Prioritet je ubrzati izgradnju zamjenskih kuća u Zagrebu
Osvrnuvši se na treću godišnjicu zagrebačkog potresa, premijer Plenković istaknuo je da može potvrditi kako će se za obnovu grada utrošiti praktički cijela dodijeljena svota od 683 milijuna eura iz Fonda solidarnosti
Otvarajući 203. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Kratko je komentirao prošlotjedne aktivnosti u Hrvatskom saboru gdje je usvojeno nekoliko važnih zakona, osobito Zakon o trgovini, kojim je ispunjeno jedno od izbornih obećanja – reguliranje rada nedjeljom.
Podsjetio je da se novi režim sastoji od 16 radnih nedjelja tijekom godine, čime se uspostavlja dobra ravnoteža između obiteljskog i poslovnog života ljudi koji rade u trgovini.
S druge strane, dodao je, vodilo se računa i o tome da je Hrvatska turistička zemlja pa je ovom kombinacijom uspostavljena prava ravnoteža.
Usvojena su i dva zakona u sklopu reforme zdravstva – Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.
"Stvoreni su preduvjeti za sveobuhvatnu reformu zdravstva. Osigurano je 340 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, 208 milijuna eura iz europskih fondova iz Višegodišnjeg financijskog okvira za dodatna ulaganja. Cilj je postići veću kvalitetu, održivost i funkcionalnost zdravstvenog sustava na dobrobit naših pacijenata", rekao je premijer Plenković.
Najavio je da će ministar nastaviti dijalog sa svim akterima u zdravstvenom sustavu i raditi na poboljšanju uvjeta zdravstvenih radnika, osobito liječnika, kao što je to Vlada konzistentno činila u proteklih šest i pol godina mandata.
Proces obnove je složen, dugotrajan i financijski zahtjevan
Osvrnuo se potom na treću godišnjicu potresa u Zagrebu, posebno se prisjetivši nažalost stradale djevojčice Anemarije Caravić.
Podsjetio je da je u potresu oštećeno oko 25.000 objekata, uključujući obiteljske kuće, privatne zgrade, škole, fakultete, bolnice, muzeje i zgrade državnih institucija, a većina tih zgrada u centru grada starija je od 100 godina.
"Taj proces obnove je složen, dugotrajan i financijski zahtjevan. Mi smo nedavno donijeli novi Zakon o obnovi i ubrzali sve procedure, koncentrirali i centralizirali sva tijela", dodao je predsjednik Vlade.
Naveo je da je trenutna ukupna vrijednost radova u Zagrebu, javnih i privatnih zgrada, 2,3 milijarde eura.
Dodao je i kako se ubrzavaju aktivnosti glede apsorpcije sredstava iz Fonda solidarnosti i može se sa visokim stupnjem sigurnošću kazati da će praktički sva sredstva koja su alocirana, a to je 683 milijuna eura, biti potrošena sukladno planovima do kraja lipnja ove godine.
Pozvao je sve, a pogotovo nadležne ministre, da se dodatno angažiraju i na obnovi nakon zagrebačkog potresa, kao i onoga koji je pogodio Banovinu.
Od niza međunarodnih aktivnosti, izdvojio je posjet predsjedateljice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović te zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragana Ćovića, s kojima je razgovarao o bilateralnim odnosima.
Podsjetio je da će se u Zagrebu u lipnju održati zajednička sjednica hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek posjetila je prošloga tjedna Ukrajinu gdje je izložila hrvatska iskustva u obnovi kulturne baštine, rekao je premijer.
Hrvatska partner SAD-a u programu "Global Entry"
Krajem prošlog tjedna premijer Plenković posjetio je Istarsku županiju u povodu otvaranja Parka Anne Frank u Puli, a tu je inicijativu ocijenio dobrom i u kontekstu hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust.
Posjet Istri, dodao je, je i dio dijaloga Vlade s lokalnim dužnosnicima diljem Hrvatske, koji se intenzivno provodi godinama.
Hrvatska je od prošloga četvrtka u službeno u programu Sjedinjenih Američkih Država "Global Entry".
Nakon ukidanja viza za hrvatske građane za ulazak u SAD, kazao je premijer Plenković, ovo je dodatni korak naprijed koji dodatno ubrzava procedure prelaska granice.
