Hrvatska podupire članstvo susjedâ u EU-u, ali moraju ispuniti svoju zadaću

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Londonu na sastanku na vrhu Berlinskog procesa, inicijative koju je 2014. godine pokrenula tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel

Premijer Plenković izjavio je za medije sastanak pokazao visok stupanj ambicije svih susjednih zemalja na jugoistoku Europe da što prije nastave s procesom otvaranja različitih poglavlja za članstvo u Europskoj uniji te da što je prije moguće postignu pozitivnu dinamiku na razini institucija.

Hrvatska podupire sve svoje susjede na tom putu, kojima prenosimo iskustva, istaknuo je premijer. U ovom je trenutku, za razliku od prijašnjih godina, opći pristup prema proširenju unutar Europske unije otvoreniji nego što je bio, dodao je, imajući na umu globalne sigurnosne izazove koji se reflektiraju na stabilnost Europe.

Stoga smatra da je dobro da zemlje iskoriste takvu priliku koja im se otvara, a da pritom svaka ispuni svoj dio zadaće, odnosno da ispune potrebne kriterije za prihvaćanje pravne stečevine i izgradnje institucija te mogućnost izdržavanja pritiska zajedničkog europskog tržišta.

Upitan za mišljenje o prijedlozima da se tim zemljama omogući brži pristup Europskoj uniji, ali da nemaju pravo glasa kao starije članice, premijer je kazao kako nije oduševljen s tom idejom koja cirkulira zadnjih nekoliko godina.

"Jedno od glavnih svojstava države jest da ju se poštuje. A poštuje ju se ako ima jednaka prava", poručio je.

Dodao je da, prije svega, svatko treba poštovati sebe i truditi se u procesu pristupanja, kao što su činili i svi ostali koji su ušli u Europsku uniju.

Vjerujemo da će se datum otvaranja pregovora za BiH znati vrlo brzo

Na pitanje o konačnom datumu otvaranja pregovora za Bosnu i Hercegovinu, premijer je kazao kako vjeruje da smo vrlo blizu tog trenutka, podsjetivši na prošlogodišnju odluku Europskog vijeća o otvaranju pregovora, za koju je Hrvatska snažno lobirala.

Pohvalio je odlično izlaganje predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto na današnjem sastanku.

Dodao je da se očekuje imenovanje glavnog pregovarača, i eventualno njegovih zamjenika s obzirom na ustroj Bosne i Hercegovine, a nakon toga treba prionuti reformama.

"Hrvatska je najangažiranija u podršci i vjerujemo da će se to dogoditi vrlo brzo", kazao je.

Naglasio je i kako je za Bosnu i Hercegovinu jako važno da se, do izbora koji su iduće godine, pokuša riješiti pitanje pravednog izbornog zakona.

Čim se pitanje vlasničke strukture NIS-a riješi, sve će funkcionirati normalno

Novinare je zanimalo i je li sa srpskim premijerom Đurom Macutom imao prigodu danas razgovarati o situaciji između NIS-a i JANAF-a.

Kazavši da je, premijer je podsjetio da se Hrvatska svih ovih mjeseci zalagala da ne dođe do energetske ugroze Srbije, zbog sankcija koje su stupile na snagu radi vlasničke strukture NIS-a, koji je u većinskom vlasništvu ruskih kompanija.

JANAF trenutno ne može isporučivati naftu NIS-u, jer bi tako pod režim američkih sankcija doveo i sebe, pojasnio je, stoga je 8. listopada morao obustaviti dotok.

"Nadamo se da će se riješiti pitanje većinskog vlasništva. U slučaju restrukturiranja vlasništva tih sankcija više ne bi bilo i sve bi funkcioniralo normalno", poručio je.

S druge strane, dodao je, postoje zemlje u našem okruženju koje nemaju rafinerije pa uvoze već gotove naftne derivate, što je za manje zemlje prihvatljivo. Srbija je veća zemlja i nije jednostavno to pitanje reorganizirati, u smislu opskrbe derivatima.

Hrvatski policajci čuvaju i vanjsku granicu Europske unije i Schengensku granicu

Predsjednik Vlade izvijestio je i da je na sastanku, na inicijativu britanskog premijera Keira Starmera, bilo riječi o zajedničkim naporima u suzbijanju nezakonitih migracija.

Naglasio je da hrvatski policajci čuvaju i vanjsku granicu Europske unije i Schengensku granicu te im još jednom zahvalio na naporima koje ulažu u uspješnom izvršavanju te zahtjevne zadaće.

Upitan radi li se o strožem stavu EU-a i SAD-a prema Srbiji zbog incidenta u Banjskoj na Kosovu, premijer Plenković ustvrdio je da to pitanje treba riješiti poručivši kako ne može ostati kao da se nije dogodilo.

Sve se zna, poručio je, i tko je tamo bio i što je radio, a točno je da nije bilo velike reakcije.

Iako ovaj današnji format nije forum na kojem će se to pitanje riješiti, dodao je, kosovski premijer Albin Kurti danas je to još jednom spomenuo kao pitanje koje je ostalo neriješeno.