Nove mjere pomoći građanima vodit će računa o najugroženijima
Na početku Vladine sjednice premijer Plenković najavio je usklađivanje mirovina iznad sedam posto od 1. srpnja te zakonske izmjene kojima će se promijeniti formula izračuna mirovina i uvesti godišnji dodatak
Otvarajući prvu sjednicu Vlade nakon ljetne stanke, premijer Andrej Plenković još jednom je izrazio sućut obiteljima pomoraca Jadrolinije koji su poginuli na Lošinju i zažeio brz oporavak ozlijeđenome pomorcu koji je zbrinut u u Rijeci.
Žalimo zbog strašne tragedije na trajektu Lastovo i očekujemo da istraga utvrdi sve činjenice
"Izražavamo žaljenje zbog ove strašne tragedije i naravno da očekujemo da istraga utvrdi sve činjenice oko ove nesreće na trajektu Lastovo kako bi se mogla utvrditi i odgovornost za nesreću", poručio je.
Zahvalio je Upravi Jadrolinije na odlukama o potpori obiteljima poginulih pomoraca.
Govoreći o protupožarnoj sezoni, premijer Plenković zahvalio je svim vatrogascima, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, Civilnoj zaštiti, policiji i vojsci te svim sastavnicama Domovinske sigurnosti i jedinicama lokalne samouprave na zalaganju, požrtvovnosti i reakciji na niz požara. Posebno je zahvalio i pilotima kanadera i air-traktora koji su imali ogroman broj letova.
Najvažnije je da nakon ovakve intenzivne požarne aktivnosti nema ozlijeđenih i da su objekti sačuvani, istaknuo je i dodao kako se sve one koji podmeću požare treba najstrože sankcionirati.
Rezultati turističke sezone svjedoče o realizaciji koncepta cjelogodišnjeg i održivog turizma
Što se tiče turističke sezone, premijer Plenković kazao je da se ona odvija u skladu s očekivanjima.
Od početka godine, naveo je, ostvareno je 15,3 milijuna dolazaka i 79,3 milijuna noćenja, što je tri posto više dolazaka i jedan posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Pritom je u obalnim županijama ostvareno dva posto više noćenja i jednak broj noćenja, dok kontinentalne županije bilježe pet posto više dolazaka i četiri posto više noćenja.
Istaknuvši da je predsezona bila rekordna te da se očekuje odlična posezona, premijer Plenković poručio je kako itekako vidljiv koncept cjelogodišnjeg i održivog turizma.
Prema inicijalnim podacima fiskalizacije, dodao je, i prihodi od turizma bit će viši nego što je to bilo lani.
Obilježen je 12. kolovoza Svjetski dan mladih, a premijer je u tom kontekstu naveo da su mladi važan segment svakog društva te da će Vlada svim svojim politikama nastojati i dalje pridonositi razvoju mladih, njihovom uključivanju na tržište rada, obrazovanju, demografskoj politici i politici standarda, mentalnog zdravlja i stambenoj politici.
Svim hrvatskim olimpijcima još jednom je čestitao na sudjelovanju na Olimpijskim igrama u Parizu kao i na osvajanju medalja, a sportašicama i sportašima koji će sudjelovati na Paraolimpijskim igrama zaželio je puno uspjeha u natjecanjima.
Vlada i službeno predložila Dubravku Šuica za članicu Europske komisije
U utorak je pred Odborom za europske poslove u Hrvatskom saboru predstavljena kandidatkinja Republike Hrvatske za članicu Europske komisije, Dubravku Šuicu, koja je i trenutna potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, a na današnjoj sjednici Vlada će donijeti i formalnu odluku o njezinoj kandidaturi.
Od ostalih aktivnosti na kojima su članovi Vlade sudjelovali tijekom ljeta izdvojio je proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te obljetnice Oluje, Sinjsku alku, Maraton lađa te proslavu Velike Gospe.
Nakon rezimea ljetnih aktivnosti, premijer Plenković najavio je nekoliko krupnih tema kojima će se Vlada baviti u sljedećim tjednima.
Rebalans proračuna, novi krug porezne reforme i usklađivanje mirovina
Najavio je rebalans proračuna, kazavši da se radi o redovitoj aktivnosti s ciljem da se sve važne političke aktivnosti nastave realizirati i financirati te da istodobno proračunski okvir bude takav da se održi glavna odlika ove Vlade, a to je odgovorno upravljanje javnim financijama koje je u konačnici Hrvatskoj dalo i izuzetno visok međunarodni kredibilitet što je dovelo do najvišeg investicijskog kreditnog rejtinga u povijesti zemlje.
Predstavit će se i novi krug porezne reforme kao i Nacionalni plan stambene politike, što je najvažnije pitanje za priuštivo stanovanje hrvatskih obitelji, a osobito mladih.
Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijet će odluku o usklađivanju mirovina od 1. srpnja, kazao je predsjednik Vlade.
Dodao je da će ta stopa usklađivanja biti iznad sedam posto, naglasivši da će Vlada nastaviti s politikom kvalitetnijeg položaja i materijalnih prava umirovljenika.
Zakonskim izmjenama uredit će se formula izračuna mirovina sa 70:30 na 85:15 te osigurati i godišnji dodatak na mirovine.
Dosadašnji paketi mjera ostvarili glavni cilj - očuvanje socijalne kohezije u vremenu najveće energetske krize
Što se tiče paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu, premijer Plenković kazao je kako Vlada razmatra iduće korake.
Uvažavat ćemo i promijenjene okolnosti, jer su mjere koje imamo na snazi već dvije i pol godine, rekao je pojasnivši kako će nove mjere biti prilagođene novim okolnostima.
"Vodit ćemo računa o najugroženijim skupinama, ali jednako tako uzet ćemo u obzir i činjenice da je širi kontekst politike Vlade, ali i situacija na tržištu i gospodarstvu, kao i europski kontekst, takav da se postupno ide ka smanjenju mjera i paketa koji su do sada donošeni", kazao je predsjednik Vlade istaknuvši da su dosadašnji paketi mjera uspjeli ostvariti cilj zbog kojeg su donošeni, a to je očuvanje socijalne kohezije u vremenu najveće energetske krize.
Prosječna neto plaća u lipnju 1.315 eura, čak 75 posto viša nego na početku mandata Vlade 2016. godine
Nastavit će se i aktivnosti usmjerene ka smanjenju inflatornih pritisaka, dodao je.
U tom je kontekstu naveo da je u lipnju prosječna neto plaća iznosila 1.315 eura, što je 11,6 posto više nego u lipnju prošle godine, a čak 75 posto više nego 2016. godine.
Nastavljaju se i aktivnosti vezane za članstvo Hrvatske u OECD-u, a taj bi se proces trebao okončati za otprilike godinu i pol dana.
Rješavanje pitanja kratkoročnog najma u stambenim zgradama
Što se tiče današnje sjednice Vlade, izdvojio je tri zakona. Prvi se odnosi na upravljanje i održavanje zgrada, s ciljem unaprjeđenja kvalitete života stanara stambenih zgrada.
Uvodi se pojam zajednice suvlasnika, koji će imati pravnu osobnost, dobit će i svoj OIB, a time će se ubrzati upravni i sudski postupci, olakšati prijava za fondove za obnovu i niz drugih ulaganja, a uvodi se mogućnost ugradnje liftova.
Taj će zakon regulirati i pitanje kratkoročnog najma u stambenim zgradama te najam za radnike, za što će ubuduće biti potrebno prikupiti suglasnost 80 posto suvlasnika, uključivši i suglasnost neposrednih susjeda.
Tu su i izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji i Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Sutra će se obilježiti Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima odajući poštovanje nacističkog, fašističkog i komunističkog režima, kazao je premijer.
Na kraju je kazao da će Vlada dati pokroviteljstvo za košarkašku utakmicu između hrvatske reprezentacije i svjetskih zvijezda, posvećenu rođendanu Dražena Petrovića, koja će biti održana u Zagrebu 5. rujna.
Izgradnjom 59 višestambenih zgrada stambeni fond Sisačko-moslavačke županije povećat će se za više od tisuću stanova
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izvijestio je o aktivnostima vezanim za obnovu potresom pogođenih područja.
"U proteklih mjesec dana završeno je 13 zamjenskih obiteljskih kuća, tri na području Zagreba i 10 na području Banovine , a u postupku nabave je još novih 92 obiteljske zamjenske kuće", kazao je Bačić.
Istaknuo je da je vladinom odlukom osigurano 524 milijuna eura za dovršetak obnove 217 projekata koji su financirani iz Fonda solidarnosti.
"Od toga iznosa, Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspolagat će sa 186 milijuna eura, Ministarstvo zdravstva sa 203 te Ministarstvo kulture i medija sa 205 milijuna eura", poručio je ministar.
Spomenuo je i sjednicu Vlade sa županima koja je u međuvremenu održana u Sisku, na kojoj je javnost Sisačko-moslavačke županije i cijele Hrvatske upoznata sa stanjem obnove i revitalizacije Banovine.
U tom kontekstu, napomenuo je da se na području Sisačko-moslavačke županije gradi 59 višestambenih zgrada čime će se stambeni fond te županije povećati ukupno za više od tisuću stanova.
"Takav intenzitet, dinamika i broj stambenih jedinica ne pamte ni stariji Siščani ni stanovnici Sisačko-moslavačke županije", ocijenio je potpredsjednik Vlade.
