Vlada donijela Nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama
U uvodnom govoru na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković je podsjetio na niz mjera što ih je Vlada poduzela za zaštitu od inflatornih pritisaka te istaknuo da je inflacija u 2024. iznosila manje od 3%
Premijer se prvo osvrnuo na procjenu Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio da je inflacija u prosincu iznosila 3,4% na godišnjoj razini. Istaknuo je da je inflacija od 10,7 posto na razini cijele 2022., u godini 2023. usporila na 8,4 posto, a nakon zadnjih podataka iz prosinca, stopa inflacije 2024. iznosi malo ispod 3 posto, što je u skladu s procjenama Ministarstva financija.
Poručio je da je Vlada uračunala očekivanu inflaciju u prosincu zbog velike potrošnje i rasta cijena, hrane, usluga, ali i dalje je ostvaren temeljni cilj, a to je da inflacija bude ispod tri posto. Što se tiče projekcija za ovu i iduću godinu, rekao je Plenković, na razini 2025. očekuje se da će inflacija na godišnjoj razini biti 2,7 posto, a 2026. godine 2,3 posto.
Podsjetio je nadalje na niz mjera koje je Vlada poduzimala kako bi u proteklom razdoblju zaštitila građane i gospodarstvo od inflatornih pritisaka. Prva je limitiranje cijena energenata, što je rezultiralo padom cijena struje, plina i naftnih derivata, koji su važni za smanjenje troškova režija građana, ali i za manje troškove poslovanja poduzetnika.
Također je podsjetio da je Vlada ograničila cijene proizvoda u trgovinama za 30 prehrambenih i higijenskih proizvoda iz potrošačke košarice i najavio da će Ministarstvo gospodarstva u idućim danima predložiti revidirani popis proizvoda, vodeći računa o priuštivosti proizvoda za građane.
Naglasio je da prema izvješću Državnog zavoda za statistiku na inflaciju ne utječu cijene energenata, upravo zbog Vladinih intervencija.Zbog toga očekujemo da svi akteri na tržištu budu odgovorni za cijene i da svojim politikama cijena ne pridonose rastu inflacije, osobito uzimajući u obzir mjere koje smo poduzeli kako bismo svima olakšali poslovanje kada je riječ o gospodarskim subjektima, kazao je.
Predsjednik Vlade podsjetio je još i na to da je Vlada smanjila porez na dodanu vrijednost za niz proizvoda, osobito prehrambenih. Kazao je da je opća stopa PDV-a nominalno 25 posto, ali kada se uračunaju sva smanjenja i potrošnja tih proizvoda, opća stopa PDV-a je malo iznad 20 posto. Poručio je da se time vidi napor Vlade da smanji troškove i izađe u susret građanima kao krajnjim korisnicima i potrošačima. Nastavit ćemo dijalog sa svim akterima na tržištu u vezi s definiranjem cijena, zaključio je.
Unatoč inflaciji rastu plaće i mirovine
Plenković je istaknuo da je, unatoč inflaciji od tri posto u 2024. godini, realna neto plaća po zaposlenom rasla za 10 posto u prvih deset mjeseci 2024., u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Isto tako, od početka mandata ove Vlade u listopadu 2016. pa do studenog 2024. prosječne plaće rasle su 77 posto, mirovine 75 posto, a kumulativna inflacija u tom periodu iznosi oko 32 posto, što dokazuje da inflacija nije pojela ni rast plaća ni mirovina.
Umirovljenicima ukupno 713 milijuna eura dodatne potpore
Pritom je Vlada pomagala najranjivijim skupinama, posebno umirovljenicima, nastavio je Plenković. Podsjetio je da je Vlada umirovljenicima za ublažavanje niza kriza dala devet jednokratnih potpora vrijednih ukupno 613 milijuna eura, i desetu potporu uoči Božića, koja je bila po 80 eura svakome, ukupnog iznosa od 100 milijuna eura, što je sveukupno oko 713 milijuna eura dodatnih potpora.
"Ostajemo posvećeni daljnjem radu na mjerama koje će osigurati stabilnost cijena, zaštitu standarda građana i poticati održiviji gospodarski rast", rekao je Plenković.
Novi protokol za veću sigurnost u školskim ustanovama
Predsjednik Vlade je zahvalio svima koji su sudjelovali u radu Povjerenstva i stvaranju novog Protokola nakon velike tragedije u Osnovnoj školi Prečko, kojem je cilj veća sigurnost u školskim ustanovama, zaštita učenika i svih radnika te prevencija mogućih situacija povećanog rizika.
