Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Krapina, Varaždin, Prelog | 6. 12. 2023.

Vlada konkretno radi na razvoju sjevera Hrvatske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je Krapinu, Varaždin i Prelog u povodu obilježavanja dana tih gradova i sudjelovao u svečanim sjednicama gradskih vijeća

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u svečanoj sjednici u povodu Dana Grada Krapine.

U svom govoru premijer Plenković čestitao je, uime Vlade i osobno, Dan Grada Krapine i blagdan svetog Nikole.

Pohvalio je realizaciju brojnih projekata na području Krapine u protekla tri mandata gradonačelnika Zorana Gregurovića.

Vlada je privržena politici ravnomjernog regionalnog razvoja

Istaknuo je da je Vlada, koja je privržena politici ravnomjernog regionalnog razvoja i stvaranju jednakih šansi diljem domovine, učinila sve da se projekti realiziraju na najbolji mogući način i u okvirima financijskih mogućnosti u kojima se nalazi Hrvatska.

Premijer je rekao da mu je gradonačelnik kazao da Krapina ima nešto više od 13 tisuća stanovnika, od čega je zaposleno preko 5 i pol tisuća ljudi, a nezaposlenih samo oko 200.

"To govori ključnu poruku koju često ističemo i na nacionalnoj razini. Prije otprilike sedam godina je omjer onih koji rade i onih koji ne rade, bio šest zaposlenih i jedan nezaposleni, a danas je taj omjer 16 prema jedan u Hrvatskoj, a vi ste tu, čini mi se, čak i bolji. To govori da je ukupna situacija i kontekst u kojem se zemlja nalazi danas, na pragu 2024., takav da smo realizirali nekoliko ključnih strateških ciljeva države", rekao je.

Ulazak u Schegenski prostor i europodručje važni su i za Krapinsko-zagorsku županiju

Pritom je izdvojio ulazak Hrvatske u Schengenski prostor u desetoj godini svojega članstva u Europskoj uniji, što je premijer označimo posebno važnim za Krapinsko-zagorsku županiju, koja graniči sa susjednom Slovenijom.

Plenković je istaknuo i ulazak Hrvatske u europodručje, što našu zemlju svrstava među dvadeset članica Europske unije, koje na raspolaganju imaju više nego snažne oblike zaštite od vanjskih šokova i financijskih kriza. Dodao je da su ulazak u europodručje te Europski stabilizacijski mehanizam Hrvatsku učinili financijski i ekonomski snažnijom i stabilnijom zemljom.

"Kada to stavimo u kontekst podataka o gospodarskom rastu, osobito ovaj recentni podatak od 2,8 posto u trećem kvartalu, što potvrđuje trend onih projekcija koje Vlada i Ministarstvo financija drže, a to je da će rast u ovoj godini također biti 2,8 posto, gdje rapidno smanjujemo udio javnoga duga u BDP-u, ove godine će biti na 60,7 posto, a sljedećih nekoliko godina idemo prema 55 posto, što su itekako dobri rezultati", poručio je Plenković.

Istaknuo je i realizaciju strateškog projekta LNG Terminala na Krku, Pelješkog mosta, druge cijevi tunela Učka, koridora 5C, investicija u prometne infrastrukture diljem Hrvatske, poput važne dionice Varaždin-Ivanec-Krapina.

"Možemo reći da se u četvrtom desetljeću hrvatske demokracije stavljaju pred sam kraj sve bitne investicije, koje će omogućiti jednaki razvoj i jednake šanse za sve u Hrvatskoj, bez obzira gdje živjeli", naglasio je Plenković.

Rekao je da je Vlada u novoj financijskoj perspektivi locirala 680 milijuna eura za ITU mehanizam, dodavši da će Krapina i još četiri druge jedinice na području Krapinsko-zagorske županije dobiti sredstva iz ITU mehanizma. To znači, pojasnio je, da će Krapina od države dobiti sredstva za projekte koje smatra važnima bez da se mora natjecati s drugim gradovima.

U Krapini će se izgraditi veteranski centar

Premijer je najavio da je u planu izgradnja još četiriju veteranskih centara, od kojih će jedan od njih biti upravo u Krapini, kao zahvala svim braniteljima iz Zagorja, koji su branili Hrvatsku kad je bilo najteže.

