Novim mjerama osigurana je pomoć za milijun građana
Premijer Andrej Plenković najavio je još jedan paket mjera pomoći te rekao da je cilj preusmjeriti određene proračunske uštede onim skupinama u hrvatskom društvu kojima je pomoć najpotrebnija
Istaknuo je sadržajnu sjednica Gospodarskog i socijalnog vijeća koja je bila prigoda za otvoreni razgovor o kvaliteti socijalnog dijaloga, ali i o ovogodišnjim Vladinim postignućima.
Gospodarska politika koju smo vodili omogućila je znatno povećanje plaća i mirovina
"Podsjetili smo naše partnere da je ovo godina u kojoj je hrvatski državni teritorij spojen Pelješkim mostom, godina u kojoj smo ostvarili sve kriterije i dobili sve odluke nadležnih tijela institucija EU-a o članstvu Hrvatske u schengenskom prostoru i o članstvu Hrvatske u europodručju. Ovo je godina u kojoj je Republika Hrvatska dosegla najviši investicijski kreditni rejting po sve tri svjetske agencije za kreditni rejting od kada ga mjerimo", poručio je premijer.
Istaknuo je da smo, s više od 1,6 milijuna osiguranika postigli rekordni broj zaposlenih i rekordno nisku nezaposlenost od samo 7 posto. Osim toga, ostvaren je rekordni izvoz, koji je premašio 51 posto BDP-a te osigurali rekordne prihode u turizmu - više od 36 milijarde kuna fiskaliziranih računa. "Unatoč krizi, i ovaj puta izvrsni prihodi u turizmu i s turizmom povezanih djelatnosti", kazao je premijer, dodavši da je izdašnim i ciljanim mjerama osiguran nastavak snažnog gospodarskog rasta koji će, prema svim procjenama biti oko 6 posto.
"Naša gospodarska politika koju smo vodili, ne samo ove godine, nego i proteklih 6 godina, unatoč pandemiji, potresima i energetskoj krizi omogućila je da u su Hrvatskoj povećane plaće i mirovine i to znatno, više nego i u jednom mandatu bilo koje druge vlade prije naše", poručio je Plenković.
"Sve je to pridonijelo da unatoč inflatorim pritiscima na solidaran način pomognemo onima kojima je ova kriza bila najteža za podnijeti, koje teško pogađa i na taj način očuvamo socijalnu koheziju u društvu, dodao je.
Istaknuo je da je Vlada time pokazala da stoji uz radnike, uz gospodarstvo i nastavlja sa snažnim mjerama potpore u krizi.
Smanjenje inflacije u 2023. godini
Istaknuo je visoku razinu povjerenja u socijalnom dijalogu o prioritetnim temama poput smanjivanja inflatornih pritisaka.
"Zato očekujemo da svim mjerama pridonesemo smanjenju inflacije u 2023., da se bolje i još učinkovitije koriste i nacionalna i europska sredstva radi ravnomjernog i regionalnog razvoja zemlje. Da se nastave ulaganja u prehrambeno i energetski neovisniju Hrvatsku. da se ubrza proces obnove i da zajednički radimo na egzistencijalnom pitanju hrvatskog naroda, a to je demografska revitalizacija", naglasio je Plenković.
Osvrnuo se na nedavno održan Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, zahvalivši ministrima Tramišak, Vučković i Piletić na pripremi i koordinaciji ovog, već 14. susreta.
Više od 20 milijardi kuna za istok Hrvatske
"Konstatirano je da je dosad ugovoreno čak 34.000 projekata vrijednih preko 20 milijardi kuna", rekao je premijer, istaknuvši da je u Pitomači uručeno 36 novih ugovora iz programa ruralnog razvoja te 72 iz programa Zaželi.
"Vjerujem da je ovaj pozitivan feedback koji imamo od pet slavonskih župana, rektora sveučilišta, čelnika regionalnih razvojnih agencija, saborskih zastupnika potvrda da je ovo što radimo za istok Hrvatske ispravno, pravedno i dobro i da ulažemo u onaj dio zemlje kojemu je pomoć bila najpotrebnija", poručio je.
Spomenuo je još jednu telefonsku sjednicu vlade na kojoj je ograničen rast cijena goriva, naglasivši da bi, bez Vladinih mjera kojima su ograničene marže, smanjene trošarine i određene naknade, gorivo bilo oko dvije kune skuplje.
