjernije uzela Bosnu i Hercegovinu najdobronamjernije pod ruku i gura je prema Bruxellesu, bez obzira što se ovo pitanje još nije riješilo jer smatramo da je to dugoročno dobro za sve narode u Bosni i Hercegovini i sve njene građane", poručio je.

Novi visoki predstavnik mora biti konstruktivan, a njegova uloga manje intervencionistička

Govoreći o budućem visokom predstavniku, premijer Plenković kazao je da bi njegova uloga trebala biti manje intervencionistička.

"Tko god bude izabran, mora biti konstruktivan. Ne treba koristiti previše bonske ovlasti, to je ono što više nitko ne želi. Zemlja nakon 31 godine treba stati sama na svoje noge", istaknuo je.

Međutim, naglasio je da je za to neophodna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.

"Da bi Bosna i Hercegovina stala sama na svoje noge, moraju svi biti ravnopravni u njoj. Ne možemo biti na svojim nogama, a da su nekome noge malo više nabildane, a nekome su klecave. To nije pošteno", zaključio je.

Želimo mnogo uspjeha reprezentacijama Hrvatske i BiH na Svjetskom prvenstvu

Na kraju razgovora bilo je riječi o najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu, nogometu, s obzirom da su se i Hrvatska i Bosna i Hercegovina plasirale na Svjetsko prvenstvo.

Premijer je na tome čestitao reprezentaciji BiH, zaželjevši joj puno uspjeha i istaknuvši da imaju sjajnu momčad.

S hrvatskim se igračima susreo prije nekoliko dana, dodao je, kada im je zaželio uspjeh, a podsjetio je da Hrvatska dolazi kao brončana u Katru i srebrna u Rusiji, dakle s dvije medalje sa zadnja dva prvenstva.

"Tko zna dokle nas može nogometno prvenstvo dovesti. Lopta je okrugla, talent postoji i treba se boriti. Možda se i sretnemo", kazao je premijer dodajući da poseban ushit koji vlada na tim stadionima nosi sve te momčadi.