Želimo što više žena bude na vodećim položajima

U okviru okruglog stola Od iznimke do pravila, u organizaciji Udruge poslovnih žena Hrvatske LeadYou predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u razgovoru »Perspektive kreiranja promjena«

Uz premijera Plenkovića bile su ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Istaknuvši kako mu je zadovoljstvo sudjelovati na okruglom stolu o jednoj tako važnoj temi, koja prije svega znači jednakost u hrvatskom društvu i korporativnom svijetu, osobito uoči Međunarodnog dana žena, premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo predstavljenim statističkim podacima o ženama u poduzetništvu.

"Oni su vrlo jasan korak naprijed, i u privatnom sektoru i u javnom sektoru. Još nismo na razini na kojoj bismo htjeli biti, ali smo sasvim solidni i nismo daleko od trenutnog europskog prosjeka", kazao je.

Očekuje, dodao je, da će se kroz nekoliko godina postići cilj novog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, a to je da taj omjer bude 50:50.

Što se tiče saborskih zastupnica, njih je 49 od 150, što čini trećinu svih zastupnika, a u Vladi su trenutno četiri ministrice, naveo je.

"Voljeli bismo da je više, međutim situacija je takva kakva je, a vjerujem da ćemo u godinama pred nama to također popraviti", poručio je predsjednik Vlade.

Kvalitetni iskoraci za promjene u društvu

Govoreći o temi žena na upravljačkim pozicijama, osobito u kontekstu spomenutog novog Zakona, premijer je ustvrdio da je jedan od ciljeva zakona taj da što veći broj žena sudjeluje na upravljačkim pozicijama.

Nisu htjeli, dodao je, prepustiti da stvari idu same od sebe jer bi onda taj proces trajao duže.

Pritom je važno, naglasio je, da posao obavljaju oni koji su za njega najbolji, a manje je bitno je li netko mlad ili star, muškarac ili žena.

Ali, dodao je, to su svakako dobri i kvalitetni iskoraci za promjene u društvu, u kojem je u konačnici više žena nego muškaraca.

Što se tiče žena na upravljačkim pozicijama, trenutno je bolja slika u državnim, nego u privatnim poduzećima, gdje je čak 40 posto žena u nadzornim odborima.

Upitan ima li Vlada konkretne ciljeve za postizanje zastupljenosti žena u nadzornim i upravnim odborima državnih poduzeća, premijer je ustvrdio da ima te dodao da je i novim zakonom preuzeta ta obveza.

Korporativno upravljanje tvrtkama u državnom vlasništvu važno je za gospodarski rast i investicije

Naime, dodao je, uskoro će se u javno savjetovanje uputiti i odgovarajuća uredba, a nakon toga slijedi raspisivanje natječaja na kojima će se, na drugačiji način nego do sada, imenovati nadzorni odbori i uprave prema jasnim kriterijima koji će se poštovati.

"Do kraja godine imat ćemo praktički potpuno novu strukturu, koja bi trebala minimalno respektirati ovo što je zakon propisao. Ali, to ne znači da žena ne može biti i više", istaknuo je.

Upitan za mišljenje o tome zašto je do sada bio puno veći broj muškaraca na upravljačkim pozicijama, premijer je kazao da je primijetio da se, primjerice, na raspisane natječaje u pravilu javlja puno veći broj muškaraca nago žena.

Sada će, vjeruje, zbog zajamčenih kvota doći do većeg interesa i kod žena, koji naravno mora biti praćen odgovarajućom kvalitetom.

Naime, prema novom sustavu, sve će uprave javnih poduzeća ili poduzeća u djelomičnom državnom vlasništvu imati vrlo jasno definirane poslovne ciljeve, a time će se podići kvaliteta korporativnog upravljanja, kazao je premijer Plenković.

To je važno, dodao je, i za generiranje gospodarskog rasta i za investicije te za dodanu vrijednost svemu onome što se u državi radi.

Članstvom u OECD-u Hrvatska će potvrditi status jedne od 40 najnaprednijih ekonomija svijeta

Kroz kontekst upravljanja državnim poduzećima, premijer se osvrnuo i na proces pristupanja Hrvatske OECD-u, podsjetivši da je članstvo u OECD-u, uz ono u europodručju i Schengenskom prostoru koje je već ostvareno, bilo jedno od tri vanjskopolitička cilja postavljenih u vrijeme njegove prve Vlade.

Kada smo iskazali interes za ulazak, dodao je, tada je već pet zemalja bilo u procesu pristupanja, a nakon toga pridružile su se još dvije. Nakon gotovo sedam godina truda i rada, Hrvatska je od outsidera došla na prvo mjesto pred članstvom, ostavivši daleko iza sebe, između ostalih, Bugarsku, Rumunjsku, Brazil i Argentinu, naglasio je.

Taj proces, pojasnio je, nije istovjetan onome za članstvo u Europskoj uniji, opisavši preporuke OECD-a svojevrsnim mekim acquisom, koji je u skladu s njihovom krilaticom "Bolje politike za bolji život".

To znači da ulazimo u nijansiranu i sofisticiranu fazu pridruživanja međunarodnim organizacijama s najvišim standardima.