Hrvatska se tako priključila skupini od 14 partnerskih zemalja SAD-a: Bahreinu, Argentini, Kolumbiji, Njemačkoj, Indiji, Meksiku, Nizozemskoj, Panami, Južnoj Koreji, Singapuru, Švicarskoj, Tajvanu, Brazilu i Velikoj Britaniji.
Odnosno, Hrvatska je među samo četiri europske zemlje koje su u tom programu, dodao je predsjednik Vlade.
Članstvo u Europskom stabilizacijskom mehanizmu dodatna je zaštita za naše gospodarstvo
Osvrnuo se potom i na Europski stabilizacijski mehanizam, s obzirom da je Hrvatska danas postala njegova 20. službena članica.
Riječ je, pojasnio je, o međuvladinoj organizaciji koju su države članice osnovale 2012. godine kao odgovor na tadašnju financijsku krizu, a cilj joj je davanje podrške državama europodručja u izbjegavanju i prevladavanju financijskih kriza, održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta.
"To je dodatna zaštita i sigurnost Hrvatskoj, hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima, čime se jača otpornost financijskog sustava i našeg gospodarstva", poručio je.
U tom je kontekstu dodao da će u petak na Euro Summitu u Bruxellesu Hrvatska po prvi puta sudjelovati kao punopravna članica.
Od nedjelje se zaokružuje članstvo u Schengenu primjenom režima i na zračne luke
Od ove nedjelje Hrvatska rješava i zaokružuje i svoje članstvo u Schengenskom prostoru s obzirom da se režim ulaska u Hrvatsku na zračnim lukama dovodi u ravan s onim što od 1. siječnja imamo na svim drugim prometnim pravcima.
Tako će se svi letovi u i iz Hrvatske u zemlje Schengenskoga prostora tretirati kao domaći letovi, dodao je premijer Plenković.
"Očekujemo da će i Schengen i europodručje, u kontekstu priprema za novu turističku sezonu, biti prava, velika dodana vrijednost", poručio je premijer istaknuvši da je prema svim informacijama s turističkih sajmova interes za Hrvatsku enorman pa se očekuje da sezona bude jako dobra.
Prosječna neto plaća premašila je simbolični prag od 8000 kuna
Osvrnuo se i na podatke o prosječnim i medijalnim plaćama za siječanj 2023.
Prosječna neto plaća, prema Državnom zavodu za statistiku, dosegla je 1094 eura, odnosno 8243 kune, čime je prvi puta premašen simbolički prag od 8000 kuna.
Dodao je da je na godišnjoj razini prosječna neto plaća je u 12 mjeseci porasla za 11,7%, odnosno 865 kuna ili 115 eura, što znači da je rast plaća pratio rast cijena uzrokovanih inflatornim pritiscima uslijed ruske agresije na Ukrajinu te da su u prosjeku očuvani standard i kupovna moć kućanstva.
Medijalna plaća za siječanj dosegla je 930 eura, odnosno 7007 kuna, te isto tako prvi puta prešla simbolički prag od 7000 kuna.
Podsjetio je da je medijalna plaća 2016. bila ispod 5000 kuna, što znači da se radi o porastu od 41,6 posto.
U ponedjeljak su održane i redovite konzultacije s veleposlanicima država članica Europske unije u Hrvatskoj, a premijer je kazao kako je to bila prigoda da ih upozna s hrvatskim, četvrtim paketom mjera vrijednim 1,7 milijardi eura.
Godina posvećena temi socijalne skrbi
Najavio je da će se s današnje sjednice Vlade u Sabor uputiti Prijedlog zakona o osobnoj asistenciji kojem je cilj kvalitetnija skrb za osobe s invaliditetom.
Zakon je vrijedan 150 milijuna eura, a uključuje usluge za 15000 osoba s invaliditetom.
"Na ovaj će se način pomoći upravo onima koji su najranjiviji u našem društvu, a njihovo uključivanje u zajednicu te izjednačavanje mogućnosti u društvu, u obrazovanju i na tržištu rada znatno će se poboljšati", poručio je premijer.
Podsjetio je da je donesen i Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je na snazi od 1. siječnja.
U saborsku proceduru ide i Zakon o osobnoj asistenciji, u dva čitanja, a planirano je da stupi na snagu 1. srpnja ove godine, kako je i najavljeno svim udrugama osoba s invaliditetom.
Najavio je da će se u proceduru uputiti i Zakon o inkluzivnom dodatku, a planirano je da stupi na snagu 1. siječnja 2024.
Ponovio je da će Vlada prirediti i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, koji će se ticati i naknade za roditelje njegovatelje.