Poručio je kako će Vlada nastaviti kvalitetnu suradnju s Gradom Krapinom, kao i s Krapinsko-zagorskom županijom.

"Brojni projekti, pa i oni koje ste kandidirali za različite natječaje, prilika je da ovaj razvoj hrvatskoga sjevera kroz projekt Sjever, kroz druge aktivnosti ministarstava, u svim mogućim aspektima bude jednako uspješan, kao što je to bilo i dosada", zaključio je premijer Plenković.

Svečano obilježen Dan Grada Varaždina

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća, danas je obilježen i Dan grada Varaždina i blagdan zaštitnika toga grada sv. Nikole, a na skupu je poručeno kako se treba usmjeriti na projekte koji će građanima osigurati bolji život

Svečanosti je prisustvovao i premijer Plenković koji je, čestitavši Dan Grada Varaždinkama i Varaždincima, istaknuo kako je ovo njegov drugi posjet Varaždinu u posljednjih desetak dana te se pritom prisjetio svečane sjednice Varaždinske županije u rujnu i podsjetio na apel gradonačelnika Nevena Bosilja da je vrijeme da se riješi problem odlagališta otpada u Brezju.

"Na svečanoj sjednici Županijske skupštine gradonačelnik nam je uputio apel da pomognemo u rješenju bala. Tada sam rekao da ćemo riješiti taj problem i naravno da smo, u suradnji s Gradom i Županijom, našim saborskim zastupnicima te Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, prije svega Fondom za zaštitu okoliša pa i Ministarstvom financija pronašli po meni najbolje rješenje", rekao je Plenković podsjetivši da je država je odlučila financijski riješiti cijeli taj problem u stopostotnom iznosu i maknuti otpad iz Varaždina.

Time pokazujemo da Vlada radi konkretno za razvoj sjevera Hrvatske. To je naša dužnost i doprinos vašem boljitku, poručio je premijer okupljenima.

Ulaganja u varaždinske projekte

Osvrnuo se i na nedavno otvaranje Centra kompetencija Medicinske škole Varaždin naglasivši da u osam godina mandata kao predsjednik hrvatske Vlade nije vidio srednju školu poput varaždinske. U školu je uloženo 13,5 milijuna eura, a obnova je trajala dvije godine.

"To je ogroman iskorak za obrazovanje, kao i za tržište rada kada je riječ o mladima koji će biti obrazovani u medicinskoj struci", rekao je premijer.

Spomenuo je i projekt Regionalnog centra civilne zaštite, vrijedan 14 milijuna eura.

"U vremenu velikih klimatskih promjena i njihovog utjecaja prije svega na vremenske nepogode i neprilike, moramo misliti na prevenciju. I ovaj je dio Hrvatske bio poharan velikim nevremenom u srpnju, nezabilježena oluja u 150 godina otkad se prate meteorološke prognoze u Hrvatskoj. Jedan od tih regionalnih centara bit će baš u Varaždinu, to je doprinos i ljudima koji se ovdje bave civilnom zaštitom, vatrogastvom i svim onim što je u prvom trenutku ključno u slučaju elementarnih nepogoda", istaknuo je Plenković.

Podsjetio je i kako je nedavno prisustvovao početku radova na izgradnji Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin, investicije vrijedne 45 milijuna eura.

"Činjenica je da je Varaždin bio spreman i hvala svima koji su u prošlosti pridonijeli da bolnica u Varaždinu bude spremna aplicirati na projekte Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a radovi će biti završeni u samo dvije godine. To je sjajan doprinos razvoju zdravstvene zaštite u bolnici kojoj gravitira 300 tisuća ljudi ovdje na sjeveru Hrvatske", istaknuo je premijer.

Napomenuo je da pored navedenih postoje i drugi projekti - cestovne infrastrukture, ulaganja u druge objekte u zdravstvenoj infrastrukturi, nedavno je otvoren novi dio Varaždinskih toplica.

Europska sredstva za ravnomjeran regionalni razvoj

Sve su to aktivnosti koje Vlada čini za sjever Hrvatske, i kroz Projekt Sjever i kroz konkretne pomoći svakoj od jedinica lokalne i područne samouprave u okviru mogućnosti koje ima. Jedna od tih aktivnosti je dirigirano usmjeravanje europskih sredstava iz nove financijske perspektive.

