Inicijativa triju mora ima poseban politički i geostrateški značaj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u 10. sastanku na vrhu Inicijative triju mora, a po dolasku u Varšavu sastao se s poljskim premijerom Donaldom Tuskom

U svjetlu brojnih globalnih izazova ovaj sastanak ima poseban politički i geostrateški značaj, poručio je premijer nakon Poslovnog panela na kojem je sudjelovao zajedno s predsjednikom Poljske Andrzejom Dudom i ministrom energetike SAD-a Chrisom Wrightom.

"Usto, za Hrvatsku ima i važnu gospodarsku dimenziju jer robna razmjena sa zemljama članicama Inicijative raste i doseže 22,8 milijardi eura, što je 35% naše sveukupne trgovinske razmjene", objavio je Plenković.

Dodao je kako će proširenjem kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 milijardi kubnih metara godišnje Hrvatska moći plinom opskrbljivati zemlje srednje i istočne Europe, čime postaje regionalno energetsko čvorište.

Tijekom boravka u Varšavi predsjednik Vlade Plenković sastao se i s predsjednikom Vlade Republike Poljske Donaldom Tuskom. Bilo je govora o nastavku izvrsne suradnje u okviru Europske unije, NATO-a i Inicijative triju mora.

Želimo stvoriti pretpostavke za daljnje povećanje trgovinske razmjene koja trenutačno iznosi 2,2 milijardi eura, kao i za rast broja poljskih turista u Hrvatskoj kojih je lani bilo 1,16 milijuna, poručio je Plenković nakon sastanka.

Razgovarali su i o prioritetima poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije, izradi novog europskog proračuna, važnosti postizanja pravednog mira u Ukrajini, kao i ulaganjima u jačanje obrambenih sposobnosti.

Važna suradnja ovog dijela Europe sa SAD-om

Plenković je istaknuo da je Inicijativa osnovana prije deset godina na inicijativu bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Kao pridružene članice Inicijativi će se priključiti Crna Gora i Albanija, uz ranije zemlje u tom statusu Moldaviju i Ukrajinu, a Turska i Španjolska postat će novi strateški partneri.

"To pokazuje koliko je Inicijativa vitalna, a važna je i snažna prisutnost SAD-a", rekao je Plenković, podsjetivši da na sastanku sudjeluje i američki tajnik za energetiku Chris Wright što je važno za ukupnu suradnju ovog dijela Europe sa SAD-om".

Premijer je ponovio da je za naše sugrađane posebno važno da zemlje koje sudjeluju u Inicijativu predstavljao 35% naše vanjske trgovine.

"Dakle, oko 23 milijarde eura je razmjena s partnerima koji su danas na ovom sastanku", poručio je.

Hrvatska preuzima predsjedanje Inicijativom

Najavio je da će se, nakon što sutra Hrvatska preuzme predsjedanje od Poljske, dogodine ovakav sastanak i gospodarski forum organizirati i u Hrvatskoj.

"Mi ćemo u razdoblju koje je pred nama nastojati predstaviti naše prioritete. Prvi prioritet je nastavak ekonomske i energetske suradnje te suradnje u području infrastrukture. Želimo povezivati Baltik i Jadran, ali i Crno more i Jadran kao i Crno more i Baltik više nego je bilo do sada, kao i jačati parlamentarnu suradnju kojoj želimo dati snažniju dimenziju ", kazao je premijer.

Istaknuo je i činjenicu da Hrvatska postaje novo energetsko čvorište, s obzirom na terminale na Krku i za naftu i za ukapljeni plin.

Podsjetio je da je LNG-terminal zakupljen do 2037, a dosad je 65% brodova koji su doveli plin u Hrvatsku došlo iz SAD-a.

Naglasio je da nas proširenje kapaciteta LNG-a čine neovisnima u smislu dobavnih pravaca.

"Proširenjem kapaciteta LNG terminala na otoku Krku na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje Hrvatska će moći plinom opskrbljivati zemlje središnje i istočne Europe, čime postaje regionalno energetsko čvorište", kazao je premijer.

Dodao je da, globalno gledajući, svaka kriza koja u sebi ima povećanje cijene energenata ima direktan učinak na gospodarstvo i na socijalnu situaciju, a u konačnici i na inflatorne pritiske, ponovivši da smo mi to u zadnjih nekoliko godina uspjeli prilično dobro izbalansirati i izbjeći veći rast cijena energenata.

Sjajni odnosi Hrvatske i Poljske

Odgovarajući na novinarsko pitanje Plenković je istaknuo da je Poljska članica Europske unije od 2004. godine te se otad munjevito razvijala. Kazao je da su Varšava, Prag i Budimpešta još od 1989. godine postali novi centri koji su privukli strana ulaganja - ključne velike kompanije, odvjetničke i konzultantske firme te medije i sveučilišta.

"Sve što se bitno događalo u srednjoj Europi početkom devedesetih događalo se u ta tri grada. I oni su otišli daleko brže i snažnije naprijed i lovili su korak za zemljama zapadne Europe kao što mi lovimo korak za njima", izjavio je premijer.

Ulaganja u infrastrukturu ocijenio je impresivnima a osim doga, dodao je, Poljska je u posljednje vrijeme na prvom mjestu po ulaganjima u obranu.

"Ulaže jako puno i u kopnenu vojsku i u zrakoplovstvo i nastoji se osnažiti, s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu", rekao je predsjednik Vlade.

Kazao je da Hrvatska s Poljskom ima jako dobru suradnju u pogledu ekonomskog razvoja i decentralizacije te su na tom planu uspostavljena brojna partnerstva i prijateljstva.

"Mislim da su odnosi između Hrvatske i Poljske sjajni. I iz osobnih kontakata dugi niz godina, istinski gledano - prijateljski", ocijenio je premijer.

Plenković se sastao i s hrvatskim gospodarstvenicima koji sudjeluju na poslovnom forumu koji se održava uz sastanak na vrhu Inicijative triju mora.