Osvrnuo se na susret s predstavnicima diplomatskog zbora na kojem su rezimirana vanjskopolitička postignuća koja su i s njihovog kuta itekako prepoznata kao strateška i to ne samo na planu EU, nego i globalno, osobito kada je riječ o odnosima sa SAD-om, naglasio je premijer.
"Naravno da je to bila prigoda da komentiramo i glasanje u Hrvatskom saboru o vojnoj pomoći Ukrajini", dodao je.
Glasanje protiv vojne pomoći Ukrajini protivi se razumnoj i odgovornoj vanjskoj politici
"Konstatirali smo da je, nažalost 54 zastupnika zbog sitnih, oportunističkih, unutarnje političkih, kratkovidnih razloga, napravilo malu ogradu na inače konzistentnoj, principijelnoj, razumnoj, logičnoj politici hrvatske Vlade i parlamentarne većine za podršku Ukrajini koja je žrtva brutalne ruske agresije već 300 dana", rekao je Plenković, zahvalivši zastupnicima koji su glasali za obuku ukrajinskih vojnika.
Plenković je spomenuo i jučerašnji posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog SAD-u, njegov govoru u Kongresu i susret s američkim predsjednikom.
"To najbolje govori, kazao o tome koliko su pogriješili saborski zastupnici SDP-a, koji je očito politički kompletno zarobljen u stajalištima predsjednika Republike, Možemo, koji bi vojnu misiju pretvarali u civilnu, nelogično, vidi se da niti vide niti razumiju o čemu se radi, da ne govorim o Mosta, Domovinskom pokretu koji su se pokazali ispod političke razine odlučivanja kao i Suverenisti i još neke manje stranke koje su propustile biti na pravoj strani razumne i odgovorne hrvatske vanjske politike i angažmana prema prijateljskoj državi koja je žrtva agresije", kazao je.
Govoreći o ostalim aktivnostima proteklog tjedna, predsjednik Vlade zahvalio je potpredsjedniku Medvedu na susretu s više od stotinjak Udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. "S njima smo razgovarali o strukturiranoj suradnji, o brojnim mjerama i koji su doneseni s ciljem popravljanja praznina koje su postojale ili ispravljanju određenih nepravdi", kazao je, dodavši da će to činiti i dalje da branitelji, oni koji su dali najviše za Hrvatsku slobodu, budu u središtu interesa.
Socijalne mjere za pomoć društvenim skupinama kojima je ona najpotrebnija
Predsjednik Vlade osvrnuo se na paket mjera pomoći koji je usvojen na današnjoj sjednici, a koji je na tragu, kao je rekao, politike očuvanja socijalne kohezije, davanja podrške onima kojima je to u ovoj krizi najpotrebnije.
Naglasio je da je cilj određene uštede koje su napravljene u proračunu preusmjeriti onim skupinama u hrvatskom društvu kojima je pomoć najpotrebnija.
"Ovo su mjere koje imaju svoj socijalni karakter, koje obuhvaćaju umirovljenike s nižim mirovinskim primanjima, osobe s invaliditetom, nezaposlene i sve korisnike sustava socijalne skrbi, kao i korisnike doplatka za djecu", poručio je Plenković, kazavši da će biti dodijeljeno nešto više od 700 milijuna kuna čime će se obuhvatiti gotovo milijun korisnika .
Nabrojao je jednokratnu novčanu pomoći umirovljenicima, dodatak za skoro 700.000 umirovljenika s mirovinom do 4.360 kuna, zatim jednokratnu novčanu pomoć nezaposlenima, korisnicima zajamčene minimalne naknade, osobne invalidnine, nacionalne naknade za starije osobe te korisnike novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.
"Osiguravamo i jednokratnu novčanu pomoć korisnicima doplatka za djecu", nabrajao je premijer, dodavši da će se time obuhvatiti preko 123 tisuće korisnika, gotovo 250 tisuća djece, za što je izdvojeno preko 70 milijuna kuna.
Najavio je odluku kojom će jednokratnu novčanu pomoć dobiti stradali u potresu, oni koji su i dalje zbrinuti u privremenom smještaju te nastavak paketa mjera koje traju gotovo dvije godine.
