Vukovar treba biti mjesto zajedništva i pijeteta, a ne huškanja i politikanstva
Uoči obilježavanja 18. studenoga, Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, predsjednik Vlade Andrej Plenković pozvao je sve da taj dan obilježe u jedinstvu i dostojanstvu
Otvarajući 263. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko najvažnijih tema u proteklome tjednu.
Govoreći o tragičnoj prometnoj nesreći u kojoj je smrtno stradao gospodin Goran Šarić, premijer Plenković i ovim je putem još jednom izrazio sućut njegovoj obitelji.
Kako je u toj nesreći teško ozlijeđen bivši ministar obrane Mario Banožić, jutros su ga premijer Plenković i ministar zdravstva Beroš posjetili u bolnici u Osijeku. Gospodin Banožić još uvijek se nalazi u jedinici intenzivne skrbi, a prema informacijama liječnika, kazao je premijer Plenković, postupno se oporavlja.
S obzirom na sve okolnosti te tragične nesreće, premijer Plenković u subotu je razriješio ministra Banožića dužnosti te ovlastio državnog tajnika Zdravka Jakopa da privremeno vodi Ministarstvo obrane.
Sabor izglasao povjerenje novom ministru obrane Anušiću
Odmah potom, dodao je, tijekom nedjelje i ponedjeljka obavljene su političke konzultacije, a dužnost potpredsjednika Vlade i ministra obrane premijer Plenković ponudio je Osječko-baranjskom županu Ivanu Anušiću, što je on i prihvatio.
Hrvatski sabor jutros je izglasao povjerenje ministru Anušiću, a premijer mu je zaželio dobrodošlicu na njegovu prvu sjednicu Vlade izrazivši uvjerenje da će, s obzirom na svoje dosadašnje iskustvo, itekako pridonijeti radu Vlade.
Ministarstvo obrane je u ovim globalnim i regionalnim sigurnosnim okolnostima itekako važno za Hrvatsku, istaknuo je premijer, podsjetivši da je u proteklih nekoliko godina proračun Ministarstva obrane povećan za više od 600 milijuna eura, što dovoljno govori o tome koliko je Vladi važna obrambena politika.
Osvrnuo se na još jednu u nizu oporbenih inicijativa koja je, kao i sve druge slične do sada, odbijena, a riječ je o izglasavanju nepovjerenja ministrici poljoprivrede Mariji Vučković.
Podsjetio je da je među njenim podnositeljima bio i veliki dio zastupnika koji je, tijekom premijerovog predstavljanja Godišnjeg izvješća o radu Vlade u Saboru, sat vremena uništavalo inventar Hrvatskoga sabora.
Vlada je odbila sve navode oporbe, istaknuo je premijer, a u raspravi pokazala sve ono što čini u suzbijanju afričke svinjske kuge.
Hrvatska u skupini zemalja EU-a s najvećom stopom rasta BDP-a
Od ostalih tema izdvojio je izdvojio je jesenske gospodarske prognoze Europske komisije, objavljene jučer, u kojima su potvrđena očekivanja da će i ove i iduće godine Hrvatska biti u skupini članica Europske unije s najvećim stopama rasta BDP-a.
"Komisija je, tako, povećala očekivanja rasta hrvatskoga BDP-a na 2,6 posto u ovoj i 2,5 posto u idućoj godini, a očekuje se i daljnje usporavanje inflacije", istaknuo je premijer.
I Komisija, kao i agencije za kreditni rejting, kazao je premijer Plenković, u svojim izvješćima o Hrvatskoj naglašavaju smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, a do kraja ove godine taj će se udio spustiti na 60,7 posto, dok će se u idućoj godini spustiti ispod 60 posto.
Hrvatska želi nastaviti kvalitetno apsorbirati europske fondove koji su joj na raspolaganju kroz Višegodišnji financijski okvir te Instrument EU iduće generacije, odnosno Nacionalni plan oporavka i otpornosti, dodao je.
