Uručeno 148 ugovora za sportsku infrastrukturu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković prisustvovao je uručivanju ugovorâza sufinanciranje izgradnje i rekonstrukcije sportskih građevina u ukupnom iznosu od 27 milijuna eura

Premijer je istaknuo je da se tim ugovorima potvrđuje kontinuitet politike sufinanciranja brojnih sportskih infrastrukturnih projekata diljem Hrvatske. Ministar Glavina, koji je uručio 148 ugovora ukupne vrijednosti 26,8 milijuna eura, poručio je da takvi projekti imaju izravan utjecaj na kvalitetu života u lokalnim sredinama.

"Kao Vlada odlučni smo da pomognemo svim sredinama kako god se to može u jačanje sportske infrastrukture", istaknuo je premijer Plenković.

Podsjetio je i da je, od prvog mandata ove Vlade, zaključno s 2026. godinom, ukupno sufinancirano 599 projekata sportske infrastrukture u ukupnoj vrijednosti većoj od 96 milijuna eura, čime je prvi put uspostavljen sustavan i kontinuiran model ulaganja u sportsku infrastrukturu diljem Hrvatske.

Ocijenio je da su ulaganja u sport dobra i za mlade od najranijih dana i za uključenost starijih građana u sport, istaknuvši važnost zdravog života i aktivnosti za dugovječnost nacije i kvalitetu života.

"Meni su, kad sam se počeo baviti politikom iskusni političari na lokalnoj razini rekli: najvažniji su ti nogomet, vatrogasci i lovci. Ovdje dosad ima 215 nogometnih igrališta – prema tome ta glavna poruka vrijedi", dodao je predsjednik Vlade Plenković.

Ulaganja diljem Hrvatske

"Šaljemo vrlo jasnu poruku cijelom sportskom sektoru da radimo ulaganja i iskorake bez presedana - ulaganja u sportsku infrastrukturu koja prije ove Vlade uopće nisu postojala", rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina u izjavi za medije nakon dodjele ugovora.

Podsjetio je kako je ovaj program započeo u 2018. godini, dok je samo u posljednje dvije godine iznos ulaganja utrostručen i sada iznosi gotovo 27 milijuna eura.

Riječ je u ulaganjima diljem Hrvatske u sportsku infrastrukturu koja je vezana za nogomet, nogometna igrališta, dvorane, višenamjenska sportska igrališta, rukomet, košarku, odbojku, tenis, bazene, atletske staze.

"Sveobuhvatni iskorak u kojem sufinanciramo infrastrukturu koja nam je izrazito potrebna da bi napravili iskorak s hrvatskim sportom jer smo prepoznali da je sportska infrastruktura s jedne strane i klubovi s druge strane jezgra sporta. U ovom mandatu smo u potpunosti posvećeni da napravimo najveće iskorake po tom pitanju", poručio je Glavina.

Dodao je kako današnja dodjela pokazuje kako postoji velik broj spremnih projekata koji su spremni za razvoj i financiranje, a zahvaljujući velikom interesu, ministar je najavio kako postoji mogućnost da se iduće godine poveća iznos koji je osiguran za ovaj natječaj.

Odgovarajući na pitanja o kapitalnim projektima, Glavina je naveo kako ulaganja o kojima se govori danas ne uključuju kapitalne investicije u velike infrastrukturne sportske projekte, odnosno sportske građevine od nacionalnog interesa.

Split zaslužuje moderan nogometni stadion

Što se tiče stadiona na Poljudu, ministar je naveo kako mu je drago da se konačno na visokoj razini otvorila javna rasprava o nužnosti potrebe ili rekonstrukcije ili izgradnje novog stadiona u Splitu, istaknuvši kako Split apsolutno zaslužuje moderan nogometni stadion koji će odgovoriti na sve izazove.

"Hoće li se rekonstruirati postojeći stadion ili graditi novi, to je nešto što će prvenstveno odlučiti građani Splita i svi dionici iz Dalmacije, a mi kao Vlada ćemo tu u potpunosti biti na raspolaganju i podržati taj projekt, koji god da bude", izjavio je ministar.

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović obratio se u ime korisnika ugovora, istaknuvši kako ovakvi programi pomažu manjim sredinama koje nisu fiskalno jake i koje bi se teško odlučile na ulaganja u određenu sportsku infrastrukturu pored drugih problema koje trebaju rješavati.

Županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić rekla je kako ova ulaganja imaju višestruki učinak - doprinose razvoju sporta, ali i lokalnih zajednica te formiranju zdravih navika mladih.

Glavina: buking je usporen, ali uz dobru pripremu godina bi mogla biti uspješna

Zbog stanja na Bliskom istoku primjetan je usporeni buking u Hrvatskoj i većini konkurentskih zemalja, poručio je ministar Glavina nakon dodjele ugovora za sportsku infrastrukturu.

Dodao je kako istraživanje Europske putničke komisije kaže da trenutačna situacija na Bliskom istoku utječe na sve turističke destinacije, posebno na one koje imaju više gostiju s istoka.

Hrvatska ima strateške prednosti, a to su laka dostupnost za većinu europskih zemalja, sigurnost i 80% turističkog prometa iz Europe, rekao je Glavina.

Hrvatske strateške prednosti: laka dostupnost za većinu europskih zemalja

S druge strane, upozorio, je, konkurentske zemlje kao što su Italija, Španjolska ili Francuska, znatno više ovise o turističkom prometu s istoka svijeta nego Hrvatska, pa je logično da će padove iz te regije pokušati nadomjestiti s europskog tržišta.

"Naši konkurenti su izrazito aktivni i traje jako žestoka tržišna utakmica s paketima, akcijama i popustima pri čemu hrvatski konkurenti pokušavaju zagrabiti što veći dio europskog tržišta. To je poruka i nama da se moramo prilagoditi na jednak način i voditi brigu da ponudimo najkonkurentniji mogući proizvod i shvatimo da nismo u normalnim okolnostima, nego onima u kojima moramo dnevno paziti što se događa i adekvatno s time se pojaviti na tržištu", rekao je Glavina.

Izvijestio je da su obavljeni razgovori s Hrvatskom turističkom zajednicom, koja radi na adaptiranju komunikacijskih poruka dominantno prema europskim tržištima, s isticanjem naših ključnih aduta.

"Ako se svi dobro pripremimo i ako turistički sektor odgovori s konkurentnim ponudama i akcijama, siguran sam da možemo imati kvalitetnu i uspješnu turističku godinu", rekao je Glavina.

HTZ radi na adaptiranju komunikacijskih poruka prema europskim tržištima

Upozorio je da bi na izglede sezone mogla utjecati i inflacija potaknuta prije svega rastom cijena energije, pa bi turisti mogli znatno manje putovati, posebno oni u čijim zemljama država ne intervenira u cijene kao u Hrvatskoj.

"Nema nikakvog razloga za paniku. Izrazito je važno da smo jako dobro pripremljeni, optimistični, komuniciramo sa svim tržištima i gostima i kažemo im: Hrvatska je nikad bliža i jednostavnija za doći, ona je sigurna turistička zemlja i nudi dobar omjer cijene i kvalitete. Ako te poruke pošaljemo i to ostvarimo, imat ćemo dobru turističku godinu", rekao je Glavina.

Izvor: Vlada/Hina