Podrška ukrajinskom narodu koji se bori za sigurnost cijele Europe

Na sastanku Inicijative triju mora premijer Andrej Plenković izjavio je da se na Poslovnom forumu raspravljalo o kontinuiranom razvoju gospodarske i trgovinske suradnje u njezinim okvirima

Potaknuta snažnim gospodarskim rastom, Hrvatska je dosegla 77% prosječnog BDP-a EU po glavi stanovnika, postupno smanjujući jaz s razvijenijim članicama EU koje su dugo koristile prednosti članstva. S kreditnom ocjenom 'A' i visokokvalitetnim poslovnim okruženjem, Hrvatska ostaje predana povećanju svoje atraktivnosti za strana ulaganja i poduzetništvo, poručio je.

Sudjelujući na predsjedničkom poslovnom panelu na temu Povezivanje za rast najavio je hrvatsko predsjedanje Inicijativom, dok su predsjednici država Inicijative naglasili da je ona uključenim zemljama donijela energetsku sigurnost i otpornost, nazivajući je strateškom platformom.

Jačamo suradnju i povezanost zemalja Inicijative s Hrvatskom kao energetskim čvorištem

"U trenutku kad Hrvatska preuzima predsjedanje Inicijativom veselimo se ugostiti samit i poslovni forum sljedeće godine. Naši glavni prioriteti bit će ojačati ekonomsku i energetsku suradnju i ojačati infrastrukturnu povezanost širom regije Baltik-Jadran-Crno more", rekao je premijer Plenković.

Naglasio je važnost poboljšanja financiranja projekata Inicijative, te jačanje parlamentarne suradnje. U kontekstu transatlantskih veza, istaknuo je važnost dolaska na samit američkog ministra za energetiku Chrisa Wrighta.

Bivšu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i predsjednika Poljske Andrzeja Dudu nazvao je vizionarima zbog činjenice da stoje iza ove inicijative lansirane prije deset godina u cilju povezivanja zemalja na "okomici" između Baltika, Jadrana i Crnog mora, kako bi se premostio jaz u razvoju između tog dijela EU-a i onog zapadnog, a koja se u međuvremenu pokazala iznimno važnom i prerasla svoje inicijalne ciljeve.

Istaknuo je da Hrvatska postaje novo energetsko čvorište i u tom kontekstu naglasio važnost Rijeke i Krka, te podsjetio da je kapacitet LNG terminala na tom hrvatskom otoku proširen na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje što će omogućiti opskrbu i drugih zemalja središnje i istočne Europe.

Na marginama sastanka na vrhu premijer Plenković sastao se s bugarskim predsjednikom Rumenom Radevom i estonskim predsjednikom Alarom Karisom, s kojima je razgovarao o zajedničkim prioritetima unutar okvira Inicijative triju mora te o bilateralnim i europskim temama.

Hrvatska preuzima predsjedanje Inicijativom triju mora

Na završnoj konferenciji za medije s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom i predsjednikom Litve Gitanasom Nauseom, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja Inicijativom triju mora.

Zahvalio je uime Hrvatske predsjedniku Dudi koji je, zajedno s tadašnjom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, pokrenuo ovu Inicijativu, čiji je cilj izvorno bio povezivanje Baltika i Jadrana, a vrlo brzo joj se priključilo i Crno more.

U ovih prvih deset godina, kako je kazao premijer, ova Inicijativa pokazuje se strateškom zato jer predstavlja novi okvir suradnje država srednje i istočne Europe. Dodao je da je svoju atraktivnost pokazala i s novim, od danas pridruženim članicama – Albanijom i Crnom Gorom. Rekao je i da je Inicijativa privlačna i velikim zemljama što pokazuje priključivanje Turske i Španjolske kao novih strateških partnera.

Poseban naglasak bit će na nastavku izgradnje infrastrukture i stvaranju preduvjeta za veću konkurentnost našega gospodarstva

Hrvatskoj je, kako je rekao, posebno važno da predsjedanje nastavi na tragu odličnih inicijativa Poljske. "Želimo u vremenu pred nama staviti naglasak na nekoliko područja i to, prije svega, na nastavak izgradnje infrastrukture koja će još bolje povezati države koje su u okviru Inicijative tri mora, na obnavljanje i nadograđivanje postojeće infrastrukture, na stvaranje preduvjeta za veću konkurentnost našega gospodarstva te za bolju privlačnost stranih ulaganja", poručio je Plenković.

Istaknuo je i veliki interes gospodarstvenika iz različitih sfera ekonomije, koji su u značajnom broju sudjelovali na Poslovnom forumu Inicijative triju mora.

Naglasivši potencijal ove regije koja obuhvaća 50% država članica Europske unije, premijer važnim smatra i prisutnost Sjedinjenih Američkih Država u ovom dijelu Europe, osobito u kontekstu energetske suradnje, bilo da je riječ o fosilnim gorivima, obnovljivim izvorima energije ili nuklearnoj energiji. "Na taj način osiguravamo i diversifikaciju opskrbe energentima, a jednako tako našim mjerama i priuštivost cijena energenata, što se, dodao je, posebno vidjelo u ovim krizama koje su trajale zadnjih nekoliko godina.

Hrvatska želi ojačati financijske instrumente Inicijative triju mora

Predsjednik Vlade je rekao da Hrvatska želi osnažiti i financijske instrumente Inicijative triju mora te dodatno revitalizirati segment parlamentarne suradnje kako bi je približili svim političkim strankama, zakonodavcima, pa i medijima i javnosti te je na taj način učinili još vitalnijom i dinamičnijom.

Istaknuo je i snažnu potporu Ukrajini, kazavši da se i Hrvatska našla u sličnoj situaciji prije 30 godina.

"Model je takav da sve najprije govori o nužnosti denacifikacije, pa o ugroženosti manjine, pa nakon toga dolazi i do samoproglašenja nekih pobunjeničkih područja, u slučaju Ukrajine ovlasti, da bi nakon toga dolazili osloboditelji u formi agresije", ustvrdio je Plenković i naglasio da je iz principijelnih razloga važno podržati Ukrajinu.

Nadamo se miru u Ukrajini, ali takvom koji će poštovati međunarodno pravo

Istaknuo je i snažnu podršku ukrajinskom narodu koji, kako je rekao, hrabro stoji već gotovo tri i pol godine, ne samo za svoju slobodu, nego i za vrijednosti koje svi dijelimo, za međunarodno pravo, međunarodni poredak, i u konačnici, za sigurnost Europe.

I zato se, poručio je, nadamo miru, ali miru koji će uzeti u obzir međunarodno pravo, a ne miru koji će sankcionirati u pozitivnom smislu agresiju i nagraditi je teritorijem druge zemlje.

Premijer je izrazio želju da ova Inicijativa nastavi biti jedan snažan dio mozaika širih regionalnih inicijativa na europskom kontinentu, poput u Hrvatskoj izgrađenog LNG terminala, te da takvi projekti potaknu zemlje članice na stratešku autonomiju, bolju međusobnu solidarnost u krizama i bolju povezanost kako bi, kazao je, našim sugrađanima i našem gospodarstvu zajamčili neometan razvoj.

Najavio je i da će Hrvatska iduće godine organizirati summit Inicijative triju mora i Poslovni forum.

Izvor: Vlada/Hina