Prognoze Komisije potvrda su i Vladinih prognoza, kazao je premijer, podsjetivši da je Vlada, kada je predlagala proračun, rast procijenila na 2,8 posto u ovoj godini, što govori o agilnosti, snazi i žilavosti hrvatskoga gospodarstva, ali i o važnosti mjera pomoći koje je Vlada poduzimala kako bi suzbila krizu koja pogađa građane i gospodarstvo proteklih nekoliko godina.
Ako nastavimo ovim smjerom, možemo iduće godine očekivati kreditni rejting razine A
U tom je kontekstu spomenuo i najnovije izvješće o kreditnom rejtingu zemlje od strane agencije Moody's koja ga je, nakon što su to već ranije učinili Fitch i Standard & Poor's, potvrdila na razini Baa2, a izglede iz stabilnih prebacila u pozitivne.
"To znači da sada sve tri svjetske agencije za kreditni rejting drže Hrvatsku na najvišoj povijesnoj razini i predviđaju pozitivne izglede. Ako nastavimo ovim smjerom i ovom politikom, u sljedećoj godini možemo očekivati da se ispred Hrvatske, kada je riječ o kreditnom rejtingu, konačno pojavi slovo A", poručio je premijer Plenković.
Podsjetio je da je na početku mandata ove Vlade, 2016. godine, kreditni rejting bio za četiri stepenice ispod današnjeg.
Do danas u 11 sati 24 tisuća građana uplatilo je 492 milijuna eura trezorskih zapisa
Nastavljajući govoriti o financijskim temama, premijer je podsjetio da je u ponedjeljak započeo prvi krug upisa trezorskih zapisa za građane, koji traje do 20. studenoga.
Prema zadnjim informacijama, izvijestio je, do danas u 11 sati uplaćeno je 492 milijuna eura trezorskih zapisa, a sudjelovalo je gotovo 24 tisuće građana.
Zahvalivši Ministarstvu financija i FINA-i, premijer je istaknuo da se radi o još jednom važnom projektu u kojem Vlada, s godišnjim prinosom od 3,75 posto, građanima nudi da ulože svoj novac i iskažu povjerenje prema državi i financijama te time dobiju bolje uvjete nego što bi dobili na štednju u bilo kojoj od komercijalnih banaka.
Od ostalih tema izdvojio je sudjelovanje na 30. obljetnici Hrvatske udruge poslodavaca, jednom od Vladinih partnera u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Također, sudjelovao je i na Danima hrvatskoga turizma u Rovinju, a u tom je kontekstu naveo da je ovogodišnja turistička sezona, u pogledu dolazaka i noćenja, došla na razinu rekordne 2019. Kada je riječ o prihodima, procjena Hrvatske narodne banke navodi 14 milijardi eura.
Tijekom boravka u Istri, premijer Plenković posjetio je tvornicu BAT u Kanfanaru, koja nastavlja s investicijama od čak 80 milijuna eura i 150 novih radnih mjesta, a sudjelovao je i na konferenciji Glasa Istre posvećenoj turističkom sektoru.
Krajem prošlog tjedna premijer Plenković posjetio je Interliber, istaknuvši sjajne rezultate ovogodišnje manifestacije koju je posjetilo oko 120 tisuća ljudi.
Pozivamo institucije BiH da najoštrije kazne počinitelje zločina nad hrvatskim povratnikom
Predsjednik Vlade osvrnuo se potom na tragični događaj u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, gdje je od posljedica brutalnog premlaćivanja u mjestu Brezica kraj Dervente preminuo gospodin Marko Mišić.
Izrazivši sućut njegovoj obitelji, premijer Plenković istaknuo je da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova snažno osudilo ovaj nasilni čin koji je rezultirao smrtnim ishodom hrvatskog povratnika.
"Pozivamo nadležne institucije u Bosni i Hercegovini da najoštrije kazne počinitelje ovog zločina", kazao je premijer Plenković.