"Hrvatska je danas jedna od 40-ak najnaprednijih svjetskih ekonomija. Kada i formalno uđemo u OECD, onda smo dobili i taj pečat na svoj rever", naglasio je predsjednik Vlade dodajući da je taj zahtjevni proces verificirao sve ono što smo učinili na putu prema Europskoj uniji i napravio još nekoliko koraka naprijed.

Uz nekoliko važnih mjera koje imaju i svoju antikorupcijsku dimenziju, kako bi dodatno pojačali borbu protiv korupcije, ostalo se svodi na bolje upravljanje i bolje politike.

U tom procesu, upozorio je, ne možemo ignorirati globalne odnose između SAD-a i europskih zemalja OECD-a, odnosno prije svega rat carinama SAD-a usmjeren protiv članica Europske unije, koji nam ne pomaže jer se reflektira i na atmosferu unutar te organizacije.

Međutim, to je nešto što nema veze s Hrvatskom i ispunjavanjem kriterija s naše strane, istaknuo je.

Ekonomska tranzicija zahtijeva vrijeme za punu normalizaciju stanja jednakih šansi

Upitan što misli da kao društvo još možemo i trebamo učiniti kako bismo imali više žena liderica u Hrvatskoj, premijer je kazao da Hrvatska tu stoji dosta solidno, ovisno o različitim sustavima.

Primjerice, naveo je sudstvo i zdravstvo, ocijenivši ih ženskim profesijama u smislu broja žena u tim sustavima.

Što se tiče korporativnog dijela, tu smo otprilike u realnostima društva koje se ipak još transformira u smislu shvaćanja slobodnog tržišta i privatnog poduzetništva, kazao je predsjednik Vlade.

Ekonomska tranzicija iz dogovorne ekonomije u tržišnu zahtijeva jedno vrijeme za punu konsolidaciju i normalizaciju stanja jednakih šansi, dodao je.

"Mislim da idemo u dobrom smjeru", poručio je ocijenivši pozitivnim signalom i veliku posjećenost upravo ovakvih važnih skupova na kojem sudjeluju respektabilne žene koje vode različite kompanije.

Politička legitimacija je prvi i glavni kriterij pri političkim imenovanjima

U Hrvatskoj je velik broj visoko obrazovanih žena, a cilj današnjeg skupa je vidjeti kako se ta baza može prenijeti i u sam vrh upravljačkih pozicija. Stoga je premijeru postavljeno pitanje kako on odlučuje pri imenovanju novih članova Vlade.

"Cilj je imenovati najbolje", poručio je dodajući da postoje zemlje, poput Velike Britanije, u kojoj ministri mogu biti imenovani samo između onih koji su osvojili mjesto u parlamentu, što smatra najpoštenijim.

Mi takav sustav još nemamo, iz niza razloga, pa je onda omjer onih koji su birani na izborima i onih koji nisu, a dođu u Vladu, sveden na otprilike 80:20.

Tako da je prvi i glavni kriterij, barem što se njega tiče, politička legitimacija, kazao je dodajući da ne vjeruje u stručne vlade. To je, poručio je, potpuni nonsens i to govore oni koji pojma nemaju o politici i ne razumiju sustav koji demokracija konzumira.

"Stručnjaci nek' se bave strukom. Tko želi biti premijer, taj mora ići na izbore", naglasio je podsjetivši na samo jedan primjer koji je Hrvatska imala kada je jedan premijer bio bez političkog legitimiteta. To je trajalo 9 mjeseci, dodao je.

Radikalno je protiv toga, istaknuo je, jer zna što znači politički autoritet, legitimitet, moć i utjecaj. Onaj tko to nema, tog ljudi na toj razini ne fermaju ni dva posto, ustvrdio je i dodao da koncept stručnih vlada treba potpuno napustiti kao koncept maštanja.

Stoga, za zemlju veličine poput Hrvatske, trećina zastupnica u Saboru nije mali broj.

Da bi taj broj došao do 50:50 u politici na nacionalnoj razini, onda bi to prvo morao biti taj omjer u svakom malom selu, svakom mjestu, svakom gradu. Međutim, to tako ne ide, kazao je premijer. Dio ljudi se želi baviti politikom, a dio ne želi.

Žene nose najveći teret u najvažnijem poslu za opstanak obitelji i nacije

Žene, realno, nose najveći teret u najvažnijem poslu za opstanak obitelji i naroda i nacije, a muškarci su od toga u tom segmentu izuzeti, rekao je predsjednik Vlade.

Najvažnijim je ocijenio što naš sustav radnog zakonodavstva zabranjuje i najmanji signal diskriminacije, primjerice, trudnica.

Iako ima puno prostora za napredak, premijer je kazao kako ipak, s obzirom na veličinu, stojimo solidno, a podatke o ženama na pozicijama ocijenio realnim s tim u skladu.

Na kraju razgovora, premijeru je postavljeno nekoliko pitanja koja se obično, u ovakvim situacijama, postavljaju ženama.

Upitan kako balansira poslovni i obiteljski život, premijer se prvo našalio da se treba dobro oženiti.

Kazavši kako njegov posao nije baš tipičan, što se tiče obaveza i dinamike, istaknuo je kako jako cijeni sve što njegova supruga uspijeva pokriti u odgoju troje male djece.

"Tako da se trudimo zajednički participirati. Ali realno, ona nosi cijeli odgoj troje male djece. Nastojim dati svoj doprinos", kazao je.