U Sisku je 31. srpnja započelo rušenje velike višestambene zgrade u ulici Hrvatskog narodnog preporoda, a na tom mjestu gradit će se nova, moderna, energetski potpuno obnovljena zgrada.
"Vrijednost te investicije je 20,3 milijuna eura", istaknuo je.
Ministar je izvijestio da je od prvog dana kada je krenula obnova uloženo 2,8 milijardi eura. Od toga 1,5 milijardi na području zagrebačkog, a 1,2 milijarde na području petrinjskog potresa.
U samoobnovu privatne imovine iz proračuna Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine do sada je uloženo 172 milijuna eura, a ministar predviđa da će, nastavi li se istim intenzitetom do kraja godine trebati više nego što je planirano u Državnom proračunu.
Prihvaćen prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada
Vlada je prihvatila prijedlog zakona o upravljanju i održavanje zgrada, a potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić je istaknuo neke novosti koje donosi zakon među kojima sufinanciranje fasada i liftova te kazne za one koji budu samostalno nadograđivali.
"Sve zgrade koje imaju tri i više katova moći će se ugrađivati liftovi u čemu će participirati suvlasnici, ali i država. Kroz poseban program ćemo sufinancirati obnovu fasada u centru grada", najavio je Bačić na sjednici Vlade.
Rekao je da se uvode i kazne za one koji samovoljno budu nadograđivali zgrade. Zabranit će se i prenamjena stanova za kratkoročno iznajmljivanje bez suglasnosti 80 posto suvlasnika.
"To radimo zbog toga što u oko 40 posto stambenog fonda u Hrvatskoj ne služi stanovanju, već se koriste u druge svrhe", istaknuo je Bačić.
Uz prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, Vlada je prihvatila i izmjene i dopune Zakona o komunalnom gospodarstvu te prijedlog dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji.
U prvo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim će se između ostalog ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe, što cilja na povećanje ponude pa posljedično i povećanje priuštivosti stanova za kupnju i najam.
Bačić je rekao da je ovo prvi put da se donosi jedan zakonski akt koji definira održavanje i upravljanje višestambenim zgradama.
Ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane
Jedna od predloženih novosti je i ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja, s obzirom da će za takvu vrstu aktivnosti biti potrebna suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade.
To se radi prije svega iz činjenice što u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede, 40 posto sveukupnog stambenog fonda ne služi stanovanju. Cilj je da se tih oko 908.000 stanova vrati njihovoj prvotnoj i izvornoj namjeni, istaknuo je Bačić.
"Umjesto da stanovi budu na tržištu, da se onda poveća ponuda i budu priuštivi našim mladim obiteljima i sugrađanima, praktično se u njima obavlja druga djelatnost, što dovodi do povećanja cijena kvadratnog metra, stambenog prostora, kao i najma", kazao je ministar, koji napominje da je ovaj zakon dio mjera nove stambene strategije koja će uskoro biti predstavljena.
Također, prijedlogom zakona se između ostalog po prvi puta uvodi zajednica suvlasnika koja ima svoju pravnu osobnost.
Kako je naveo Bačić, u proteklih 30-ak godina uočeni su nedostatci po pitanju potrebne većine suvlasnika koji odlučuju o pojedinim aktivnostima i radovima na upravljanju i održavanju zgrada i sada će ta potrebna većina biti smanjena, primjerice kada su u pitanju hitni i nužni popravci, investicijsko održavanje zgrada, kao i imenovanje upravitelja, predstavnika suvlasnika.
Bitna je novost i da će sve zgrade koje imaju tri kata ili više po posebnom programu moći ugrađivati liftove, pri čemu će država participirati s 33 posto vrijednosti ugrađivanja lifta. Također, s obzirom na stanje fasada u središtima i jezgrama gradova, posebnim programom će biti regulirano i Vladino sufinanciranje obnove tih fasada, također s udjelom od 33 posto.
Uvode se i kazne, ukoliko suvlasnici samovoljno dograđuju višestambene zgrade, rekao je ministar.
Premalo inspektora za kvalitetan nadzor »divlje« gradnje, odgovarajuće ovlasti dodijelit će se komunalnim redarima
Vlada je u saborsku proceduru uputila i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji, s obzirom da, kako je pojasnio Bačić, usprkos angažmanu Državnog inspektorata, još uvijek je na području Hrvatske u velikom obujmu prisutna bespravna, "divlja" gradnja.
S obzirom na broj inspektora, kojih nema više od 70 u Hrvatskoj, nemoguće je kvalitetno pokriti područje u smislu da građevinski inspektori brzo interveniraju u samom začetku nelegalne gradnje. Stoga je prijedlog da se u sprječavanje i zaustavljanje nelegalne gradnje uključi i 882 komunalna redara koji su zaposleni u tijelima jedinica lokalne samouprave. Dale bi im se određene ovlasti da odmah interveniraju i zaustave gradnju, naplate zakonom propisanu kaznu te o svemu obavijeste Inspektorat, koji će reagirati sukladno propisima, naveo je Bačić.
