Podržavamo proširenje Europske unije na zemlje jugoistočne Europe
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u dvodnevnom sastanku na vrhu Europske unije i zapadnog Balkana u Crnoj Gori
U izjavi za medije premijer se osvrnuo na jučerašnji sastanak s hrvatskom manjinom u Crnoj Gori te izrazio zadovoljstvo time što su Radio Dux i Hrvatski glasnik proglašeni strateškim projektima.
Nastavit ćemo podržavati hrvatsku manjinu u Crnoj Gori
Susret se odvio u Kulturnom domu Josipa Markovića u Donjoj Lastvi, a predsjednik Vlade je naglasio da je konačno riješeno pitanje vlasništva tog Doma, koji je više od 100 godina stečevina, rezultat rada i truda Hrvata koji žive u Crnoj Gori.
"Nastavit ćemo podržavati hrvatsku manjinu u Crnoj Gori i truditi se da njihovo položaj bude što kvalitetniji i bolji", poručio je.
Osvrnuvši se na summit Europske unije i zapadnog Balkana, premijer je podsjetio da se ovakvi susreti održavaju od 2000. godine, a prvi summit bio je u Zagrebu tijekom francuskog predsjedanja. U vrijeme kad je pokrenut, kako je rekao, taj proces političkog dijaloga sa zemljama jugoistoka Europe, Unija je imala samo 15 članica.
Zemlje su u različitim fazama pregovora – važno je da se poštuju kriteriji za članstvo
Dodao je da se u međuvremenu dogodilo nekoliko proširenja, a Hrvatska je članicom postala 2013. članica. Pojasnio je da je smisao ovog okvira na najvišoj političkoj razini upravljati s reformama i naporima za proces proširenja.
Kazao je da su čelnici započeli razgovore na sinoćnjoj večeri kojoj je domaćin bio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i dodao da su zemlje jugoistočne Europe u različitoj fazi pregovora. "Nama je važno da se poštuju kriteriji i da svaka zemlja ide sukladno svojim zaslugama, kao što je i Hrvatska postala članica", ustvrdio je Plenković.
Kazao je i da je poseban interes Hrvatske da Bosna i Hercegovina napravi još značajnije iskorake prema procesu pristupanja, osobito zbog upućenosti Hrvatske i BiH jedne na drugu, kao i zbog Hrvata, koji su konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini. Mi se, naglasio je, sve ove godine trudimo da taj položaj bude što snažniji i ravnopravan, ali i da cijela zemlja ide naprijed prema Europskoj uniji.
Premijer je novinarima rekao da postoje ideje kako ovaj proces učiniti više političnijim i vidljivijim, podsjetivši da se proširenje nije dogodilo sad već gotovo punih 13 godina.
Kazao je da se u drugoj godini mandata druge Komisije Ursule von der Leyen atmosfera polako mijenja te da postoji određena politička volja da neko od proširenja i dogodi. Premijer smatra da je potrebno da zemlje koje ući u Europsku uniju ispune kriterije, ali i da se stvori povoljna apsorpcijska klima za nove članice.
Rješenje otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore nužno je za završetak pregovora
Predsjednik Vlade se na marginama sastanaka na vrhu susreo s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, s kojim je razgovarao o europskom putu Crne Gore, gospodarskoj suradnji dviju zemlja i politici proširenja na zemlje jugoistočne Europe.
Podsjetivši da je Crna Gora najviše odmakla u otvaranju i zatvaranju poglavlja, premijer je važnim za završetak pregovora istaknuo rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore, poput obeštećenja logoraša, pronalaska četrnaestero nestalih osoba, procesuiranja ratnih zločina, povrata oduzete imovine hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i školskog broda Jadran, kao i rješenja graničnog pitanja na moru i trajno očuvanje spomen-ploče postavljene u Morinju.
Izrazio je i uvjerenje da bi Crna Gora, uz političku volju, pregovore mogla završiti do kraja 2026. te postati članicom Europske unije do 2028. godine. Predsjednik Vlade je dojma, nakon današnjeg sastanka s crnogorskim premijerom, da je zemlja spremna ozbiljno raditi na ovim pitanjima koje je Hrvatska postavila kao kriterij, a u konačnici i kao uvjet za završetak pregovora.
Istaknuo je da je Hrvatska podupire europski put Crne Gore, ocijenivši to dobrim i za našu zemlju.
Upitan o Srbiji, premijer smatra da bi svi politički akteri trebali pokazati veći angažman prema europskom putu zemlje.
Treba pomoći Ukrajini na europskom putu
Premijer se u razgovoru s novinarima dotakao i Ukrajine, rekavši da je jasno da članstva te zemlje u NATO-u neće biti, ali i da Ukrajini treba pomoći na europskom putu.
Kad je riječ o miru u toj zemlji, podsjetio je i da je predsjednik Zelenski ponudio primirje kako bi se konsolidirali i kako bi taj mirovni proces ponovno dobio zamah, dodavši da je u zadnja četiri mjeseca prisutan zastoj. Ocijenio je da razlog tome leži u ratu na Bliskom istoku zbog kojeg su Sjedinjene Američke Države, koje su imale vodeću ulogu u intenzivnijem razdoblju pregovora, sada okupirane drugom temom.
Izvjesno je da će biti imenovan nasljednik Christiana Schmidta
Premijer je novinarima kazao i da je sasvim izvjesno da će biti nasljednika Christiana Schmidta te da je, iako se konačno ime treba pričekati, ključno da on ne koristi bonske ovlasti na pretjeran način.
Smatra da bi to dovelo do neravnoteže s onim što je izvorno dogovoreno u Bosni i Hercegovini Daytonskim sporazumom, a što je već, kako je rekao, problem dvadesetak godina te je oslabilo položaj Hrvata u BiH.
Dodao je i da je otvoreno pitanje koliko će trajati ured visokog predstavnika.
Premijer je čestitao i Janezu Janši koji je po četvrti put postao slovenski premijer, izrazivši uvjerenje da će međusobno dobro surađivati te da će se odnosi Hrvatske i Slovenije dodatno učvrstiti.
Nema nikakve potrebe za poskupljenjem
Premijer je u razgovoru s novinarima istaknuo rast hrvatskog gospodarstva 21 kvartal zaredom, desetogodišnji realni rast plaća od 49 posto, deficit od 3 posto, visoki investicijski kreditni rejting, kao i najveću zaposlenost i najmanju nezaposlenost.
Podsjetio je i na antiinflacijski paket mjera kojem je cilj stvoriti preduvjete za smanjenje inflatornih pritisaka. Dodao je i da Vlada sada već tri mjeseca ponovno regulira cijene naftnih derivata.
Premijer je mišljenja da s pretpostavkama koje su stvorene nema nikakve potrebe da mnogi na hrvatskoj sceni, izvlačeći se na vanjske faktore, dižu cijene svojih proizvoda i usluga.
Kazao je i da će ministar Tomislav Ćorić sljedeći tjedan održati sastanke s Hrvatskom obrtničkom komorom i Glasom poduzetnika, te, zajedno s ministrom Alenom Ružićem, i s predstavnicima sindikata.