Ovih dana, kazao je premijer Plenković, zaokružen je ciklus ulaganja u veteranske centre u ovom mandatu Vlade otvorenjem u Veteranskog centra Daruvaru vrijednog 14 milijuna eura.
Nakon centara u Šibeniku, Sinju i Petrinji, radi se o najvećem Veteranskom centru.
Za idući mandat, dodao je premijer Plenković, najavljeno je otvaranje i ulaganje u dodatna četiri veteranska centra u Osijeku, Virovitici, Krapini i Senju.
Dosad 32 milijuna eura za kompenzaciju svinjogojcima
Jučer je u Vladi premijer Plenković sa suradnicima održao sastanak s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore.
Razgovarali su o svim mjerama koje Vlada poduzima u vezi suzbijanja afričke svinjske kuge, koja osim Hrvatske postoji i u nizu zemalja - Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, BiH, Mađarskoj i Italiji.
Premijer je istaknuo kako još uvijek, nažalost, ne postoji verificirano cjepivo niti lijek protiv te bolesti te su jedini način borbe protiv nje mjere ograničenja pojedinih područja i usmrćivanja zaraženih životinja, kao i onih koje su s njima bile u kontaktu.
Dodao je kako je ocijenjeno da se epidemija proteklih dana smiruje te da su poduzete mjere bile itekako učinkovite.
"Vlada je pritom pripremila programe vrijedne čak 32 milijuna eura, do sada usvojene, s najavom još nekoliko programa vrijednih 11 milijuna eura koji će nadoknaditi štetu i kompenzirati u financijskom smislu naše posjednike", naglasio je premijer Plenković.
Dodao je da je komparativno Hrvatska jedna od zemalja koja najviše obeštećuje poljoprivrednike, a do sada je isplaćeno više od šest milijuna eura za više od 1.100 posjednika.
Iznos nacionalne naknade za starije osobe podiže se na 150 eura
Govoreći o točkama s današnje sjednice Vlade, izdvojio je Izmjene zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe.
Najavio je da će se iznos nacionalne naknade podići na 150 eura, podsjetivši da je prvotna naknada u 2020. godini iznosila 106 eura.
Od ostalih tema, premijer Plenković izdvojio je obilježavanje 85. obljetnice pogroma »Kristallnacht« 9. i 10. studenoga 1938., a hrvatsko predsjedništvo Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) održalo je tim povodom i komemorativnu šetnju centrom Zagreba.
U kontekstu zabrinjavajućeg porasta antisemitskih izgreda i napada u svijetu, premijer Plenković kazao je kako je važno nastaviti s konzistentnom i principijelnom politikom.
Dodao je da je ministar Grlić-Radman sudjelovao je prošli tjedan na međunarodnoj humanitarnoj konferenciji u Parizu posvećenoj davanju pomoći pojasu Gaze, podsjetivši da je hrvatska Vlada prije dva tjedna donijela odluku o pomoći u iznosu 250 tisuća eura te najavio da će Vlada donirati još milijun eura za humanitarnu pomoć.
Vukovar je svetinja i simbol otpora i treba otkloniti sve pokušaje podjela uoči Dana sjećanja
Na kraju uvodnog dijela sjednice, premijer Plenković osvrnuo se na obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Podsjetio je da je Vlada predložila Hrvatskom saboru da 18. studenoga proglasi Danom sjećanja i državnim blagdanom, kako bi što većem broju građana omogućila da iskažu svoje poštovanje onima koji su za Hrvatsku dali najviše, a to su hrvatski branitelji, a posebno žrtvi Vukovara i Škabrnje.
Stoga je i pomogla u dovršetku Vodotornja, ali i nizom drugih vrlo konkretnih aspekata pomoći - od toga da je bolnica u Vukovaru postala Memorijalna bolnica, znatno su povećana sredstva Fonda za Vukovar pa do realizacije svih drugih zaključaka sa sjednice Vlade održane u Vukovaru.
"Od prve sjednice Vlade održane izvan Zagreba upravo u Vukovaru 2016. snažno podržavamo razvoj Grada heroja i to činimo kontinuirano i konzistentno, uvjereni da je to dobro za sve Vukovarce", naglasio je.