"Nastojeći poduprijeti sve aktivnosti ravnomjernog regionalnog razvoja zemlje, odlučili smo jedan znatan dio, u iznosu od čak 680 milijuna eura, iz europskih fondova u ovih sedam godina Višegodišnjeg financijskog okvira, usmjeriti izravno na gradove koji su sjedišta županija", poručio je Plenković dodavši da će ta sredstva gradovima omogućiti ulaganja u ono što sami smatraju najbitnijima.

Premijer se osvrnuo i na pitanje porezne reforme i donošenje izmjena u zakonu o porezu na dohodak kazavši da podaci pokazuju da su na razini jedinica lokalne samouprave prihodi od poreza na dohodak u posljednjoj godini značajno rasli, za oko 25 posto. Nije li onda dobro iskoristiti šansu i svojim odlukama u okviru fiskalne lokalne autonomije preuzeti odgovornost i napraviti napor da i na lokalnoj razini pridonesete većim plaćama ljudi, apelirao je premijer na varaždinske čelnike dodavši da se na temelju mudrog upravljanja i pametne distribucije prihoda i rashoda može iskoristiti zakonski okvir koji je Vlada predložila, a Sabor usvojio.

"Poruka koju želim reći jest da činimo zajednički puno za ravnomjerni regionalni razvoj, činimo iskreno puno i snažno za sjever Hrvatske, broj projekata je silan i ta politika ima jednu karakteristiku - to je konzistentnost i boljitak svih krajeva Hrvatske. Vjerujem da na tome možemo jačati naše partnerstvo, suradnju i sinergiju u budućnosti", poručio je na kraju svog obraćanja predsjednik Vlade.

Prije svečane sjednice, predsjednik Vlade susreo se s biskupom Varaždinske biskupije mons. Božom Radošem.

Stvorili smo snažan i sustavan okvir potpore sjeveru Hrvatske

Dan Grada danas slavi i Prelog gdje je također održana svečana sjednica Gradskog vijeća, s koje je premijer Plenković poručio kako je zajedničkim partnerstvom stvoren snažan i sustavan okvir potpore sjeveru Hrvatske.

Kazao je da s oduševljenjem prati napredak razvoja Preloga, Međimurja i cijelog sjevera Hrvatske te izrazito poštuje radišan, poduzetnički i borbeni mentalitet i duh ljudi koji brinu za sebe i svoje obitelji, za uspjeh grada i Međimurja, ali i cijele Hrvatske.

"Lijepo je doći u grad koji ima 7,5 tisuća stanovnika, a u njemu radi više od pet tisuća ljudi. To znači ne samo da ste ostvarili punu zaposlenost u vašem gradu, nego ovdje dolaze raditi i ljudi iz drugih sredina, u brojne tvrtke koje su upravo Prelog odabrale za svoje središte i grad koji s relativno malim brojem stanovnika pridonosi čak malo više od 2,5 posto ukupnom izvozu Republike Hrvatske", naglasio je premijer dodavši da je to ogroman razlog za ponos i zadovoljstvo.

"Drago mi je da smo u zajedničkom partnerstvu stvorili snažan i sustavan okvir potpore sjeveru Hrvatske", rekao je Plenković poslavši i poruku ohrabrenja za nastavak zajedničke realizacije svih projekata koji pridonose razvoju sjevera Hrvatske. Ta je suradnja, smatra premijer, ostvarila značajne rezultate jer se bazira u širem kontekstu realizacije strateških ciljeva.

Sustavan je smjer Vlade da ojača i dublje integrira zemlju

Premijer je istaknuo da je Vlada imala sustavan smjer i poduzimala aktivnosti politike koje su imale dva bitna elementa - osnažiti Hrvatsku na međunarodnom planu i ući u dublje integracije.

