Hrvatska je energetski dobro pozicionirana, neće biti nestašica

Poremećaji na tržištu energenata i sigurnosni rizici u fokusu su Vlade, rekao je premijer Plenković te istaknuo da je paket pomoći vrijedan 450 milijuna eura usmjeren na ublažavanje posljedica nove krize

Predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je u emisiji "A sada Vlada" o aktualnim globalnim i domaćim izazovima, među kojima su poremećaji na tržištu energenata, oprez zbog mogućih sigurnosnih prijetnji te potencijalni migrantski val.

Što se tiče situacije nakon početka rata na Bliskom istoku, izraelsko-američkih napada na Iran te uzvratnih udara na američke baze u Zaljevu, došlo je do rasta cijena nafte. Nafta je prije te subote. kada je rat počeo, bila oko 70 dolara po barelu i nakon toga smo vidjeli strelovit rast na globalnim tržištima. Ona je jutros oko 100 dolara, a bila je i 20-ak dolara više. To uzrokuje trenutni rast cijena derivata, objasnio je.

Naglasio je kako je Vlada u proteklom desetljeću stekla iskustvo u upravljanju krizama te da je 10. paket mjera vrijedan 450 milijuna eura rezultat takvog pristupa. Usmjeren je na amortizaciju i smanjenje cijena goriva i ukapljenog naftnog plina. Pritom smo dodali paket koji je usmjeren na one na koje ova kriza najviše utječe, poručio je.

Dio mjera odnosi se i na potporu gospodarstvu, osobito poljoprivredi i ribarstvu.

Uz maloprodaju, što je važno za gospodarstvo, pripremili smo paket od 20 milijuna eura za poljoprivrednike. Slično je s paketom od osam milijuna eura za ribarstvo plus snažna potpora ugroženim kupcima energenata, rekao je.

Istaknuo je kako su postojeće mjere dodatno osnažene produljenjem regulacije cijena energenata, za koje je podsjetio da se neće se mijenjati sljedećih šest mjeseci, do 1. listopada.

Povrh ovih kratkoročnih mjera, pripremili smo i mjere koje su u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetske tranzicije i koje imaju jednostavnu poruku - tranzicija na obnovljive izvore energije i smanjivanje ovisnosti od fosilnih goriva, naglasio je.

Upozorio je na visoku energetsku ovisnost Europe o uvozu, kazavši da je Europa kao kontinent u potpunosti ovisna o drugima i u gospodarskom smislu silno ranjiva kada se događaju ovakvi vanjski šokovi. Da bismo to smanjili, potrebno je ulagati u obnovljive izvore energije, kazao je Plenković.

Govoreći o mogućim nestašicama, poručio je da razloga za zabrinutost nema.

Ima među nama generacija koje se ne sjećaju režima par-nepar, ne sjećaju se ni 1970-ih, ni 1980-ih, a ne sjećaju se ni Domovinskog rata. Kao društvo danas živimo u komfornoj poziciji gdje je sve dostupno, kazao je.

Vlada nastoji održati cijene goriva na prihvatljivoj razini

Predsjednik Vlade naglasio je da je sigurnost opskrbe energentima prioritet Vlade i naveo da Hrvatska ima svoj naftni terminal, rafineriju i LNG terminal. Energetski smo dobro pozicionirani, zaključio je Plenković i dodao da Vlada komunicira s distributerima te postoji ravnoteža s mjerama donesenim za smanjivanje cijena naftnih derivata.

Dio mjera snižavanja cijena bio je nauštrb trošarina koje su prihod proračuna, a dio nauštrb prihoda distributera, rekao je.

Zaključno je istaknuo da Vlada nastoji održati cijene na prihvatljivoj razini.

Podsjetio je i da su cijene koje su danas u maloprodaji još niže nego što su bile najviše cijene 2022. u vrijeme početka ruske agresije na Ukrajinu.

Govoreći o dugoročnim posljedicama krize, Plenković je upozorio kako problemi neće nestati završetkom sukoba.

Objasnio je kako postoje dvije krize, prvih dva tjedna i zadnjih desetak dana. Prvih dva tjedna nije bilo vojnih udara na energetsku infrastrukturu. U trenutku kada oni postanu meta, nije pitanje samo kako ćemo odblokirati Hormuški tjesnac, rekao je.