Podsjetio je da se od početka drugog polugodišta u svim školama zaključavaju ulazna vrata, a ravnatelj je obvezan odrediti i dežurstvo radnika zaduženog za poslove nadzora ulaza tijekom radnog vremena škole.
Škola s osnivačem može osigurati i druge sigurnosne mjere poput angažiranje zaštitara, postavljanje video nadzora, elektromagnetskih brava ili sustava za kontrolu pristupa, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je u javno savjetovanje uputilo izmjene dvaju pravilnika kojima se u osnovne i srednje škole uvodi novo radno mjesto - operativni djelatnik za sigurnost i civilnu zaštitu.
"Vjerujemo da će ove mjere pridonijeti sigurnosti naših učenika i školskog osoblja", zaključio je premijer.
Vlada kontinuirano traga za nestalima u Domovinskom ratu
Još je jednom čestitao i zaželio blagoslovljen Božić svim vjernicima koji ga slave po julijanskom kalendaru. Dodao je da je na skup SNV-a istaknuo niz pitanja koja su i dalje otvorena između Hrvatske i Srbije.
Kazao je da je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved danas u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje se nastavljaju aktivnosti na otkrivanju posmrtnih ostataka i identifikaciji onih koji se još uvijek, nažalost, vode nestalima u Domovinskom ratu. Tu su ostvareni ogromni iskoraci u proteklim godinama i želimo da se taj proces nastavi kako bi obitelji svih nestalih doznale sudbinu svojih najmilijih, rekao je.
Sjajni uspjesi hrvatskih skijaša
Još je jednom čestitao skijašici Zrinki Ljutić na pobjedi u slalomu u Kranjskoj Gori. Istaknuo je da je to fascinantan uspjeh hrvatskog skijanja kojem je svoj doprinos dao i Samuel Kolega s osvojenim trećim mjestom u Madonni di Campiglio.
Sućut obitelji Stipice Kalogjere
Predsjednik Vlade uime Vlade uputio je iskrenu sućut obitelji Stipice Kalogjere, istaknutog skladatelja i dirigenta koji je svojim rukopisom uveličao brojna djela domaće zabavne glazbe.
Vlada donijela Nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama
Vlada je na današnjoj, 57. sjednici donijela Nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama, kojim se uspostavlja Koordinacija za upravljanje kibernetičkim krizama, kao nova operativna razina upravljanja kibernetičkim krizama.
Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić podsjetio je da je u veljači prošle godine donesen Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, kojim su u nacionalno zakonodavstvo preuzete dvije direktive. S ciljem cjelovite implementacije Zakona, dodao je, Vlada je u protekloj godini donijela i Uredbu o kibernetičkoj sigurnosti.
Kako bi se na cjelovit način uredio sustav upravljanja kibernetičkim krizama, NIS2 direktivom propisana je obveza donošenja nacionalnih planova odnosno programa za odgovor na kibernetičke krize te su taksativno utvrđena pitanja koja bi takvim planovima odnosno programima trebala biti pobliže uređena.
Nacionalnim programom utvrđuju se kapaciteti, sredstva i postupci upravljanja kibernetičkim krizama, mjere i aktivnosti za jačanje nacionalne pripravnosti, plan provedbe mjera pripravnosti, zadaće i odgovornosti tijela uključenih u upravljanje kibernetičkim krizama te koordinacija na nacionalnoj razini potrebna za osiguranje potpore upravljanja kibernetičkim krizama na razini Europske unije i učinkovito sudjelovanje Republike Hrvatske u takvom upravljanju, naveo je državni tajnik Nekić.
Programom se razrađuje i operativna razina te strateška i politička razina upravljanja kibernetičkim krizama, koja se povezuje s postojećim općim okvirom upravljanja krizama u sustavu domovinske sigurnosti.
Uvođenjem Koordinacije za upravljanje kibernetičkim krizama kao nove operativne razine uspostavlja se nacionalni mehanizam za upravljanje kibernetičkim krizama. Koordinacija je međuresorno tijelo koju čine SOA, UVNS, MZOM, MPUDT, HAKOM, CARNET, ZSIS, MUP, MORH, VSOA, HNB, HANFA i HACZ, a mogu se uključiti i drugi dionici - tijela državne uprave, lokalne jedinice, privatni i akademski sektor.
Sredstva za provedbu Nacionalnog programa osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske te provedba istog neće iziskivati dodatni fiskalni učinak.
Nastavak potpore Ukrajini
Vlada Republike Hrvatske upoznata je s Bečko-riškom izjavom temeljne skupine za uspostavu posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine, koja je usvojena na sastanku temeljne skupine za uspostavu posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine održanom u Rigi 22. studenoga 2024.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman podsjetio je da je krajem 2022. osnovana temeljna skupina kao neformalna skupina država okupljenih oko Ukrajine sa zadatkom razmatranja i iznalaženja mogućih opcija osiguranja odgovornosti za zločin agresije protiv Ukrajine, a zbog, u ovom konkretnom slučaju, nepostojanja nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda.
