Vlada ne provodi povijesni revizionizam, nego smiruje tenzije

Govoreći o atmosferi u društvu na saborskom Aktualnom prijepodnevu, premijer Andrej Plenković pozvao je na povratak u normalne okvire i naglasio da je njegova Vlada posljednja brana »normalne Hrvatske«

Hrvatski sabor započeo je novu sjednicu Aktualnim prijepodnevom tijekom kojeg su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 40 pitanje zastupnika.

Želimo da se svi u Hrvatskoj osjećaju dobro

Zastupnica Draganu Jeckov upitala je premijera što kani poduzeti po pitanju odgoda i otkazivanja kulturnih manifestacija u organizaciji srpske manjine.

"Politika naše Vlade od prvog dana od 2016. godine je bila potpuna uključenost nacionalnih manjina u politički život Republike Hrvatske, poštovanje prava manjina, moja je želja da se svi u Hrvatskoj osjećaju dobro, a da to nije samo deklaratorna politika govore operativni programi koji se odnose na projekte nacionalnih manjina. Država koja je ostvarila sve svoje ciljeve ima snage štititi manjine u svom društvu. Očito se to ne sviđa baš svakom akteru u hrvatskom društvu, ali mi na ovoj politici ustrajemo", poručio je Plenković.

Podsjetio je na važne političke iskorake proteklih godina u odnosima Vlade i srpske nacionalne manjine, poput dolaska potpredsjednika Vlade iz reda SDSS-a u Knin, sudjelovanja predstavnika SDSS-a u Koloni sjećanja u Vukovaru, kao i odlaska članova Vlade u Grubore i Varivode. "Mi smo to gradili, a uvijek ima onih koji se žele vratiti nazad, kojima je najlakši politički poen antagonizirati prema srpskoj manjini", rekao je.

Incident u Splitu je ponovno osudio, za okupljanje grupe maskiranih muškaraca u Zagrebu opetovao kako je bilo nepotrebno, a temu izložbe o Dejanu Medakoviću ocijenio lošim odabirom.

"Hajmo se vratiti u normalne okvire, nastojati rješavati sva pitanja i međusobno se podržavati. Mi nećemo biti ti koji ćemo radikalizirati situaciju u društvu, to rade oni koji su van Vlade", kazao je.

Odnos prema manjinama stožerni je element Vladine politike

Govoreći o aktivnostima Vlade po pitanju integracije romske zajednice, što je zanimalo zastupnika Darka Sobotu, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasio je kako je odnos prema manjinama jedan od stožernih elemenata politike Vlade.

"Ima još dosta izazova, imenovali smo novi sastav Povjerenstva za praćenje uključenosti Roma, dogovorili smo intenzivniji rad. Najveći problem je niska razina završavanja osnovne i srednje škole, to je nešto na čemu moramo dodatno raditi. Novaca ima, ima i dobre volje, a treba organizacijski stvari pojačati, uvezati više resora koji se bave romskom populacijom", naveo je ministar.

Dodao je kako treba raditi i na jačanju integracije romske etničke zajednice u proces tržišta rada.

Zabranjujete pjevanje pjesme koju nijedna lijeva opcija dosad nije zabranjivala

Iako je za premijera imao pitanje oko uzroka inflacije, zastupnik Siniša Hajdaš Dončić usput se dotakao, kako je rekao, crnila kojem svjedočimo u 2025. godini.

Plenković je naglasio da su njegova Vlada i koalicija zadnja brana normalnoj Hrvatskoj. "To sigurno niste vi", ustvrdio je te opetovano kritizirao ljevicu zbog histeriziranja oko teme ustaštva nakon što je vlast Možemo i SDP-a u Zagrebu dopustila Thompsonov koncert.

"Prepali ste se domoljubnog zanosa i sad biste htjeli zabranjivati pjevanje jedne pjesme koju nijedna lijeva opcija do sada nije zabranjivala. Dapače, Račan vam je registrirao statut nekih udruga s iste tri riječi, u Milanovićevoj vladi ne vidim da ste se time bavili. I nakon što ste četiri mjeseca histerizirali o ustaštvu i crnilu, tukli po nama da smo ustaše i revizionisti, sada kao nema toga, hajmo se baviti ekonomijom. Naš društveni model je najnormalniji, vi ga želite srušiti frustrirani jer ste 12 godina u oporbi", kazao je premijer.

Odgovarajući na pitanje o inflaciji, premijer je istaknuo da je posrijedi domaća inflacija, koja je rezultat pohlepnog dijela pojedinih aktera u ekonomiji.

Tretirajte sve na jednak način

I zastupnik Damir Bakić rekao je da se od ljeta pa do danas u Hrvatskoj širi i raste crni val koji preplavljuje Hrvatsku i pozvao premijera da se smanje tenzije.

"Ako mi možete naći neki element kojim biste razumnim dokazima mogli poduprijeti da je to politika mene ili moje Vlade ja bih to volio čuti. To nije politika mene niti moje Vlade", poručio je Plenković.

Smatra kako se lijevi politički centar iznenadio da 500.000 ljudi voli Thompsonove domoljubne pjesme.

"Vi cijeli njegov opus želite svesti na tri riječi nastale u Domovinskom ratu u obrani od velikosrpske agresije gdje je on bio dragovoljac Hrvatske vojske. I tu pjesmu 34 godine svi slušaju i nitko je nije zabranio", rekao je.

Tretirajte sve na jednak način. Osudimo ono što je za osuditi. Ono što su svi tolerirali 35 godina pustite da se pjeva", ustvrdio je Plenković.

A Možemo sada – nakon što je odobrio Thompsonov koncert 5. svibnja, kaže da Thompsonov koncert se može održati u Areni 27. prosinca, ali 28. ne može.

"To nije normalno. Ako mislite da ste time zaustavili veliki povijesni proces rehabilitacije NDH, da ćete optužiti HDZ i ne znam koga da je rodonačelnik toga - nije. Mi to nismo", kazao je.

Istaknuo je i da je HDZ najjasnije osudio neprihvatljiv i sramotan incident u Splitu kada je skupina od 50-ak mladića prekinula program Dana srpske kulture i KUD-a iz Novog Sada, kao i incidente u Zagrebu vezane uz izložbu posvećenu Dejanu Medakoviću, koji je bio jedan od suautora Memoranduma SANU.

Nema spoznaja o vanjskim akterima koji su utjecali na aktualna zbivanja – Vlada se neće destabilizirati

Koliko je meni poznato, bilo koji segment državnih tijela nema nikakvih pouzdanih saznanja da je bilo vanjskih aktera koji su utjecali na zbivanja u Hrvatskoj proteklih dana, poručio je premijer Plenković na pitanje zastupnika Nine Raspudića o navodima pokušaja destabilizacije Vlade.

"Neće se Vlada i parlamentarna većina destabilizirati, riječ je jednostavno o političkom naporu dijela aktera koji su u oporbi, stranke ili druge interesne skupine, a koje su zainteresirane da dođe do veće ideološke polarizacije u Hrvatskoj", ocijenio je Plenković.

Skupine u fantomkama nismo proizveli niti ih kontroliramo, ali ih sprečavamo

Ponovno je odbacio teze da HDZ promovira ustaštvo. "Nakon 10 godina završili smo na tome da nam glavna oporbena stranka nabije četiri glave na kukasti križ", kazao je te dodao da su HDZ i Vlada oni koji smiruju tenzije.

"Institucije države su djelovale, i policija i DORH. Nažalost, ima skupina koje su spremne obući fantomke i zastrašivati ljude, ali niti smo ih mi proizveli niti ih mi kontroliramo. Da li ih sprječavamo - da. Kad smo vidjeli sramotan incident u Splitu, sve aktivnosti Srpskog narodnog vijeća, društva Prosvjeta i ostali su pokriveni unaprijed hrvatskim policajcima. To znači da mi djelujemo, država djeluje", naglasio je.