"Treba otkloniti sve pokušaje podjela u hrvatskom nacionalnom biću uoči Dana sjećanja, jer je Vukovar za sve svetinja, on je simbol otpora, on je svjetionik hrvatske slobode", poručio je premijer Plenković.
Vukovar koji ima posebno mjesto u srcu svakog Hrvata, istaknuo je premijer, treba biti mjesto zajedništva, a ne pogubnih podjela, treba biti mjesto pijeteta, a ne nedostojnog huškanja, treba biti mjesto dostojanstva, a ne politikanstva, i treba biti mjesto nacionalnog jedinstva, a ne lokalnog svojatanja.
Sve to govori, kazao je, uz osudu onih koji su se očito pokazali nedoraslim političarima pa se žele na račun Vukovara profilirati svoje političke stranke.
Vukovar ne smije biti grad koji dijeli Hrvate, upozorio je, već grad koji okuplja.
"Vukovar pripada Vukovarcima, ali pripada i cijeloj Hrvatskoj i cijelom hrvatskom narodu", kazao je premijer Plenković.
Pozvao je, stoga, da Dan sjećanja i u Vukovaru i u Škabrnji prođe u jedinstvu i dostojanstvu, a da politički egzibicionisti svoje političke poteze ostave za neke druge dane kada im se to može tolerirati.
Od 1. siječnja raste nacionalna naknada za starije osobe, olakšani kriteriji za njeno ostvarivanje
Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o sudovima kojim se određuje javna objava svih sudskih odluka na posebnoj mrežnoj stranici, uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka kako bi se podigla razina transparentnosti pravosudnog sustava i osiguralo kvalitetnije ujednačavanje sudske prakse. Predloženo je podizanje iznosa nacionalne naknade na 150 eura od 1. siječnja iduće godine te se olakšavaju kriteriji za njeno ostvarivanje. Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić pozvao je sve koji imaju pravo na obnovu da podnesu zahtjeve do 31. prosinca kako bi se mogao napraviti cjeloviti plan obnove na području petrinjskog i zagrebačkog potresa i na taj način utvrditi dinamiku i potrebna sredstva za dovršetak obnove.
Bačić je izvijestio da je završena cjelovita obnova zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta koja je koštala 4,6 milijuna eura i financirana je iz sredstava Fonda solidarnosti i iz NPOO-a te da je u Glini obišao višestambene zgrade u koje će se vrlo brzo useliti naši sugrađani.
Za samoobnovu dosad je isplaćeno gotovo 30 milijuna eura
"Mi smo u proteklih 10 mjeseci na području zagrebačkog i petrinjskog potresa obnovili 156 državnih stanova koji će biti dati na korištenje našim sugrađanima, a najveći dio namijenjen je za korisnike hostela Arena", poručio je Bačić, napomenuvši da će svi oni koji su podnijeli zahtjev za obnovu i stambeno zbrinjavanje biti smješteni u takve stanove, a odgovarajući smještaj naći će se i za stare i nemoćne koji nemaju pravo na obnovu.
Osvrnuo se na model samoobnove, kazavši da je u ovom trenutku za oko 380 zahtjeva isplaćeno na posebne račune gotovo 30 milijuna eura.
Podsjetio je na izradu cjelovitog plana obnove te, s obzirom da do 31. prosinca još uvijek traje rok za prijavu šteta od potresa, pozvao sve koji to još nisu napravili da podnesu zahtjeve kako bi se mogao napraviti cjeloviti plan obnove na području petrinjskog i zagrebačkog potresa i utvrditi dinamiku i potrebna sredstva za dovršetak obnove.
Uvodi se obveza javne objave svih sudskih odluka
Ubuduće će sve sudske odluke morati biti javno objavljene na posebnoj mrežnoj stranici, uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka, previđeno je izmjenama i dopunama Zakona o sudovima koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor.