Radi dodatne političke potpore nastavku rada temeljene skupine, ukrajinska je strana pripremila i dostavila nacrt Bečko-riške izjave koja je usvojena na posljednjem sastanku temeljne skupine u Rigi.
Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025.
Na sjednici je usvojen i Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu prema kojem u toj godini planiraju u saborsku proceduru uputiti 126 zakona, od čega je za njih 106 predviđeno provođenje postupka procjene učinaka propisa.
Tu su zakoni koji se usklađuju s pravnom stečevinom Europske unije, zatim zakoni kojima se ostvaruju mjere i ciljevi u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, kao i zakoni kojima pojedini resori ostvaruju reformske mjere i iskorake, kao što su resor zdravstva, ministarstva financija, pravosuđa, gospodarstva, socijalne skrbi, iz resora koja se tiče Nacionalnog plana stambene politike", kazala je ravnateljica Ureda za zakonodavstvo Zdenka Pogarčić.
Prošle godine u planu je bilo donošenje 95 zakona, a donesena su 63, što je, dodala je od 2013. najviši postotak uspješnosti provedbe Plana.
S obzirom na to da Republika Hrvatska ima obvezu preuzimanja pravne stečevine Europske unije u nacionalno zakonodavstvo, prema programu koji je donesen na sjednici, planirano je donijeti 77 zakona, 51 podzakonski akt i jednu provedbenu mjeru. Vlada će Saboru dostaviti plan usklađivanja zakonodavstva za 2025., koji je dio tog programa.
Međunarodna policijska suradnja u turističkoj sezoni
Vlada je upoznata s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije i Bel Aire policije, grad Bel Aire Sjedinjenih Američkih Država o suradnji tijekom turističke sezone, potpisanim u Zagrebu i u Bel Aireu, Savezna država Kansas, Sjedinjene Američke Države, 15. srpnja 2024.
Memorandum je potpisan u kontekstu projekta "Sigurna turistička destinacija", u kojem je dosad sudjelovalo više od 900 stranih policijskih službenika iz 17 zemalja. Ovom projektu su se 2022. godine pridružile Sjedinjene Američke Države.
Glavni cilj ovog projekta je olakšavanje komunikacije između stranih turista koji posjećuju Hrvatsku i hrvatske policije, doprinos većem osjećaju sigurnosti inozemnih gostiju, pružanje informacija stranim gostima i omogućavanje bolje suradnje pri prevenciji i rješavanju kaznenih djela.
"Prepoznajući kvalitetu ovog projekta i uzimajući u obzir kontinuirani porast broja američkih turista u Hrvatskoj, Ministarstvu unutarnjih poslova je predloženo priključenje policije Bel Aire-a iz Kanzasa u projekt", pojasnio je ministar potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Memorandum je potpisan u srpnju prošle godine i ubrzo nakon potpisivanja u Policijsku upravu šibensko-kninsku je upućen američki policijski službenik. Prema Memorandumu će policijski službenici Bel Aire policije pomagati hrvatskoj policiji u ostvarenju učinkovite komunikacije s američkim turistima. Za vrijeme rada, američki policijski službenici pomagat će u prevenciji kažnjivih radnji, a nastavak suradnje planiran je i u narednim godinama.
"Viroexpo" je najuspješniji i najposjećeniji opći sajam u Hrvatskoj
Prihvaćeno je pokroviteljstvo nad 28. međunarodnim sajmom gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede ,,Viroexpo" 2025. godine, koji će se održati u Virovitici od 14. do 16. veljače 2025.
"Viroexpo" je jedan od najuspješnijih i najposjećenijih općih sajmova u Hrvatskoj, sa sve većim brojem izlagača i posjetitelja. Država partner bit će Slovačka Republika, a županija partner Bjelovarsko-bilogorska županija.
WineOS je važan za vinare Slavonije i hrvatskog Podunavlja
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad 10. jubilarnim izdanjem sajma WineOS, koji će se održati 10. i 11. siječnja 2025. u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije.
WineOs sajam postao je jedan od najvažnijih gospodarskih događaja na hrvatskom vinskom tržištu te svojim ranim terminom postaje iznimno važan za sklapanje ugovora o opskrbi binom za sljedeću turističku sezonu. Od preko 4.000 posjetitelja, velik broj je poslovnih posjetitelja što je od posebnog interesa za vinare Slavonije i hrvatskog Podunavlja, kao i promociju graševine.