U obnovu Banovine dosad je uloženo gotovo 1,8 milijardi eura

Uoči pete obljetnice potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je obnovljene objekte i gradilišta višestambenih zgrada u Sisku, Glini i Petrinji

Premijer je u Sisku obišao gradilište višestambene zgrade sa 144 stambene jedinice, a potom je sudjelovao u svečanom otvorenju Centra znanja i planetarija – Gradska Munjara Sisak te obišao Odgojno-obrazovni kompleks Galdovo. U Glini je obišao obnovljeni Trg bana Josipa Jelačića te obnovljenu Kuću hrvatske himne. U Petrinji je posjetio obitelj kojoj je izgrađena zamjenska obiteljska kuća, te obišao gradilište osam višestambenih zgrada u Sisačkoj ulici. Prošetao se također povijesnim centrom Petrinje te nazočio svečanom otvorenju Glazbene škole Frana Lhotke.

Premijer Plenković čestitao je svima koji su marljivo radili na obnovi na trudu i radu, a građanima je zahvalio na strpljenju. Prisjetivši se razornih potresa u Zagrebu i na Banovini još je jednom izrazio žaljenje zbog izgubljenih života, kazavši da je to nažalost najveća cijena koju ne možemo vratiti, a svim građanima i službama koji su odmah nakon potresa nesebično priskočili u pomoć unesrećenima zahvalio je na iznimnoj solidarnosti i požrtvovnosti.

Govoreći o procesu obnove nakon potresa, premijer je istaknuo suradnju između središnje državne vlasti i svih jedinica lokalne i područne samouprave u potresom pogođenim područjima. Taj je proces itekako zahtjevan, istaknuo je, podsjetivši da na svoje riječi nakon potresa kada je kazao da će 10 sekundi razornog potresa sigurno značiti 10 godina obnove.

Za taj je proces do sada, naglasio je, osigurano 4 milijarde i 230 milijuna eura iz različitih izvora, a na području Banovine do sada je iskorišteno milijardu i 770 milijuna eura.

Do 2027. planiramo izgraditi sve obiteljske kuće, a do 2030. dovršiti cijeli proces obnove

Završeno je čak 10.042 postupka obnove, obnovljeno je 9.299 obiteljskih kuća, 329 višestambenih zgrada, sve skupa skoro 15 tisuća stambenih jedinica.

Upravo je zgrada koju je danas obišao u Sisku, sa 144 stambene jedinice, vrijedna 20 milijuna eura, najveći pojedinačni primjer obnove uopće, istaknuo je, dodajući kako se njeno otvorenje očekuje sredinom veljače.

Do sada je izgrađeno 449 zamjenskih obiteljskih kuća, a kupljeno 69, isplaćeno gotovo 90 milijuna eura novčane pomoći, naveo je premijer.

Posebno je od projekata u Sisačko-moslavačkoj županiji izdvojio izgradnju čak 59 višestambenih zgrada s ukupno 1.024 novih stambenih jedinica. Od njih je do sada dovršeno 45, 12 ih je u tijeku, a još će dvije biti izgrađene.

Plan je da se do 2027. u potpunosti izgrade sve obiteljske kuće, a da do 2030. bude dovršen cijeli proces obnove, najavio je.

"To je ogroman zadatak, itekako kompleksan i projektno i građevinski i financijski i organizacijski, jer to uključuje ne samo privatne zgrade i kuće, nego i javne objekte, kulturnu i sakralnu baštinu, javnu i zdravstvenu infrastrukturu", istaknuo je.

Želimo Sisačko-moslavačku županiju učiniti atraktivnim mjestom i za život i za ulaganja

Osim obnove, kazao je premijer Plenković, u Sisačko-moslavačkoj županiji u tijeku su i brojni drugi projekti, dodajući da se radi o gospodarskoj tranziciji s industrijskog imidža na digitalni razvoj.

Govoreći o Centru znanja i planetariju, premijer je naveo da se radi o jednoj od 95 zgrada čiju obnovu je organiziralo i vodi Ministarstvo kulture i medija.

"Upravo su te zgrade kulturne baštine dale dodatnu sofisticiranu vrijednost", poručio je

Vlada je predana dovršetku procesa obnove, naglasio je premijer Plenković dodajući da je u proračunu za iduću godinu za obnovu predviđeno preko milijardu eura.

Podsjetio je da su Sisačko-moslavačku županija zadesile mnoge nedaće, od gospodarske tranzicije do ratnih strahota, razaranja i depopulacijskih problema, te izrazio želju da će obnova i revitalizacija učiniti tu županiju i grad Sisak atraktivnim mjestom i za ulaganja i za život.

Uz predsjednika Vlade bili su Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU te Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih.