Interliber jača hrvatsko nakladništvo, izdavaštvo i znanje
Na otvaranju 47. međunarodnog sajma knjiga predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da je ove godine predstavljeno čak 360 izlagača iz 15 zemalja
Posebno zadovoljstvo premijer je izrazio zajedničkom misijom promicanja čitanja i pismenosti među djecom, što je ocijenio najvažnijim za budućnost.
Podsjetio je da je Vlada pokrenula projekt "Rođeni za čitanje" - nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi, kroz koji su u čak 220 pedijatrijskih ordinacija djeci omogućene slikovnice hrvatskih autora, a roditeljima podignuta svijest o važnosti čitanja za razvoj djece.
Najavio je da će sutra na Interliberu biti predstavljena Kulturna iskaznica kojom se mladima koji s 1. siječnja 2026. napune 18 godina života osigurava pravo pristupa kulturnim sadržajima, odnosno pokrivanja troškova za konzumaciju kulturnih sadržaja u iznosu od 100 eura, što mogu koristiti godinu dana od dana napunjenih 18 godina života.
Otvorenost, znanje i dijalog ključne su vrijednosti kojima želimo poučiti djecu i mlade
Vlada je, naglasio je, ovaj projekt pokrenula kao odgovor na uočenu potrebu za većim sudjelovanjem mladih u kulturnim događajima.
Dodao je da je Kulturna iskaznica na tragu novog vizualnog identiteta sajma, a to je motiv otvorene knjige koji simbolizira i otvorenost i znanje i dijalog - ključne vrijednosti kojima želimo poučiti našu djecu i mlade za život u današnjem društvu i svijetu.
Govoreći o kontekstu drugih kulturnih zbivanja, premijer je kazao da se nalazimo u godini u kojoj obilježavamo 1.100 godina hrvatskog kraljevstva i izdvojivši fantastičnu izložbu u Klovićevim dvorima preporučivši svima koji još nisu da je posjete.
Obilježeno je i 130 godina od izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a ujedno je otvorena i dugo očekivana druga scena HNK u Adžijinoj ulici.
Potpora književno-nakladničkom sektoru
Osvrnuo se i na književno-nakladnički sektor istaknuvši da se su sve segmente nakladništva ulaže preko 10 milijuna eura s ciljem promicanja svih profesija vezanih uz književno-umjetničko stvaralaštvo.
Nakladnicima redovito osiguravamo sredstva za potporu izdanja vrijednih knjiga, oko 2 milijuna eura godišnje, dodao je, a za oko 80 najkvalitetnijih nakladničkih portfelja koji krajem godine rezultiraju sa 600 kvalitetnih naslova, ali i sve većim brojem zvučnih knjiga koje smo uključili u program potpore.
U suradnju s knjižnicama, nastavio je, provodimo otkup knjiga koji omogućuje da najvrjednija djela dođu u knjižnice i tako budu dostupna širokoj publici. Za to se izdvaja 5,3 milijuna eura i time se financira nabava više od 100 tisuća primjeraka odabranih naslova te se osiguravaju sredstva narodnim knjižnicama koje svojim radom bitno pridonose vidljivosti knjiga i promicanju čitanja.
Nacionalni program razvoja medijske pismenosti i brojni sajmovi i festivali
Knjižnice su, poručio je premijer, najvitalniji centri kulture posebno u manjim sredinama. Stoga je Vlada odlučila od sljedeće godine u narodnim knjižnicama pokrenuti nacionalni program razvoja medijske pismenosti.
Istaknuo je odličnu suradnju sa Zajednicom nakladnika i književnika dodajući da zajedno rade na unaprjeđenju i profesionalizaciji nakladničke i knjižničarske djelatnosti, kao i na organizaciji nacionalnih nastupa na međunarodnim sajmovima te organizaciji važnih sajmova knjiga.
Naveo je, u tom kontekstu, da su proteklih godina pokrenuti i Mediteranski sajam u Splitu, Panonski sajam u Osijeku, a putem Ministarstva kulture i medija financiraju se programi brojnih književnih manifestacija, uključujući i književne festivale koji publici približavaju hrvatske i svjetske književnike - poput Goranovog proljeća, Zagreb book festivala, Festivala europske kratke priče, Festivala svjetske književnosti itd.
Više od 35 milijuna eura za poduzetnike u kulturno-kreativnoj industriji i obnova knjižnica
Premijer je istaknuo da su u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti po prvi puta osigurane izravne potpore za male i srednje poduzetnike u koje se ubrajaju većina hrvatskih nakladnika i knjižara.
Više od 35 milijuna eura osigurano je za povećanje konkurentnosti i digitalnu tranziciju poduzetnika u području kulturno-kreativne industrije.
Kontinuirano ulažemo u razvoj infrastrukture, naglasio je i dodao da je od 2016. do danas otvoreno i obnovljeno čak 27 knjižnica. Od toga su četiri velike županijske knjižnice u Varaždinu, Požegi, Rijeci i Sisku, te impresivna knjižnica u Vinkovcima, knjižnice u Vrbovskom, Pakracu, Makarskoj, Biogradu na Moru i drugdje.
Ukorak s načelima zelene tranzicije, osigurana su sredstva za energetsku obnovu, a u ovom trenutku obnavljaju se zgrade narodnih knjižnica u Lipiku, Šibeniku, Valpovu, Osijeku, Bjelovaru i Slavonskom Brodu te Sveučilišna knjižnica u Rijeci, koje će omogućiti uštede energije i pristupačnost osobama s invaliditetom.
Razvoj pokretnih knjižnica
Usvojili smo i prvi Nacionalni plan razvoja pokretnih knjižnica, kazao je premijer, koji omogućava dostupnost knjiga onima koji ne mogu ići u knjižnice. Osigurana su europska sredstva za nabavu i opremanje vozila.
Danas, dodao je, u Hrvatskoj imamo 16 bibliobus službi i 19 pokretnih knjižnica.
Prije mjesec dana raspisan je novi, 15 milijuna eura vrijedan projekt "Čitanjem do uključivog društva", namijenjen knjižnicama za kupnju bibliobuseva i bibliokombija kojim će se osigurati dostupnost knjiga i čitanja još većem broju ljudi.
Spomenuo je i ulaganje od 2 milijuna eura u Knjižnicu za slijepe, koja je ove godine obilježila 60. obljetnicu svog osnutka, za 600 novih naslova hrvatskih autora i prijevode s 40-ak različitih jezika.
U Program Vlade uključeno je i osnivanje Centra za knjigu i čitanje, po uzoru na inozemne centre koji se bave kako provedbom mjera za podršku i zaštitu nacionalne knjige i književnosti, tako i njezinom promidžbom na međunarodnoj razini.
Unatoč razvoju tehnologije, tiskana knjiga ne gubi svoju vrijednost
"Čitanje je više od navike. Ono je temelj mentalnog, emocionalnog i socijalnog razvoja. Ono nas čini promišljenijima, strpljivima i, što je najvažnije u današnjem svijetu, informiranijima", poručio je predsjednik Vlade pritom istaknuvši kako je ključno da su informacije koje čitamo istinite.
Veseli ga, dodao je, da unatoč razvoju tehnologije i umjetne inteligencije, tiskana knjiga ne gubi svoju vrijednost, što potvrđuje i ogroman broj posjetitelja Interlibera.
Na kraju je zahvalio svima koji kontinuirano rade na jačanju kulture čitanja i položaja knjige, a time i jačanju i kvaliteti hrvatskoga društva.
Nakon otvorenja Interlibera, novinari su pitali premijera što trenutno čita.
Našalivši se kako danas čita materijale pripreme za sutrašnji »Aktualac«, kazao je da čita knjigu nekoliko harvardskih autora o takozvanom adaptivnom vodstvu.