Uz propisivanje te obveze izmjenama zakona propisuju se i osnove za donošenje podzakonskog akta kojima će se detaljnije propisati način anonimizacije, objave i pretraživanja sudskih odluka.
Time će se ispuniti jedna od mjera propisanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Ovime će se, rekao je, podići razina transparentnosti pravosudnog sustava i osigurati kvalitetnija analiza sudskih presuda što će osigurati kvalitetnije ujednačavanje sudske prakse. "Na taj način dodatno će osnažiti mogućnost predvidivosti sudskih postupaka na temelju sudske prakse", dodao je.
Izmjenama zakona propisuju se i posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji, što je jedna od mjera propisana Akcijskim planom uz Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027.
Radi jačanja sustava zaštite žena žrtava od nasilja, propisuju se, naime, uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji odnosno uvodi tzv. specijalizacija za suce, ali i državne službenike.
Izmjenama zakona dodatno se uređuju odredbe vezane uz zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, budući da je Europski sud za ljudska prava u svojoj praksi ukazao da trenutna odredba Zakona o sudovima nije dovoljno učinkovita.
Propisuje se tako da u slučaju utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku sudac takve predmete treba riješiti u roku od šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka, naveo je ministar.
Sudac će odmah odrediti i primjerenu naknadu koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Nadopunjuju se i uvjeti za status pravosudnih inspektora te se mijenjaju i dopunjuju odredbe o stalnim sudskim tumačima i vještacima u pogledu postupka imenovanja, osnova za privremene zabrane obavljanja poslova i razrješenja te ovlaštenja za obavljanje poslova vještačenja pravnim osobama, državnim tijelima i specijaliziranim ustanovama.
U Sabor upućen konačni prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi
U Sabor je upućen i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojim se, uz ostalo, predlaže podizanje iznosa nacionalne naknade na 150 eura od 1. siječnja iduće godine, a olakšavaju se i kriteriji za njeno ostvarivanje.
Trenutačno ta naknada iznosi 120,71 eura, a 2020. godine, kada je uvedena, iznosila je 106 eura.
U saborsku proceduru Vlada je sa sjednice uputila i izmjene i dopune tri zakonska prijedloga iz resora kulture - Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o muzejima te Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti - kojima se uređuje da ravnatelje i dio članova upravnih vijeća arhiva, muzeja i knjižnica imenuje odnosno razrješava izvršno tijelo osnivača.
Za sanaciju odlagališta otpada Brezje 29 milijuna eura
Vlada je donijela odluku o sanaciji zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji "Brezje" kod Varaždina kojom je zadužila Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da za financiranje tog projekta osigura sredstva u iznosu do 29.164.611,95 eura s PDV-om.
Radi provedbe ove odluke, usvojene na sjednici Vlade, Fond će s Gradom Varaždinom sklopiti ugovor o financiranju projekta, kojim će se urediti međusobna prava i obveze te je dužan osigurati praćenje namjenskog trošenja novca.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će tim ugovorom osigurati da sve rizike za njegovo izvršenje, a koji bi mogli nastati s obzirom na prethodne pokušaje uklanjanja otpada s te lokacije i provodio ih je Grad Varaždin tijekom 2008. i 2013., "u potpunosti i uz odgovarajuća jamstva snosi Grad Varaždin".
"Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financirat će sanaciju bala u stopostotnom iznosu", naglasio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Na takav način zaštitit ćemo zdravlje ljudi, riješiti i potencijalnu ugrozu za strateške rezerve pitke vode, a u konačnici zaštitit ćemo i okoliš, dodao je ministar.
Rješavanje problema baliranog otpada na ulazu u Varaždin premijer Andrej Plenković najavio je nedavno na Danu Varaždinske županije, a danas je na sjednici uputio zahvalu zastupnicima iz 3. izborne jedinice te Varaždinske županije, kao i županu Anđelku Stričaku i gradonačelniku Varaždina Nevenu Bosilju koji su, rekao je, bili aktivni u pripremi ove odluke.