Te će se naknade, dodao je, povećati, a u situacijama u kojima, nažalost, dijete nekoga od tih roditelja premine, primat će naknadu još deset mjeseci.
"Ova godina posvećena je upravo temi socijalne skrbi", istaknuo je.
Golema ulaganja u obrazovni sustav
Izdvojio je još jednu važnu odluku, a to je donošenje Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. i Akcijskog plana.
Danas je ministar Fuchs predstavio javni poziv za 50 škola koje će sudjelovati u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, a najveća ulaganja ikada u cijeli obrazovni sustav imaju za cilj osiguravanje jednosmjenske nastave u svim školama, kazao je premijer Plenković.
Najavio je da će se uložiti dvije milijarde eura u obrazovnu infrastrukturu, što je ulaganje bez presedana.
Podsjetio je da su i sada izdvajanja za znanost i obrazovanje rekordna, proračun je 3,4 milijarde eura, dok je, primjerice, 2016. bio 1,87 milijardi eura.
Do sada je uloženo 265 milijuna eura u izgradnju i obnovu 500 vrtića i ogroman broj škola, kazao je.
Ovaj će plan, zaključio je, omogućiti izgradnju i dogradnju još 400 vrtića i preko 600 osnovnih škola, a planirani su i pozivi za srednje škole te sportske dvorane.
Prvi put se zakonski uređuje usluga osobne asistencije
Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića na 203. sjednici, potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Branko Bačić izvijestili su o aktualnom stanju vezanom za potres.
Ministar Medved kazao je da je 17. ožujka održan redoviti sastanak Stožera civilne zaštite, na kojem su doneseni su zaključci vezani za preuzimanje i upravljanje nad reciklažnim centrima Mala Gorica i Majski Trtnik, koje ovaj tjedan preuzimaju komunalna poduzeća Petrinje i Gline, sukladno Planu gospodarenja otpadom.
Na području Banovine provode se projekti u vrijednosti od 623 milijuna eura
Podsjetio je kako je na području Banovine u 2021. i 2022. godini uklonjeno 860 objekata, odnosno 621 obiteljska kuća, 49 poslovnih objekata, 52 stambeno-poslovna objekta, 17 višestambenih objekata, 30 javnih objekata, 26 gospodarskih objekata, 3 sakralna, 57 pomoćnih i 5 bivših objekata Ministarstva obrane.
Medved je naglasio da se na području Banovine provode projekti ravnomjernog razvoja i revitalizacije ukupne vrijednosti od 623 milijuna eura. Tako se, naveo je, u području gospodarstva provode projekti ukupne vrijednosti više od 161 milijun eura, u području obrazovanja više od 65 milijuna eura, području zdravstva više od 37,5 milijuna, području turizma više od 42 milijuna eura, te području socijalne skrbi više od 10 milijuna eura.
U Zagrebu se trenutno obnavlja 126 javnih zgrada
Ministar Branko Bačić izvijestio je da se trenutno u Zagrebu provodi obnova 126 zgrada javnog sektora, dok ukupna vrijednost aktualnih radova u glavnom gradu iznosi 2,3 milijarde eura.
"Ukupna vrijednost svih radova koji se trenutno izvodi u Zagrebu je 2,3 milijarde eura. U ovom se trenutku provodi obnova na 148 projekta, odnosno 126 zgrada javnog sektora i 22 projekta prometne i komunalne infrastrukture", rekao je Bačić.
Iz Fonda solidarnosti EU osigurano je 683 milijuna eura za obnovu Zagreba, od čega je iskorišteno malo manje od 60 posto, odnosno 400 milijuna eura, kazao je resorni ministar.
"S druge strane, ne možemo biti zadovoljni brzinom obnove privatne imovine, tj. višestambenih zgrada i kuća", napomenuo je Bačić dodavši da u svibnju kreće izgradnja 14 zamjenskih kuća u Čučerju i Markuševcu te još sedam u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Kao pozitivan pomak, koji je omogućen izmjenama Zakona o obnovi, ministar je istaknuo rast broja samoobnova.
"Od 250 konstrukcijskih obnova koje su pred nama, njih 120 je u procesu samoobnove, što je izniman napredak", rekao je.
Na području Zagreba do sada je obnovljeno 2157 zgrada (računajući nekonstrukcijsku i konstrukcijsku obnovu), od čega se veći broj odnosi na nekonstrukcijsku obnovu.