Dodao je kako napadi na energetsku infrastrukturu dodatno kompliciraju opskrbu.

Kada dođe do napada na energetska postrojenja, postavlja se pitanje dinamike transporta i proizvodnje. Zbog toga mjere koje smo poduzeli imaju širok karakter. Djeluju trenutno i brzo, a što se tiče proračunske snage, uvijek smo pronalazili načina, poručio je.

Mjere su održive i u okvirima državnog proračuna

Određivanje prioriteta neće ići na štetu davanja poput mirovina, plaća ili socijalnih davanja. Uvijek imate određeni manevarski prostor, kazao je Plenković i apelirao da se ne potiče panika i ne čeka u redu za gorivo. Vlada će se potruditi da cijene ne postanu nepriuštive, poručio je.

Govoreći o kapacitetima državnog proračuna, istaknuo je da su mjere zasad održive te je zasad sve u okvirima proračunada je danas hrvatsko gospodarstvo otpornije na krize. Objasnio je da Vlada ima sredstva iz modernizacijskog i socijalno-klimatskog fonda te postoji dio u proračunu koji se preraspodjelom može učiniti takvim da Vlada bude u poziciji financirati mjere, rekao je.

Istaknuo je i jaču otpornost hrvatskog gospodarstva u odnosu na ranije krize.

Ne možemo se uspoređivati sa situacijom iz 2008. godine, kazao je i podsjetio da je BDP je bio 47 milijardi eura kada je postao premijer, a prošla, 2025. završila je s BDP-om od 93 milijarde eura. Ove godine očekujemo 98,5 milijardi, a 2027. prelazimo 100 milijardi eura, rekao je Plenković.

Naglasio je važnost fiskalne discipline, jer se odgovornim upravljanjem javnim financijama, deficitom do tri posto i smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u stvara otpornost. Dodao je da je nakon covida dug bio 87 posto, a sada je 56 posto. Danas za kamate izdvajamo 1,5 posto BDP-a, dok je ranije to bilo 3,5 posto, naglasio je premijer.

Od 2016. proračun Ministarstva obrane povećali smo tri puta

Govoreći o vanjskoj politici, kazao je da nikome nije drago da je došlo do rata na Bliskom istoku.

Operacije koje se odvijaju su bez mandata UN-a. Razlozi za djelovanje SAD-a i Izraela, osobito Izraela, leže u strahu od iranskog nuklearnog programa, objasnio je.

Podsjetio je i na širi kontekst sukoba, kazavši da ima korijene u 2023. godini i napadu Hamasa na Izrael, nakon čega su uslijedile operacije protiv Hamasa, Hezbolaha, hutista i na kraju Irana.

Osvrnuo se i na jačanje obrambenih kapaciteta Hrvatske, podsjetivši na značajan iskorak u modernizaciji Hrvatske vojske. Od 2016. proračun Ministarstva obrane povećali smo tri puta, a izdvajanja su iznad dva posto BDP-a, istaknuo je.

Dodao je da je protuzračna obrana jedan od ključnih aspekata za koju su predviđena daljnja ulaganja. Moramo biti dovoljno snažni da se oslanjamo na sebe, ali i dalje ostajemo dio NATO-a i Europske unije, zaključio je.

Odbacio je spekulacije o nabavi sustava proturaketne obrane "Davidova praćka".

Predsjednik Vlade naglasio je da će Hrvatska kupovati sustave koji su potrebni i dobri i dodao da je to jedan od razloga zašto je predložio da se održe sjednice Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Sustavi koje trebamo nabavljati imaju dvije namjere, jedna je djelovanje, a druga je odvraćanje. Većina zapadnih vojski gleda na to da ima sustave za odvraćanje, pojasnio je i istaknuo da se nitko ne naoružava zbog Srbije.

Priča iz Srbije prema nama ima dva kraka. Jedan se odnosi na to da mi nemamo što raditi. Dnevno provodim 20 sati kako bismo utjecali na narančastu revoluciju i interno destabilizirali Srbiju. To je potpuna izmišljotina. Druga je da jedan tehnički sporazum Albanije, Hrvatske i Kosova predstavlja vojni savez. Ovo govorim za javnost u Srbiji da ljudi shvate gdje smo mi, kazao je.

Izvor: HRT/Vlada