Mi tu nismo pokazali slabost već snagu države, poručio je premijer oporbenim zastupnicima.

Lažne su vam tvrdnje o povijesnom revizionizmu i ustaštvu

Lažnima je nazvao tvrdnje zastupnika ljevice da on i njegova Vlada provode povijesni revizionizam i ustaštvo te pozvao da "smire loptu".

"Da ćete nas proglasiti onima koji provode povijesni revizionizam i ustaštvo, neće proći, nitko normalan to neće prihvatiti, ovo što govorite je sramota vama, velika neistina i laž, smirite loptu", odgovorio je premijer Daliji Orešković koja ga je prozvala da je Hrvatsku "isporučio" onima koji veličaju NDH i ustašku ideologiju.

Plenković joj je odvratio da je svojim monologom potvrdila sve što govori o tome što radi ljevica "koja histerizira i koja iza svakog ugla vidi revizionizam i ustaštvo" i kako je jedna od onih koji su stvorili ovo ozračje.

Kazao je i da su joj kvalifikacije neistinite i gruba uvreda za sve koji nisu iz njenog malog kružoka, "kojem je lajt motiv gledanja stvari kroz hipodromska kopita".

Fascinira me da vi, koja ste bili na čelu neovisne institucije, a u stvari angažirani na lijevom političkom spektru, vi koji ste u Sabor ušli na grbači drugih stranaka, kažete 2025. godine da se Domovinski rat svodi na HOS i ZDS, rekao joj je premijer i pozvao ju da to ne radi.

Vlada ne može utjecati na govor u javnom prostoru

Saborski zastupnik Marin Miletić pozvao je da se u Hrvatskoj službeno zabrani veličanje komunizma, navodeći da i Europski parlament govori o takvoj zabrani.

Premijer mu je odgovorio da Vlada ne može utjecati na to što će drugi govoriti u javnom prostoru, ali da je njegov dojam da ljudi na kraju dobro vide. "Mi smo zrcalo onoga što vide, mi smo odraz volje naroda", rekao je Plenković i naglasio da je za HDZ Domovinski rat temelj suvremene hrvatske države, te zaglavni kamen slobode, države i društva koju danas imamo. "To je stvarana poveznica oko koje ne bi trebalo biti dileme, to je držalo pomirbu koju je promovirao predsjednik Tuđman", naglasio je.

Referirajući se na Miletićevu kritiku organizatora izložbe o Dejanu Medakoviću, Plenković je najavio da će se kroz Savjet za nacionalne manjine, koji daje novac za takve projekte, tražiti da se malo detaljnije pazi koji se programi odobravaju.

Nije mi poznato da bi u slučaju prestanka rada kulturnih centara oni postali vlasništvo Srpske pravoslavne crkve

Predsjednik Vlade nije čuo, rekao je, za informaciju koju je iznio zastupnik Krešimir Čabaj da bi s prestankom rada nekog od 40 srpskih kulturnih centara, koji se grade hrvatskim novcem, ta nekretnina pripala Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

"Nije mi poznata ta informacija da bi u slučaju prestanka rada kulturnih centara postali vlasništvo Srpske pravoslavne crkve. Nitko nije čuo za to, provjerit ćemo, ali ne vjerujem, ne vidim koja bi bila pravna osnova za tako nešto", poručio je.

Ne podržavam nasilje

Zastupnik Mišel Jakšić pitao je ministra Davida Vlajčića je li normalno da one koji napadaju male folkloraše, karatiste, proglašavamo hrabrim mladim ljudima, odnosno je li primjereno da u svemu sudjeluju članovi Vlade i da sve pokušavaju relativizirati.

Što se tiče lajka, Vukovar, Škabrnja, DP, Split, kad sam vidio slike razrušenog Vukovara, lajk sam stavio automatizmom, rekao je Vlajčić te poručio da ne podržava nasilje.

To je klizav, blatnjav teren u koji ste pokušali uvući cijeli naš tim, no imamo dobre kopačke, histerija koju pokušavate stvarati je pala prvi dan, jasno sam rekao da ne podržavam nasilje, rekao je Vlajčić.