"Riječ je o otpisu potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju, korištenja autoceste A11 Zagreb-Sisak bez plaćanja cestarine, produženju besplatnog prijevoza vlakom i otpis potraživanja nastalih po osnovi RTV pristojbe stradalima na potresom pogođenim područjima", poručio je Plenković, dodavši da to govori o politici vlade da načelo solidarnosti bude manifestirano kroz redistributivnu ulogu u proračunu
"Da na ovaj način pomognemo velikom broju naših sugrađana kojima će to olakšati premoštavanje krize", zaključio je Plenković svoje izlaganje.
Zaželio je svima sretan Božić, obećavši da će, s jednakim entuzijazma kako su radili ove, nastaviti i u godini koja slijedi.
Paket pomoći najugroženijima, obeštećenje od elementarnih nepogoda, restrukturiranje i modernizacija HŽ-a
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved uvodno je izvijestio o aktualnom stanju vezanom uz potres rekavši je da je u procesu gradnje zamjenskih obiteljskih kuća s izvođačima radova ugovorena izgradnja 578 zamjenskih obiteljskih kuća u iznosu od 600 milijuna kuna.
"Važan napor učinjen je u pogledu izgradnje zamjenskih višestambenih zgrada te su potpisani ugovori za izgradnju 20 zamjenskih višestambenih zgrada s ukupno 308 stanova u iznosu od 306, 4 milijuna kuna", rekao je Medved.
Izvijestio je i da je u programu nekonstrukcijske obnove obiteljskih kuća projektantima dodijeljeno 8635 obiteljskih kuća te je, u organizaciji Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, obnovljeno 4056 obiteljskih kuća, a na 620 kuća se radovi izvode.
U programu samoobnove obiteljskih kuća koje su organizirali vlasnici provedena je samoobnova 1081 kuće za što je odobren povrat sredstava u iznosu od 10, 54 milijuna kuna, čime je u procesu nekonstrukcijske obnove sveukupno obnovljeno 5.137 obiteljskih kuća.
"Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovorio je radove i usluge u iznosu od 1,447 milijardi kuna, a temeljem rješenja o pravu na privremeno stambeno zbrinjavanje stradalnika potresa u državnim stambenim jedinicama dodijeljeno je 95 stanova u koje je smješteno 270 osoba dok je u Termama Topusko smješteno 165 osoba", kazao je Medved.
Potpredsjednik Medved na kraju je najavio i pozdravio današnje Vladine odluke koje se odnose na produžetak oslobađanja troškova električne i toplinske energije, korištenja autocesta, željezničkoga prijevoza, RTV pristojbe stradalima u potresu kao i isplatu jednokratnih novčanih pomoći.
Nadograđeni su i unaprijeđeni zakoni o hrani, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i javnobilježničkim pristojbama
Danas usvojen Konačni prijedlog Zakona o hrani, objasnila je ministrica Vučković, nadograđen je i unaprijeđen u odnosu na dosad važeći iz 2013., posljednji put mijenjan 2018., te je uvažio promjene na nacionalnom nivou, usklađen je s nastalom pravnom stečevinom, propisima o hrani, hrani za životinje, dobrobiti i zdravlju životinja i bilja budući da je uz Ministarstvo poljoprivrede nadležno tijelo postalo i Državni inspektorat. Zakonom se uspostavlja i nacionalna kontaktna točka za suzbijanje prijevara, Državni inspektorat, te uspostavlja nacionalni sustav za suzbijanje prijevara u hrani koji čine Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija, Državni inspektorat i Ministarstvo poljoprivrede.
Konačnim pak prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, nastavila je ministrica Vučković, utvrđuju se uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanim dopunskim djelatnostima, koje obavljaju nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u RH. "Unaprjeđenje zakona odnosi se na administrativno rasterećenje, preciznije određivanje novih nositelja OPG-a, preciznije reguliranje uvjeta za osnivanje dva ili više OPG-ova kako bi se spriječilo umjetno stvaranje uvjeta. Propisuju se uvjeti pod kojima OPG zakonito obavljati web trgovinu, a dodane su i odredbe o upisima i uvjetima za dopunske djelatnosti", kazala je Vučković.
Na sjednici je usvojen i Konačnog prijedlog Zakona o javnobilježničkim pristojbama čijim se izmjenama uvažava preporuka pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te se osobe s invaliditetom oslobađaju javnobilježničkih pristojbi u skladu s propisima koji uređuju provedbu jedinstvenih postupaka vještačenja radi ostvarivanja njihovih prava.