Otpis kredita poljoprivrednicima
Vlada se odlučila i na otpis kredita poljoprivrednicima čija naplata nije izvjesna. Kako je izvijestio državni tajnik Marinko Beljo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je u razdoblju od 1991. do 2006. godine provodilo aktivne programe kreditiranja poljoprivrede, pri čemu je odobrilo 16.540 kredita u vrijednosti 842 milijuna kuna.
Prijedlogom odluke, otpisuju se potraživanja čija naplata nije izvjesna, čime se žele i smanjiti troškovi i pritisak na sudove, rekao je Beljo.
Ovom odlukom se otpisuje dug po osnovi 101 kredita u iznosu 5,62 milijuna eura od čega glavnica iznosi 2,1 milijun eura, redovita kamata 380,5 tisuća eura, a zatezna kamata 3,15 milijuna eura, dok troškovi naknade po kreditu iznose 13.837 eura, izvijestio je državni
Uoči nove školske godine Vlada je donijela odluke o financiranju obveznih udžbenika za učenike srednjih te drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih škola u Republici Hrvatskoj za školsku godinu 2024./2025. sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Dubravka Šuica kandidatkinja je za članicu Europske komisije
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica predložena je kao kandidatkinja Republike Hrvatske za članicu Europske komisije u mandatnom razdoblju od 2024. do 2029. godine.
Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dana je suglasnost za sufinanciranje projekta Uspostava Posjetiteljskog centra Veje more na području Parka prirode Lastovsko otočje.
Donesena je odluka o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izvođenje radova eksplantacije na eksploatacijskom polju građevnog pijeska i šljunka Hrastovljan. Navedeni radovi će se vršiti na poljoprivrednom zemljištu koje nema značajnije poljoprivredne proizvodnje pa samim time niti značajnije opće koristi. Eksploatacija mineralnih sirovina građevnog pijeska i šljunka potiču razvoj gospodarstva te, u konačnici, dovodi do otvaranja novih radnih mjesta.
Pokroviteljstvo nad Memorijalnom utakmicom u sjećanje na Dražena Petrovića
Sukladno proglašenju prestanka epidemije COVID-19 iz svibnja 2023. godine, izvan snage stavljene su odluke kojima su propisane posebne nagrade za djelatnike koji obavljaju poslove vezane za oboljele od bolesti COVID-19 i to u iznosu od 10 posto od osnovne plaće.
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad Memorijalnom utakmicom u sjećanje na Dražena Petrovića, koja će se održati u Areni Zagreb, 5. rujna 2024. godine. Sukladno Vladinoj odluci iz ožujka ove godine, Ministarstvo turizma i sporta navedenu memorijalnu utakmicu financirat će u iznosu od 310.000 eura.
Prihvaćeno je i pokroviteljstva nad prvom konferencijom Nacionalnog koordinacijskog središta za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti koja će se održati u Zagrebu od 18. do 19. rujna ove godine. Prihvaćanjem ovog pokroviteljstva Vlada ne preuzima financijske obveze.
Vlada je Hrvatskom saboru dala mišljenja o nekoliko zakonskih prijedloga.
Vlada navodi da bi uvođenje dodatnih izvještajnih zahtjeva, pogotovo malim i srednjim poduzetnicima, predstavljalo dodatno administrativno opterećenje stoga se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati navedeni zakonski Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu koji je podnio zastupnik Nikola Grmoja.
Prijedlog zakona, kojim se predlaže da nositelji prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, uključujući i one iz država članica Europske unije, u suprotnosti je sa zakonodavnim okvirom Europske unije, a na koji se Republika Hrvatska obvezala potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji. To je razlog zbog kojeg se predlaže neprihvaćanje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji predlaže zastupnik Miro Bulj.
Što se tiče Prijedloga zakona o zabrani glifostata koji također predlaže zastupnik Bulj, Vlada u svojem mišljenju podsjeća, da je na temelju Zakona o održivoj uporabi pesticida ("Narodne novine", broj 46/22.) primjena glifosata već u određenoj mjeri zabranjena kroz odredbu članka 70. kojom se zabranjuje uporaba svih kemijskih sredstava za zaštitu bilja, u koje spada i glifosat i to na svim javnim površinama koje koristi šira javnost ili osjetljive skupine kao što su javne zelene površine, uključujući i javne vrtove i parkove, sportske i rekreacijske terene, školska i dječja igrališta, područja u neposrednoj blizini zdravstvenih objekata, različita urbana područja, područja ekološke mreže Natura 2000, parkovi prirode i drugo.