Nećete me uvući u raspravu koja traje mjesecima; provodimo snažne demografske mjere

Vlajčićev lajk apostrofirala je i Sabina Glasovac u pitanju ministru Ivanu Šipiću, koji joj je odgovorio da se često hvali kako su joj prioriteti obrazovanje, kultura, mladi, djeca, žene, a nije postavila ni jedno pitanje u tom kontekstu.

Nađite proračun u Europskoj uniji koji provodi tako snažne demografske mjere, koji daje sigurnost majkama da budu uz dijete godinu dana, rekao je ministar i podsjetio ju što je sve Vlada poduzela unatrag godinu dana za demografiju.

Ranijih 685 milijuna eura, podignuto je na više od 700 milijuna, a Vlada će uskoro ići s prijedlogom da se podigne na 822 milijuna, vidjet ćemo kako ćete reagirati kad se o tome bude raspravljalo, kazao je Šipić.

Zakon o prostornom uređenju ide u dobrom smjeru; obratite se županu Kolaru

Zastupnica Sandra Benčić upitala je premijera o Zakonu o prostornom uređenju kojeg je nazvala "lex Nobilo", kazavši da se njime uništava prostor.

Predsjednik Vlade je istaknuo kako izmjene Zakona idu u pozitivnom smjeru te ju uputio da se s tom temom obrati Krapinsko-zagorskoj županiji, njihovu županu Željku Kolaru, ali i njegovu prethodniku Hajdaš Dončiću, kojeg je kritizirao kao bivšeg ministra prometa, navodeći da nije htio izgraditi ni Pelješki most, koridor 5C, drugu cijev tunela Učka.

"Mislio sam da ćete me pitati kakva je situacija s društvom za upravljanje sportskim objektima Grada Zagreba, u Domu zdravlja - Zapad, kako se fabricira glas premijera umjetnom inteligencijom u aferi vaše kolegice Kekin i njezina supruga i gospodina Nobila. Ja s njim nemam nikakve veze, on spada u vaše političko jato. Kako vi čitate zakone i donosite zaključke, ja ne znam, pitajte Kolara kako je izdavao dozvole, upućujete na krivu adresu", odgovorio je Plenković.

Značajan broj stambenih jedinica prešao je  iz kratkoročnog najma u dugoročni

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je da je tijekom ove godine značajan broj stambenih jedinica koje su bile u kratkoročnom najmu prešao u dugoročni najam.

"Temeljem Nacionalnog plana stambene politike provodimo niz mjera. U međuvremenu smo donijeli Zakon o upravljanju i održavanju višestambenim zgradama gdje smo ograničili pristup kratkoročnom najmu. Prema našim podacima, značajan broj stambenih jedinica koje su bile u kratkoročnom najmu prešle su u dugoročni najam što je i bio cilj Nacionalnog plana stambene politike", rekao je Bačić.

Time je odgovorio zastupniku Ivanu Radiću kojeg je zanimalo u kojoj je fazi provedba Nacionalnog plana stambene politike budući da postoji problem rješavanja stambenog pitanja, posebice za mlade obitelji.

Bačić je podsjetio da su donesene i izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji koji je omogućio da s Radićem, kao gradonačelnikom Osijeka, potpiše ugovor o izgradnji 206 stanova iz programa poticane stanogradnje u Osijeku što je, kako je rekao, jedna od najvećih investicija u osječku stanogradnju u proteklih 40 godina.

Napomenuo je da je izmjenama tog zakona omogućen povrat 50% plaćenog PDV-a za kupnju prve nekretnine i cjelokupnog iznosa poreza na promet nekretnina prilikom prve kupnje nekretnine za mlade. "Već je 2000 naših mladih sugrađana obuhvaćeno tim povratom i vraćena su im novčana sredstva temeljem kojih mogu opremiti stan kojega su netom kupili", istaknuo je.

Najavio je da će se u studenome donijeti i zakon o ugradnji dizala u višestambene zgrade, o uređenju pročelja višestambenih zgrada. Uz to, kazao je, pred nama je i donošenje zakona o priuštivom najmu te zakona o najmu.

