Od 4,65 milijardi eura za obnovu 2,8 milijardi utrošeno je u Zagrebu
Povodom obilježavanja 6. obljetnice zagrebačkog potresa premijer Andrej Plenković i članovi Vlade obišli su nekoliko lokacija poslijepotresne obnove na području grada Zagreba
Umjesto da samo vraćamo oštećene zgrade u prijašnje stanje, odlučili smo se za obnovu po najsuvremenijim protupotresnim standardima, poručio je predsjednik Vlade.
Uz novu Kliniku za plućne bolesti, predsjednik Vlade Plenković je zajedno s ministrima obišao Fakultet šumarstva, bivšu zgradu DHMZ-a gdje će biti Hrvatski povijesni muzej, kao i dekanat Medicinskog fakulteta te gradilište KBC Zagreb Faza 3. Obnova tih zgrada ukupne je vrijednosti 330 milijuna eura.
"Vidljivi su razmjeri investicija u obnovu Zagreba i svih institucija. Evocirao bih sjećanje na bivšeg ravnatelja Ćorušića. Kada 2028. bude završeno 65.000 kvadrata, garaža s 1.040 mjesta i 7 etaža zgrade, imat ćemo KBC Zagreb na višoj razini u usporedbi sa stanjem prije potresa", poručio je predsjednik Vlade prilikom otvorenja nove zgrade Klinike za plućne bolesti na Jordanovcu.
Deset sekundi potresa zahtijeva 10 godina obnove
Plenković se prisjetio jutra nakon potresa u kojem je nastradao glavni grad Hrvatske, a dotaknute su i Zagrebačka te Krapinsko-zagorska županija. Nažalost, poginula je djevojčica Anamarija Carević, a domovi milijun i 200.000 ljudi bili su oštećeni ili potpuno razrušeni.
"Moj prvi dojam kada smo se šetali centrom grada u to nedjeljno jutro, kada sam vidio kako izgleda katedrala bez vrha jednoga tornja, prva procjena bila je - 10 sekundi potresa zahtijeva 10 godina obnove", ocijenio je Plenković.
Ukupna sredstva koja su do sada angažirana u obnovu zagrebačkog i petrinjskog potresa iznose 4 milijarde i 650 milijuna eura, od čega 2,8 milijardi eura u Zagrebu, a 1,9 milijardi eura na Banovini.
"Obnova koja je zahtijevala ogromna ulaganja i u zdravstvu, kulturi i obrazovanju, javnoj infrastrukturi i privatnim zgradama", kazao je Plenković, dodavši da je dosad obnovljeno više od 40.000 zgrada. Ostala su još 62 javna objekta te oko 1500 privatnih.
Očekivani dovršetak obnove do 2030. godine
"Mislim da je realno da će do 2030. godine biti sve gotovo", zaključio je Plenković.
Samo u zdravstvo na području Zagreba dosad je uloženo 1,6 milijardi eura. Uz KBC Zagreb obnovljena je Klinička bolnica Sestara milosrdnica u Vinogradskoj, Sv. Duh, KB Dubrava, KB Merkur, Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, bolnica u Klaićevoj, psihijatrijska bolnica u Vrapču te domovi zdravlja.
"Vjerujemo da će razvojni projekt KBC-a Zagreb biti gotov krajem 2027., očekujemo otvorenje početkom 2028.", najavio je predsjednik Vlade, kazavši da će tada 6.000 ljudi raditi u u potpuno novim okolnostima, a ogroman broj slučajeva kojima se pružaju zdravstvene usluge imat će uslugu na izvrsnoj razini.
Podsjetio je da ukupna ulaganja u zdravstvo u proteklim mandatima ove Vlade rastu iz godine u godinu, a proračun je sada na 8 milijardi eura.
"Nastojimo svim našim sugrađanima pružiti zdravstvene usluge što bolje razine, u svim krajevima Hrvatske, ne samo u velikim centrima", izjavio je.
Hvala svima koji sudjeluju u procesu obnove
"Svi smo se nekako pretvorili u projekt menadžere velikih građevinskih projekata, a nitko u načelu nije mislio da ćemo se s time baviti, ali od jedne velike tragedije nastojali smo izazove pretvoriti u šanse. Smatram da smo kroz jedan period koji je zahtijevao dosta strpljenja od svih onih koje je potres pogodio ipak učinili iskorake koji će trajno ostati", ocijenio je.
Napomenuo je da, gledajući godinu proizvodnje, zagrebačke bolnice, izuzev KB Dubrava, stare su stotinjak godina.
Međutim, gledajući standarde u obnovljenim sobama - vidimo najvišu svjetsku razinu.
Predsjednik Vlade istaknuo je da je u procesu obnove bilo puno problema, no na putu smo da se cijeli proces obavi na najbolji mogući način.
Zahvalio je svima koji u tome participiraju, od članova Vlade, do djelatnika niza institucija, svih građana i izvođača radova i onih koji su nadzirali da proces bude zakonit i što učinkovitiji.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministrica zdravstva Irena Hrstić, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.