"Nekonstrukcijska obnova nije samo popravak dimnjaka ili stubišta, prosječna vrijednost svake takve obnove je 9000 eura, a konstrukcijske obnove 400.000 eura", kazao je Bačić
Potres magnitude koji je prije tri godine pogodio Zagreb uzrokovao je štetu na ukupno 25.000 objekata, a materijalna se šteta procjenjuje na 76 milijardi kuna
Na nama je, istaknuo je ministar, da kroz obnovu činimo sve da građani budu sigurni te cjelokupni proces obnove radimo prema pravilima građevinske struke.
Saboru upućen Prijedlog zakona o osobnoj asistenciji
Prijedlogom zakona o osobnoj asistenciji, koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor, prvi se put u Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir te usluge koja postaje socijalna usluga, a osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama.
Cilj donošenja zakona je osobama s invaliditetom osigurati veći stupanj socijalne uključenosti i prevenirati njihovu institucionalizaciju, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Predloženim zakonom osigurava se i održivost usluge s obzirom na to da je trenutni kontinuitet pružanja usluge ograničen modelom financiranja putem projekata koji provode udruge te su ograničeni projektnim financiranjem, a ubuduće će novac za uslugu osobnog asistenta biti osiguran u državnom proračunu.
Zakonom se uređuje usluga osobne asistencije koja uključuje uslugu osobnog asistenta osobi s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem, komunikacijskog posrednika osobi s oštećenjem sluha i gluhoslijepoj osobi te videćeg pratitelja osobi s oštećenjem vida.
Osobna asistencija obuhvaća obavljanje kućanskih poslova, organiziranje prehrane i hranjenje, održavanje osobne higijene, omogućavanje mobiliteta i kretanja, rukovanje pomagalima, pratnju i pomoć u različitim socijalnim aktivnostima, uključujući i putovanja unutar i izvan države.
Također obuhvaća administrativne poslove, pružanje podrške u komunikaciji između osobe s oštećenjem sluha i čujuće okoline, pružanje podrške u kretanju gluhoslijepim osobama te podrške u komunikaciji između gluhoslijepih osoba i okoline.
Prijedlogom zakona utvrđuju se uvjeti za priznavanje prava na uslugu, uvjeti za zapošljavanje osobnih asistenata, komunikacijskih posrednika i videćih pratitelja te obveza njihovog obrazovanja.
Uređuje se i tko može biti pružatelj usluge osobne asistencije (ustanove socijalne skrbi, dom socijalne skrbi i centar za pomoć u kući te udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe) te koje uvjete mora ispunjavati, kao i nadzor pružatelja usluga, a korisnicima usluga ostavlja se mogućnost samostalnog predlaganja pružatelja usluga.
Kako bi usluga osobne asistencije bila prilagođena individualnim potrebama korisnika osniva se i komisija za procjenu, koja u suradnji s korisnikom odnosno njegovim zakonskim zastupnikom izrađuje listu procjene potreba.
Predloženim zakonom uređuju se i pružanje podrške tijekom odgojno-obrazovnog procesa, koju pruža pomoćnik u nastavi ili stručni komunikacijski posrednik učeniku s teškoćama u razvoju.
Uslugu osobne asistencije moći će koristiti više od 14.000 osoba
Donošenjem zakona, rekao je Piletić, očekuje se proširen broj korisnika usluge osobne asistencije, a procjena je da će ovu uslugu moći koristiti nešto više od 14.000 osoba sa invaliditetom.
Očekuje se i da će sa stupanjem na snagu zakona biti povećan i broj sati koji će korisnik usluge osobne asistencije moći ostvariti u odnosu na dosadašnji broj sati usluge, kao i povećanje cijene sata pružene usluge osobne asistencije te će se zakonom jasno definirati uvjeti po kojima se može pružiti pojedina usluga, a osigurava se i održivost usluga kontinuiranim povećanjem financijskih sredstava u državnom proračunu.
Procijenjeno je da će se za provedbu zakona za usluge osobne asistencije u ovoj godini utrošiti 61 milijun eura, a u idućoj godini 155 milijuna eura, naveo je Piletić.
Usluga osobna asistencije od 2006. godine kontinuirano se financira kroz projekte i programe udruga osoba sa invaliditetom iz svih raspoloživih financijskih izvora (državni proračun, dio prihoda od igara na sreću, Europski socijalni fond).