Iz sadržaja zakona izdvaja se materija tarifa javnobilježničkih pristojbi koja će se propisivati uredbom kako je to uređeno za upravne i sudske pristojbe.
"Konačnim prijedlogom propisuje se i oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi koje javni bilježnici na zahtjev stranaka poduzimaju isključivo radi usklađivanja iznosa temeljenog kapitala dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću radi uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj kako bi se postupak konverzije proveo bez naknade. Zakon se usklađuje i s važećim prekršajnim zakonodavstvom te se usklađuju novčani iznosi iskazani u kunama s uvođenjem eura", izvijestio je ministar Malenica.
Stradalnicima od potresa produljen otpis troškova za električnu i toplinsku energiju, prijevoz te RTV-pristojbu
Vlada je na sjednici donijela zaključke kojima se do lipnja iduće godine produljuje postojeći režim otpisa potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju, korištenja autoceste A11 Zagreb-Sisak bez plaćanja cestarine, produženja besplatnog prijevoza vlakom i otpis potraživanja nastalih po osnovi RTV pristojbe stradalima na potresom pogođenim područjima.
Na teret proračunske zalihe Vlada je odobrila sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica tuče na području Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke i Karlovačke županije u ukupnom iznosu od 18 milijuna kuna.
Također, odobrena su sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica poplave na području Hrvatske Kostajnice u ukupnom iznosu od 25 milijuna kuna te za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u ovoj i dijelu prošle godine u iznosu od 9,5 milijuna kuna.
700 milijuna kuna jednokratne novčane pomoći umirovljenicima, korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi te stradalima u potresu
Danas je odlučeno i o isplatama jednokratnih novčanih prianja umirovljenicima, korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi te osobama stradalim u potresu.
Tako će jednokratnu novčanu pomoć dobiti umirovljenici s mirovinom do 4360 kuna, a ovisno o visini mirovine dodatak iznosi od 400 do 1200 kuna (za one s mirovinom do 1850 kuna).
Pomoć korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi odnosi se na nezaposlene, korisnike zajamčene minimalne naknade, osobne invalidnine, nacionalne naknade za starije osobe i korisnike novčane naknade za nezaposlene branitelje, a iznosi 1000 kuna.
Jednokratna pomoć korisnicima doplatka za djecu odnosi se na više od 123.000 korisnika, odnosno gotovo 250.000 djece, za što je izdvojeno više od 70 milijuna kuna, a ovisno o broju djece po korisniku iznosi od 300 do 1100 kuna.
Novčanu pomoć dobit će i stradali u potresu, odnosno oni koji su i dalje zbrinuti u privremenom smještaju na potresom stradalim područjima, i to 2000 kuna po osobi, a najviše do iznosa od 10.000 kuna po kućanstvu.
Županijama odobrena sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda
Na sjednici su odobrena i sredstava u ukupnom iznosu od 18 milijuna kuna na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna za 2022. za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica tuča na području Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Istodobno, iz Proračunske su zalihe odobrena sredstva za pomoć poplavom pogođenoj Hrvatskoj Kostajnici te je izdvojen iznos od 25 milijuna kuna za pokriće troškova uslijed sanacije šteta, a donijeta je horizontalna odluka o dodjeli sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2022. i dijelom u 2021. godini.
Vlada je danas donijela i odluke o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu RH za 2022. radi provedbe humanitarne pomoći Ukrajini zbog posljedica ublažavanja ruske invazije na Ukrajinu te dodatnih mjera Vlade za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena koje su posljedica ove agresije.
Kako je izvijestio ministra Primorac "preraspodjeljuju se sredstva u Državnom proračunu za 2022. godinu unutar razdjela Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u ukupnom iznosu od 14,50 milijuna kuna, radi provedbe humanitarne pomoći Ukrajini sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o upućivanju humanitarne pomoći stanovništvu Ukrajine povodom Međunarodne donatorske konferencije na visokoj razini za Ukrajinu".
Veće regionalne potpore za Sisačko-moslavačku županiju
Vlada je u četvrtak donijela zaključak o prihvaćanju prijedloga izmjene Karte regionalnih potpora za razdoblje 2022. - 2027. godine, kojima se predlaže povećanje potpora za Sisačko-moslavačku županiju.