"Uvjeren sam da ćemo kada donesemo kompletnu zakonsku regulativu, koja je sada u rukama Vlade -a među njima su zakoni o prostornom uređenju, gradnji i o energentskoj učinkovitosti - u potpunosti dosegnuti ciljeve iz nacionalnog programa", istaknuo je.

Nema nove legalizacije

Saborskog zastupnika Predraga Štromara zanimalo je kada će na snagu stupiti izmjene zakona o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada.

Ministar Branko Bačić rekao je kako je prijedlog zakona u javnom savjetovanju do 15. studenog te da se nada da će kompletni postupak u Saboru biti dovršen do 1. ožujka iduće godine.

"Puno je u javnosti bilo pitanja čemu nova legalizacija - nema nikakve nove legalizacije, već ćemo s izmjenama zakona one zgrade koje su se mogle legalizirati temeljem važećeg zakona, a njihovi vlasnici nisu podnijeli taj zahtjev, ukinuti rok za podnošenje zahtjeva. Po tom zakonu podneseno je 903.000 zahtjeva, neki to pravo nisu podnijeli i sad je velik broj nekretnina koji ne mogu biti u pravnom prometu. Ovaj zakon ne podrazumijeva opću legalizaciju, ostajemo i dalje da ako je zgrada izgrađena prije 21. lipnja 2011., a u prometnim je i energetskim područjima ili u posebno zaštićenim područjima, nema legalizacije", pojasnio je Bačić.

Jačamo poljoprivredu i mlade poljoprivrednike

Odgovarajući na pitanje Mostova Ivice Ledenka, koji je pokazujući graf od 2017. do danas ukazao na problem suverenosti Hrvatske u pogledu samodostatnosti i proizvodnje hrane, premijer je naveo kako je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini iznosila 3,1 milijarde eura - 41% više nego 2016. godine.

"Sva poticajna sredstva koja su bila na raspolaganju su iskorištena, dizajnirane su sve mjere u različitim krizama, financirali smo posebne programe potpore onim sektorima kojima je to bilo potrebno, što god se dogodilo, država je bila tu. Jačamo poljoprivredu i mlade poljoprivrednike, može biti bolje, radimo na tom cilju", rekao je Plenković.

Svi koji borave na teritoriju Hrvatske imaju jednako pravo na hitnu zdravstvenu skrb

Zastupnik Armin Hodžić ukazao na problem stranaca koji borave u Hrvatskoj, a koji za zdravstveno osiguranje djece moraju izdvajati 120 eura mjesečno.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić u svom je odgovoru istaknula kako se cijena regulira ovisno o osnovici, a kako je osnovica rasla, tako je i cijena zdravstvenog osiguranja.

"Sva djeca kao i ostali građani koji borave na teritoriju Republike Hrvatske imaju jednaka prava na hitnu zdravstvenu skrb. Ako ima prilike za poboljšanja, bit će", kazala je.

Nacionalna dječja bolnica do 2029.

Hrstić je istaknula i kako je plan da Nacionalna dječja bolnica bude završena do 2029.

Za prvu fazu je osigurano 237 milijuna eura, a plan je da bude završena 2029. i nadam se da ćemo uspjeti poštovati sve rokove, odgovorila je saborskoj zastupnici Nikolini Baradić, svjesna skepse koja postoji, jer se na taj projekt dugo čeka.

Cilj je prosječna mirovina od 800 eura; HRT-ova je pristojba u domeni Nadzornog odbora

Zastupnik Ivica Baksa zatražio je od premijera da država preuzme trošak plaćanja HRT-ove pristojbe za sve umirovljenike koja iznosi 10,62 eura što, kako je rekao, za mnoge nije mali iznos jer prosječna mirovina iznosi 600 eura.