"Kada smo početkom 2017. rekli da želimo Schengen, da želimo euro, da želimo OECD, sve su te strateške odluke donesene odmah. Znate koliko se radilo na tome da ispunimo kriterije, da poduzmemo reforme, da izgradimo institucije, da vrlo zahtjevan političko-diplomatski labirint uspijemo pridobiti na način da nam svi daju privolu za ono što je naš strateški cilj i da imamo zemlju koja je ušla u te dvije integracije i u europski stabilizacijski mehanizam, a za oko dvije godine ući će u i OECD, zadnju međunarodnu integraciju u koju Hrvatska treba ući", rekao je Plenković i dodao da će time biti zaokruženo sve što je bitno, uz velike i ključne infrastrukturne projekte.

Istaknuo je pritom da je Hrvatska zemlja koja je već ranije autocestom integrirala Međimurje u četverotračnu mrežu autocesta i u mandatu ove Vlade spojila hrvatski teritorij Pelješkim mostom, koridorom 5c integrirala Baranju u mrežu autocesta, probijanjem druge cijevi tunela Učka kompletirala istarski ipsilon i Istru integrirala u mrežu hrvatskih autocesta te nakon četiri desetljeća rasprave u hrvatskom energetskom sektoru izgradila LNG terminal na Krku čija je vrijednost danas višestruko veća od uloženog prije par godina i kojim je osigurana energetska sigurnost i opskrba energentima u krizi bez presedana.

"U ovom razdoblju krize nastojali smo u pomoći onima kojima je najpotrebnije, a to su naše obitelji, naši radnici, naši poduzetnici i poslodavci, kao i naši poljoprivrednici", rekao je Plenković.

Strateška uloga države pokazala se u krizama

Osvrnuo se i na pandemiju covida-19 tijekom koje je Vlada stala uz radnike i poslodavce, isplatila plaće za 800 tisuća ljudi u privatnom sektoru što je bilo posebno važno na sjeveru Hrvatske upravo zbog razvijenog obrtništva i poduzetništva. Time je država pokazala koja je njena strateška uloga u krizi jer nitko drugi nije mogao osigurati tu vrstu pomoći i omogućiti da se kriza zajedno premosti. Zahvaljujući tome danas je u Hrvatskoj omjer zaposlenih i nezaposlenih 16:1, dok je 2016. godine taj omjer bi 6:1.

"Kada tome pridodamo gospodarski rast, kojeg ove godine očekujemo na razini od 2,8 posto, inflaciju koja usporava iz mjeseca u mjesec, smanjenje javnoga duga u BDP-u, najviši kreditni rejting Hrvatske u povijesti, 25 milijardi eura što bespovratnih sredstava što najpovoljnijih zajmova za cijelo ovo desetljeće hrvatskog razvoja, jer ovo je desetljeće u kojem smo riješili sve bitne strateške hrvatske zadaće, onda je to prilika da se u godinama koje su pred nama fokusiramo na teme budućnosti", poručio je premijer.

Teme budućnosti - demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje

Kao prvu i najvažniju temu naveo je demografsku revitalizaciju zemlje kao sudbinsko pitanje hrvatskog naroda, zatim proces dekarbonizacije jer je globalno zagrijavanje neizbježno i tom problemu nitko neće moći pobjeći. Stoga je najavio ubrzanje energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima kako bi se riješili izazovi potrošnje fosilnih goriva.

Treći veliki i zahtjevni zadatak je proces digitalizacije - države, gdje radimo ogromne iskorake, zatim gospodarstva, u kontekstu četvrte industrijske revolucije, i u konačnici cijeloga društva, uz sav mogući oprez i bolju zakonsku regulaciju.

Jako bitna tema je i obrazovanje, bez kojeg nema iskoraka za bilo koje društvo. U ovom desetljeću su ostvarena najveća ikad ulaganja u hrvatsku obrazovnu infrastrukturu u koju ćemo uložiti 2,7 milijardi eura na način koji će stvoriti infrastrukturne preduvjete, uz unapređenje obrazovnih programa da stvaramo mlade ljude, bez obzira na razinu obrazovanja, koji će biti vrlo brzo spremni da se uključe i prilagode na mijenjajuće tržište rada.

"To su naše zajedničke zadaće, neovisno o tome da li radimo s razine središnje vlasti ili lokalne i područne samouprave, ali važno je da svatko od nas u tom višerazinskom upravljanju zemljom, jako dobro razumije svoju ulogu", zaključio je predsjednik Vlade.

Izvor: Hina/Vlada