Deset odluka u nadležnosti MORH-a
Vlada je na sjednici donijela i deset odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misijama i operacijama NATO-a i EU u idućoj godini.
Predstavio ih je novi ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić koji je pritom zahvalio kolegama na dobrodošlici i potpori te naglasio da Hrvatska vojska ima dugu tradiciju sudjelovanja u međunarodnim operacijama i misijama.
Prvi pripadnici još su 1999. upućeni u mirovnu misiju UN-a i Siera Leoneu, do sada ih je u operacijama misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu sudjelovalo 11.130, a trenutačno su u 11 operacija ukupno 333 pripadnika Hrvatske vojske.
Odlukama je tako određen broj vojnika Hrvatske vojske koji će sudjelovati u operacijama - u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Poljskoj, u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Bugarskoj, u NATO misiji u Iraku, u operaciji potpore miru "Sea guardian" u Sredozemlju, u operaciji Koalicijskih snaga "Inherent resolve", kao i u operacijama Europske unije - "EUNAVFOR - ATALANTA" i "EUNAVFOR MED IRINI".
Donesene su i odluke upućivanju hrvatskih vojnika na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, kao i o prelasku granice RH oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga RH angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u idućoj godini.
Vlada je donijela odluku kojom se civilnom stanovništvu Gaze upućuje humanitarna pomoć u ukupnoj vrijednosti od milijun eura.
Hrvatskoj radioteleviziji bit će nadoknađen iznos od 4,1 milijuna eura koliko je u svrhu sanacije štete na potresom pogođenim područjima otpisala potraživanja nastala po osnovi RTV pristojbe.
Vlada je dala suglasnost za zaduživanje pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave čime će financirati kapitalne projekte.
Gradu Zagrebu dana je suglasnost za zaduženje kod kluba banaka koji čine: Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Erste&Steiermarkische Bank d.d., Rijeka, OTP banka d.d., Split i Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, za zaduženje u iznosu od 49,6 milijuna eura, s rokom otplate kredita od pet godina kojim će financirati kapitalne projekte iz kulture, predškolskog i školskog obrazovanja, zdravstva, sporta, socijalne skrbi te gradnju nerazvrstanih cesta.
Istarska županija će se zadužiti kod Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka za iznos od 15 milijuna eura čime će financirati projekt Dom za starije osobe Alfredo Štiglić u Puli.
Grad Buje će zaduženjem kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak financirati rekonstrukciju stare škole na Trgu sv. Servula, a Grad Novska, zaduženjem kod Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka gradit će Centar cjeloživotnog obrazovanja.
Hrvatska domaćin Europskog prvenstva u vaterpolu u siječnju 2024.
Vlada je na zasjedanju dala suglasnost za organizaciju Europskog prvenstva u vaterpolu, koje bi se održalo u Hrvatskoj od 3. do 17. siječnja 2024., a sukladno zamolbi Hrvatskog vaterpolskog saveza.
Financijska sredstva za sufinanciranje troškova organizacije Europskog prvenstva u vaterpolu 2024. godine, osigurat će se u ukupnom iznosu od 2 milijuna eura preraspodjelom sredstava u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, na proračunskim pozicijama Ministarstva turizma i sporta, priopćeno je iz Vlade.
Europska plivačka federacija (LEN) prošlog je tjedna definitivno otkazala domaćinstvo EP-a u vaterpolu koje se trebalo igrati u Izraelu. Razlog je rat na tom području, a u jednom je trenutku bilo pitanje hoće li se EP uopće i odigrati.
Za domaćinstvo se prijavio Hrvatski vaterpolski savez, a još se čeka službena obavijest o domaćinstvu od LEN-a.
Prema dostupnim informacijama, EP bi se trebalo održati u Zagrebu.
Ako Hrvatska dobije domaćinstvo bio bi to jedinstven slučaj da jedna zemlja organizira dva uzastopna europska prvenstva. Prije godinu dana je održan EURO u Splitu, na kojemu je Hrvatska osvojila naslov prvaka.