Plenković je najavio da će prosječna mirovina na kraju ove godine preći 700 eura, a Vlada teži prema 800 eura na kraju 2028. Podsjetio je da se HRT-ova pristojba nije godinama mijenjala, a to što zastupnik Baksa traži je u domeni Nadzornog odbora HRT-a, koji uz suglasnost Vijeća za elektroničke medije, može donositi odluke koje bi bile povoljnije za neku ciljnu skupinu.

Poručio je i da će o tome razgovarati i s ministrima kulture i financija jer su te odluke i financijski teške za održivost poslovanja HRT-a.

Za potporu novim projektima 914 milijuna eura

Branka Juričev Martinčev upitala je ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariju Vučković hoće li u 2029. početi radovi na izgradnji sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Vodicama, Tribunju i Srimi.

Vučković je odgovorila da je 3. listopada objavljen poziv, vrijedan 914 milijuna eura, za potporu novim projektima koji su u cijelosti pripremljeni, a među njima je i projekt Vodice 2 koji obuhvaća cjeloviti sustav odvodnje vrijednosti oko 80 milijuna eura.

Radovi na izgradnji obilaznice u Vukovaru teku dobro

Na pitanje zastupnika Ivana Penave, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je izgradnju obilaznice u Vukovaru kao jedan od najvažnijih prometnih projekata u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

"Izgradnja je krenula prošle godine, ukupna vrijednost tih 19 kilometara je oko 80 milijuna eura, radovi idu dobro, a Hrvatske ceste će u sljedećoj godini krenuti s drugom fazom", najavio je.

Prioritet je ostanak mladih obitelji u ruralnim sredinama

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, govoreći o demografskim mjerama na pitanje zastupnika Predraga Mišića, podsjetio je kako je Vlada u kolovozu donijela program zajma preko HAMAG BICRO-a za potpomognuta područja odnosno za gotovo 300 općina i gradova koje spadaju u skupinu najnerazvijenijih.

"Vlada je svjesna da je depopulirano područje najviše ugroženo, međutim, prepoznali smo teren koji vapi za pomoći i potporama, stoga je Vlada odlučila da im, uz druge mjere, kreditnim zajmovima olakšamo", istaknuo je Šišić te dodao da je "prioritet svih prioriteta" ostanak mladih obitelji. Tu su i mjere za preseljenje iz većih sredina u manje, kao i povratak iseljenika.

Koliko su razvijene male sredine, toliko će biti snažna i domoljubna Hrvatska o kojoj sanjaju naše generacije, kazao je.

Hrvatskoj će nakon 2027. biti na raspolaganju 16,8 milijardi eura iz EU-fondova

Odgovarajući zastupniku Ivi Zeliću o budućnosti EU fondova, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman otklonila je dezinformacije da Hrvatska od 2027. ostaje bez europskih novčanih sredstava.

"U cijeloj Hrvatskoj svjedočimo o projektima koji pozitivno mijenjaju općine, gradove i naše županije, nema nikakve sumnje da su EU fondovi tome dali svoj doprinos i da će se nastaviti taj kontinuitet. Prijedlog Europske komisije je da će u novoj financijskoj omotnici nakon 2027. godine Hrvatskoj iz EU fondova na raspolaganju biti 16,8 milijardi eura", navela je Mikuš Žigman.

Dodala je da je angažmanom ove Vlade Hrvatska u potpunosti iskoristila prošlu financijsku omotnicu te da je Hrvatska među vodećim zemljama u korištenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Trenutno smo u plusu kada govorimo o prihodima koji dolaze kroz projekte EU u odnosu na naše uplate u proračun gotovo 18 milijardi eura, naglasila je.

Trajno unapređujemo mirovinska prava

Zastupnicu Blaženku Polović zanimalo je planira li Vlada u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja ispraviti nepravdu prema braniteljima koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi, a primaju znatno nižu mirovinu od onih koji su u nju otišli po posebnim.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da je ključna odlika mirovinskog sustava povoljnije pravo. "Ako imate pravo birati mirovinu, hrvatski mirovinski sustav uvijek vas upućuje na povoljnije pravo izbora mirovine", kazao je.