"Kroz te navedene programe u udrugama su trenutno zaposlena 2292 osobna asistenta. Za podršku gluhim i gluhoslijepim osobama zaposleno je 99 tumača odnosno prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika, a za podršku slijepim osobama 68 videćih pratitelja u udrugama slijepih", naveo je Piletić.
Usvojen Nacionalni plan razvoja obrazovnog sustava do 2027.
Vlada je usvojila Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine, kojim se detaljno definira provedba strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika u sektoru odgoja i obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije (NRS) do 2030. godine.
NRS u okviru strateškog cilja 'Obrazovani i zaposleni ljudi' kao prioritetna područja javnih politika, koja su ujedno i okvir za definiranje posebnih ciljeva Nacionalnog plana, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, navodi pristupačnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija, unaprjeđenje visokog obrazovanja te usklađeno i perspektivno tržište rada.
Nacionalnim planom definirano je i deset posebnih ciljeva na razini prioritetnih područja, a svaki od njih sadrži i više mjera.
Uz Nacionalni plan usvojen je i prateći Akcijski plan provedbe do 2024. godine, a oba dokumenta predstavljaju jedan od uvjeta koji je nužno ispuniti kako bi se osigurala sredstva za sufinanciranje njihove provedbe iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u višegodišnjem financijskom okviru Europske unije.
Za provedbu Nacionalnog plana ukupno je predviđeno nešto više od 2,1 milijarde eura, dok je za dvogodišnje razdoblje Akcijskog plana do 2024. godine ukupno predviđeno nešto više od 758 milijuna eura.
Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice rekao je kako je to "ulaganje bez presedana" u obrazovnu infrastrukturu.
Usvojen nacionalni program poticanja čitanja od najranije dobi
Na sjednici je donesen nacionalni program poticanja čitanja kod djece od najranije dobi - "Rođeni za čitanje", kojim se ispunjavaju ciljevi iz Akcijskog plana provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja usvojene 2017. godine.
Program "Rođeni za čitanje" na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva i uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva te Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.
Glavni je cilj programa uputiti svakog roditelja/ skrbnika na redovitim sistematskim pregledima djece u važnost čitanja naglas za razvoj djetetovih čitalačkih navika što značajno utječe na sveukupni djetetov razvoj.
Tijekom četiri pedijatrijska pregleda, od šestog mjeseca života do polaska u školu, pedijatri bi djeci čitali slikovnice prilagođene dobi djece te ih na kraju pregleda poklanjali kako bi roditelji/ skrbnici nastavili čitati u obiteljskom okruženju.
U Hrvatskoj se godišnje rodi u prosjeku 36.000 djece i mi smo u dogovoru sa Ministarstvom zdravstva tiskali slikovnice koje će se dostaviti u 249 pedijatrijskih ordinacija u Hrvatskoj, navela je ministrica Nina Obuljen Koržinek.
Sličan program, dodala je, provodi se u nizu država i kada se prati kroz godine učinak vide se bolji rezultati ne samo psihomotornog razvoja djece, nego i kasnije na PISA testovima tako da to ulaganje u rano poticanje čitanja smatramo neizmjerno važnim.
"Upravo zbog toga kako bi ovaj projekt dobio dodatnu podršku, kako bismo mu osigurali dugoročno provođenje, predlažemo da se usvoji kao nacionalni program, a sredstva se osiguravaju putem Ministarstva kulture i medija", dodala je. Riječ je o nešto više od 265 tisuća eura godišnje.
Hrvatska vojska humanitarno pomaže u inozemstvu
Vlada je donijela i Odluku o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite u 2023. godini.
Ministar obrane Mario Banožić kazao je kako je ustavna zadaća Hrvatske vojske pružanje humanitarne pomoći u inozemstvu na temelju zamolbe države pogođene požarom.
"Imajući u vidu dosadašnja postupanja u situacijama koje zahtijevaju brzo djelovanje, predlaže se i ove godine donošenje navedene odluke. Odlukom se odobrava uporaba Oružanih snaga RH na zadaćama protupožarne zaštite u inozemstvu u 2023. korištenjem zrakoplova Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva", izvijestio je ministar Banožić.
Također je rekao kako je Odluka o pružanju humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite donesena nakon Vladinog Programa aktivnosti.
Protupožarni zrakoplovi Protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga Republike Hrvatske prošle godine su bili angažirani na gašenju požara u Bosni i Hercegovini i u Sloveniji.
Izvor: Hina/Vlada