Prema Vladinom zaključku, intenzitet potpora za Sisačko-moslavačku županiju za velike poduzetnike bio bi 60 posto, srednje 70, a male 75 posto.
Prema sadašnjoj karti regionalnih potpora, potpore za Panonsku Hrvatsku koju čine Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija, iznose 50 posto za velike, 60 za srednje i 70 posto za male poduzetnike.
U Sisačko-moslavačkoj županiji je, kaže ministrica Tramišak, prisutno kontinuirano negativno odstupanje od prosječnih demografskih, ekonomskih i fiskalnih kretanja na nacionalnoj razini, a učinci potresa dodatno su pojačali demografsku degradaciju.
Značajna šteta prouzročena je i poslovnom sektoru, i to ne samo kroz izravnu štetu zbog oštećene imovine i opreme poslovnih subjekata, nego i zbog naglog gubitka tržišta te smanjenja razine poslovanja i manjka prihoda, a posljedično i likvidacije poduzeća, što predstavlja trajnu štetu za lokalno gospodarstvo, kažu u vladi.
Restrukturiranje i modernizacija željezničkog teretnog i putničkog prijevoza
Vlada je u četvrtak prihvatila nagodbu između države i tvrtke HŽ Cargo, koja je "teška" gotovo 1,2 milijarde kuna, a koja će omogućiti da se urede vlasničko-imovinski odnosi, što će to pridonijeti i rješavanju pitanja željezničke infrastrukture te je važno i za buduće ulagače u željeznički sektor.
Za provedbu obveza koje proizlaze iz nagodbe iznos od 511,3 milijuna kuna osigurat će se u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dok će se za provedbu obveza utvrđenih 30. rujna 2022. potrebnih 673 milijuna kuna osigurati na razdjelu Ministarstva financija, korigiranom za promjene do dana sklapanja nagodbe, precizirano je odlukom o prihvaćanju nagodbe.
Odlukom je Vlada zadužila Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da utvrdi način evidentiranja javnog dobra koje proizlazi iz realizacije nagodbe vezano uz isknjižavanje imovine iz poslovnih knjiga HŽ Carga, a sukladno Zakonu o podjeli trgovačkog društva HŽ-Hrvatske željeznice te Odluci o podjeli HŽ-a (od srpnja 2006. godine).
Ministar mora, prometa i infrastrukture Butković podsjetio je da je Vlada 17. prosinca 2020. donijela odluku o odobrenju državne potpore za sanaciju HŽ Carga sukladno smjernicama Europske komisije o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama.
Potom su i krenule pripreme za kreiranje sveobuhvatnog plana restrukturiranja HŽ Carga u skladu s pravilima EU, u sklopu čega je trebalo konačno razriješiti i imovinsko-pravni prijepor između HŽ Carga i njegova vlasnika, a koji seže od trenutka podjele pravnog prednika HŽ-a 2006. godine.
Stoga se, kazao je Butković, pokazalo potrebnim sklopiti nagodbu između RH, kao osnivača HŽ-a, i HŽ Carga, a predmet nagodbe se veže uz vrijednost javnog dobra izuzetoga iz imovine iskazane u poslovnim knjigama HŽ-a, koji nikada nije bio obeštećeno za pokretnu i nepokretnu imovinu koja se Zakonom o željeznici definirala kao željeznička infrastruktura i koja je prilikom podjele društva postala javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu RH.
Radi tih i drugih manjkavosti u provedbi podjele utvrđuje se osnovanost materijalno-pravnih potraživanja, koja se nagodbom izrijekom priznaju HŽ Cargu, a obzirom da su do sada bile priznavane samo konkludentno, putem izdanih jamstava 2014. i 2015. te dodjelom zemljišta 2015. godine.
S druge strane, nagodbom se HŽ Cargo odriče potraživanja temeljem veće vrijednosti javnog dobra izuzetog prilikom podjele pravnog prednika HŽ-a, kao i potraživanja za nekretnine i za oduzeto vlasništvo nad nekretninama.
Ministar Butković vjeruje da će nagodba stoga omogućiti i ubrzati uređenje zemljišno-knjižnog stanja vezano uz bitan dio željezničke infrastrukture, što će unaprijediti pravnu sigurnost te pridonijeti ekonomičnosti rješavanja pitanja željezničke infrastrukture.