Istaknuo je i da "trajno žele unaprjeđivati mirovinska prava", a u prijedlogu novog državnog proračuna za 2026. vidjet će se koliko je predviđeno povećanje stavke za mirovine u Hrvatskoj. "Više ne govorimo o stotinama milijuna kuna nego o stotinama milijuna eura iz godine u godinu", istaknuo je.

Prvi centri za starije koncem ove ili početkom iduće godine

Od 17 centara za starije, koji se grade, neki su u završim fazama, a ako ne do konca ove, onda u siječnju iduće godine, imat ćemo otvorenje jednog od ovih centara, najavio je ministar Marin Piletić, odgovarajući na upit Veselka Gabričevića u kojoj su fazi ti centri i kad bi mogli primiti prve korisnike. Najavio je također da će se iduće godine, nakon što se otvore novi kapaciteti za smještaj starijih, raspisati javni poziv za nove centre.

Hrvatska predvodi u implementaciji obnovljivih izvora energije

Zastupnik Mihael Zmajlović upozorio je da već tri godine nije utvrđena naknada za priključenje na mrežu čime se onemogućuje razvoj projekata obnovljivih izvora energije, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar ustvrdio je da Hrvatska predvodi u implementaciji obnovljivih izvora energije te će se i prije vremena ostvariti ciljevi iz nacionalnog energetskog i klimatskog plana.

Istaknuo je da su potrebne solarna i vjetro-energija, ali na optimalan način. Naveo je da je do sada uloženo 4,2 milijarde eura u poticanje solara i vjetra, ali i upozorio da su to oscilatorne energije te zbog toga treba 'balansirati' prijenosnu mrežu. Pojasnio je da solari trebaju biti na mjestu proizvodnje i potrošnje - krovovima kuća i proizvodnih hala.

Do kraja godine četiri ugovora za opremanje OS RH vrijedna 1,9 milijardi eura

Saborski zastupnik Ante Deur pitao je o ugovorima za modernizaciju Hrvatske vojske.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić najavio je da će Hrvatska do kraja godine potpisati četiri velika ugovora o nabavci i opremanju Oružanih snaga Republike Hrvatske, vrijedna gotovo 1, 9 milijardi eura, s tim da velika većina novca dolazi iz SAFE programa.

To uključuje sustav protudronske obrane, vrijedan 125 milijuna eura, potom ugovor za nabavku 420 teških terenskih kamiona, vrijednih 200 milijuna eura, tu je i zajednička nabava samohodnih haubica cezar vrijednosti 320 milijuna eura. Najveća nabava su 44 tenka leopard najnovije proizvodnje ukupne vrijednosti 1, 3 milijarde eura, nabrojao je Anušić, napominjući da će u sve biti uključene i domaće tvrtke Končar i Đuro Đaković.

Usklađivanjem s EU direktivom uvode se nova kaznena djela protiv okoliša

Do svibnja iduće godine Hrvatska mora transponirati u svoje zakonodavstvo EU direktivu koja se odnosi na zaštitu okoliša, kojom će se uvesti nova kaznena djela, najavio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, dodavši da je oformljena radna skupina koja radi na izmjenama zakona.

"Taj posao će biti vrlo zahtjevan s obzirom da se radi o brojnim postojećim, ali i novim kaznenim djelima", kazao je odgovarajući na pitanje zastupnika Gorana Kaniškog o usklađivanju našeg zakonodavstva s EU direktivom o zaštiti okoliša putem kaznenog prava.

Hrvatska Direktivu mora transponirati do svibnja iduće godine, dodao je, istaknuvši kako je ministarstvo oformilo širu međuresornu radnu skupinu koja radi na izmjenama zakona.

"Ključno je da direktiva propisuje minimalna pravila u pogledu definiranja kaznenih djela i određivanja samih sankcija. Velik dio govori i o suzbijanju samih tih kaznenih djela. Činjenica je da će se veliku pažnju trebati usmjeriti na edukaciju, pogotovo kada govorimo o novim kaznenim djelima, a to se odnosi na tužitelje, državne odvjetnike, suce, policiju", rekao je.