Nagodba je, ističe, i podlogu za sklapanje vrlo važnih sporazuma između društava slijednika HŽ-a - HŽ Carga i HŽ Infrastrukture o usuglašenom dugu te o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između HŽ Carga, HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza.
Ti sporazumi su ključni za uspješno restrukturiranje cijelog željezničkog sektora, istaknuo je Butković.
Podsjetio je i na odluku o prihvaćanju modernizacije i restrukturiranja željezničkog sektora od 1. srpnja 2021. godine, a kojom se Vlada obvezuje iznaći odgovarajuće rješenje za dugoročnu održivost poslovanja HŽ Carga te pokrenuti postupak pronalaska strateškog partnera za tu tvrtku. Sklapanje nagodbe stvorit će preduvjete za to i osigurati pravnu sigurnost za buduće ulagače u željeznički sektor RH, zaključio je Butković.
Novi vlakovi HŽ-ov putnički prijevoz
Vlada je izmijenila i dopunila odluku o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između HŽ Putničkog prijevoza i Europskog društva za financiranje nabavki željezničkog materijala-EUROFIMA, a kojom je odobrena nabava sedam dizel-električnih motornih vlakova.
Vlada je prethodnu suglasnost za to dala u travnju ove godine, čime se HŽ Putničkom prijevozu osigurava 31 milijun eura za tu nabavu.
"Isporuka vlakova očekuje se do kraja prve polovice 2024. i time će se u cijelosti modernizirati vlakovi HŽ Putničkog prijevoza", poručio je Butković.
Vlada će dokapitalizirati Croatia Airlines s 296 milijuna kuna
Vlada je danas odlučila i da će dokapitalizirati nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlines s 296 milijuna kuna, a to će se povećanje temeljnog kapitala provesti izdavanjem novih 29,6 milijuna redovnih dionica na ime, nominalnog iznosa 10 kuna svaka.
Upis i uplata novih redovnih dionica obavit će se ulogom u novcu Republike Hrvatske u iznosu od 296 milijuna kuna, a na temelju u cijelosti izvršene uplate, nakon upisa u sudski registar, izdat će se odgovarajući broj redovnih dionica, objasnio je na sjednici Vlade ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Provedbom dokapitalizacije Croatia Airlinesa omogućit će se očuvanje gospodarske aktivnosti kompanije te osigurati dovoljna likvidnost, ustvrdio je Butković.
Njega je Vlada ujedno ovlastila i da s Croatia Airlinesom sklopi ugovor o ulaganju te danas na izvanrednoj glavnoj skupštini Croatia Airlinesa odlučuje o tom povećanju kapitala za 296 milijuna kuna, uz napomenu da će cjelokupni iznos uplatiti država, koja u toj kompaniji ima 98,76 posto dionica.
Prihvati li skupština prijedlog, temeljni kapital Croatia Airlinesa povećat će se sa 627,9 milijuna kuna na 923,9 milijuna kuna, odnosno za 296 milijuna kuna, a to će se povećanje provesti na temelju ugovora o ulaganju između države i kompanije.
Beroš apelira na odgovorno ponašanje tijekom blagdana
Ministar zdravstva Vili Beroš pozvao je sa sjednice Vlade građane na odgovorno ponašanje u nadolazeće blagdansko vrijeme, u kontekstu prevencije zaraze od i dalje prisutnog koronavirusa te upotrebe pirotehničkih sredstava.
"Dolazi nam vrijeme intenzivnog druženja, stoga moramo imati na umu činjenicu da nam broj oboljelih od koronavirusa posljednjih dana postupno raste, a dolazi i virus sezonske gripe. Zato još jednom apeliramo na građanstvo da poduzme sve mjere koje doprinose smanjenju širenja virusa", rekao je Beroš.
"Tome treba dodati da je najbolja mjera prevencije razbolijevanja i težih oblika bolesti upravo cijepljenje", dodao je.
U kontekstu teškog ozljeđivanja devetogodišnjeg dječaka, kojem je u srijedu eksplodirala petarda u ruci zbog čega je ostao bez svih prstiju osim palca, Beroš je upozorio na opasnost od upotrebe pirotehničkih sredstava, eksplozivnih naprava i petardi jer mogu uzrokovati teško tjelesno oštećenje i invaliditet do kraja života.
"Uzmimo ove dvije napomene u obzir i ponašajmo se odgovorno", poručio je ministar te zaželio dobro zdravlje svima u idućoj godini.