Velik dio kaznenih djela koja su propisana EU direktivom već sada su regulirana u našem Kaznenom i drugim zakonima, kazao je Habijan, a kao nova kaznena djela naveo je proizvodnju i izvoz proizvoda povezanih s deforestacijom, kao i proizvodnju, uvoz, izvoz ili ispuštanje fluoriranih stakleničkih plinova.

"Velik je zadatak pred nama, ali zajednički cilj nam je da nastavimo štititi prirodne ljepote na kojima leži Republika Hrvatska", rekao je.

Uveli smo porez na nekretnine

Saborski zastupnik Boris Lalovac ukazao je na izvješće HNB-a o čak 70% kupljenih nekretnina gotovinom te ga je zanimalo kakvi su mehanizmi kontrole i što Vlada radi u suzbijanju sive ekonomije.

"Pregledom portala porezne konkurentnosti, ukupno je prošle godine kupljeno, odnosno obavljeno 27.967 transakcija kada govorimo o poljoprivrednim zemljištima, nešto više od 25.000 građevinskog zemljišta, 27.000 stanova, odnosno apartmana i ukupno 38.500 različitih drugih vrsta nekretnina. Značajan dio kupaca je iz inozemstva, ove godine iz Slovenije oko 30%, 23% iz Njemačke, oko 10% iz Austrije", naveo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

S ciljem obuzdavanja značajnog rasta nekretnina, ali i zbog demotiviranja onih koji u špekulantske svrhe ulažu u nekretnine, uveli smo porez na nekretnine, ali i dodatno oporezivanje kratkoročnog najma, poručio je.

"Što se tiče sive ekonomije, nije svaka transakcija obavljena u gotovini ujedno i nešto što je u sivoj zoni. Često se pod to podvlače i one transakcije koje nisu obavljene iz kredite, ali to ne znači da se radi o sivim novcima, nezakonito stečenim sredstvima", rekao je ministar. Ured za sprječavanje pranja novca detaljno provjerava sve te transakcije, naglasio je.

Josip Ostrogović pitao je ministra Primorca o projektu fiskalizacija 2.0, a Primorac mu je odgovorio da će time fiskalizirati sve transakcije u gospodarstvu. Pojasnio je da trenutno imamo fiskalizirane transakcije između poslovnog sektora i potrošača, a sada bi fiskalizirali transakcije između poduzetnika te između poduzetnika i države.

Izdana jedna dozvola državljaninu Italije, a za sve ostale tu su prekršajne odredbe

Dalibor Paus upozorio je da se Istra suočava sa sve većim dolaskom stranih sakupljača tartufa koji bez poštivanja hrvatskih propisa devastiraju šume, oštećuju staništa te stvaraju nelojalnu konkurenciju domaćim tartufarima kojima stoljećima čuvaju tu tradiciju i prirodu.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je da je zakonska regulativa u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije koje izdaje dozvole za tartufarenje. Naveo je i da je za to izdana jedna dozvola državljaninu Italije, a za sve ostale su tu prekršajne odredbe Državnog inspektorata Republike Hrvatske.

Za loptaške sportove pilot projekt u iznosu sedam milijuna eura

Govoreći o ulaganjima u sportske klubove, a na pitanje zastupnika Ivana Budalića, ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je neke novine u sustavu sporta. Jedna od njih je poseban program financiranja klubova u loptaškim sportovima, u iznosu sedam milijuna eura, a riječ je o pilot projektu.

"Planiramo iduće godine taj program proširiti na sve individualne programe, što je najkonkretnija financijska injekcija na tragu naših šesterostruko uvećanih ulaganja u sport", poručio je.

Glavina je nadalje istaknuo i izmjene Zakona o porezu na dobit kojim su, kazao je, odgovorili na izazov koji je sportska zajednica tražila, a kojim su stvoreni preduvjeti da ulaganja u sponzorstva s pravnim osobama budu dodatna olakšica. Za iduću godinu najavio je i dodatni program vezan za donacije.