Ulazak u schengenski prostor velik je uspjeh za Hrvatsku

U uvodnom dijelu 174. Vladine sjednice premijer Andrej Plenković istaknuo je da Hrvatska 1. siječnja 2023. postaje članica schengenskog prostora, najvećeg područja slobodnog kretanja u svijetu

To znači, kazao je premijer, da smo među 420 milijuna ljudi schengenskog prostora koji uživaju slobodu kretanja.

Zahvalio je svima u Hrvatskoj koji su radili na procesu ulaska u schengenski prostor, kao i partnerima unutar Europske unije, članicama shchengenskog prostora koje nisu u EU-u, Europskoj komisiji i svima koji su pratili Hrvatsku kroz šest godina zahtjevnog reformskog procesa. U tom kontekstu naveo je da je Hrvatska ispunila 281 kriterij.

Ostvarujemo strateške ciljeve

Predsjednik Vlade je jučerašnji dan ocijenio velikim uspjehom, ponovivši da u se u ovoj godini isporuke realiziraju strateški ciljevi, Vladin program, te višegodišnji napori Hrvatske da ostvari ciljeve dublje integracije. Spomenuo je dovršetak izgradnje Pelješkog mosta kojim je povezan hrvatski teritorij, kao i ulazak u europodručje 1. siječnja 2023., čime će Hrvatska biti otpornija na globalne krize.

"A schengenskim prostorom omogućujemo hrvatskim građanima i gospodarstvu slobodno kretanje bez kontrola i sati provedenih na granicama, te jednostavnija putovanja", rekao je Plenković, dodavši da od 1. siječnja u sustav ulaze cestovni i željeznički prijevoz, kao i morske luke, dok će za zračne luke taj datum biti 26. ožujka 2023. zbog promjene sa zimskog na ljetni red letenja. Kazao je da i će se omogućiti lakše, brže i jeftinije kretanje roba i ljudi.

Snažan poticaj rastu turističkog prometa

Ulazak u schengenski prostor premijer vidi i kao snažan poticaj rastu turističkog prometa, pogotovo jer je veliki dio Hrvatske autodestinacija. Podsjetio je da naša zemlja ima 80% robne razmjene s članicama šengenskog prostora, a 75% turista u Hrvatsku dolazi iz država članica šengenskog prostora.

Naglasio da je Hrvatska među 15 zemlja svijeta koje su istovremeno članice NATO-a, Europske unije, eurpodručja i schengenskog prostora, što smo postigli samo nakon tri desetljeća ostvarenja slobode, demokracije i međunarodnog priznanja. Zahvalio je i hrvatskim braniteljima, istaknuvši da sve ovo ne bilo moguće bez njihove hrabrosti i odvažnosti.

"Mislim da možemo biti ponosni na sve ono što smo zajednički učinili u ovom pogledu", poručio je Plenković.

Hrvatska će u duhu dobrosusjedstva tražiti rješenje za granicu sa Slovenijom

Zahvalivši Sloveniji i slovenskom premijeru Robertu Golobu, predsjednik Vlade je podsjetio da je jučer održana zatvorena sjednica Vlade vezano uz jednostranu Izjavu Slovenije o pravnom učinku arbitražne odluke. Dodao je da je Hrvatska uložila svoju Izjavu u kojoj je navela kako se na temelju jednoglasnog Zaključka Hrvatskog sabora, od 29. srpnja 2015., povukla iz arbitražnog postupka zbog materijalnih povreda Sporazuma o arbitraži.

"Spremni smo za nastavak bilateralnog dijaloga u duhu dobrosusjedstva tražiti rješenja za određivanje granice sa Slovenijom", poručio je Plenković.  

Unapređujemo položaj osoba s invaliditetom

Od ostalih aktivnosti, premijer je izdvojio sjednicu Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, koja je održana u povodu obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.

Naveo je da u Hrvatskoj živi čak 624 tisuće osoba s invaliditetom, što je 16% ukupnoga stanovništva.

"Mi smo uz visoki stupanj povjerenja i partnerstva, mnoge probleme smo rješavali zajedno i uvijek s ciljem da unaprjeđujemo položaj osoba s invaliditetom", naglasio je Plenković.

Podsjetio je da je u javno savjetovanje pušten Nacrt prijedloga Zakona o osobnoj asistenciji, a na snagu će stupiti 1. srpnja 2023. godine, dok je Nacrt prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku u završnoj fazi izrade.

Dani regionalnog razvoja i EU-fondova

Predsjednik Vlade je sudjelovao u Opatiji na Danima regionalnog razvoja i EU-fondova te je podsjetio na to da je Hrvatska u plusu u odnosu na uplate u europski proračun 68 milijardi kuna.

Hrvatska postigla visoku razinu zaštite nacionalnih manjina

Osvrnuo se i na Međunarodni znanstveno-stručni skup "Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina", naglasivši da je Hrvatska postigla visoku razinu zaštite nacionalnih manjina. "To ćemo činiti i dalje jer takva politika znači da očekujemo da se štitite i prava hrvatske manjine u onim državama gdje naši sunarodnjaci žive i gdje su nacionalna manjina, kao i u Bosni i Hercegovini gdje su konstitutivni narod", poručio je Plenković.

U cijelosti integriramo Baranju u cestovnu strukturu Hrvatske

Premijer Plenković je spomenuo i svečano otvorenje dionice autoceste A5 Beli Manastir – Osijek, koja je dio međunarodnog prometnog koridora Vc. Podsjetio je da koridor 5C povezuje Budimpeštu s lukom Ploče, ide preko istočnog dijela Hrvatske, čime Slavonika dobiva svoju punu međunarodnu dimenziju.

Kazao je da će radovi za preostalih pet kilometara od Belog Manastira do Ivándárde, odnosno mađarske granice, biti završeni tijekom 2024. godine, naglasivši da se na ovaj način u cijelosti integrira Baranju u cestovnu strukturu i prometnu povezanost Hrvatske.

Niže cijene goriva

Premijer je podsjetio i da je Vlada na telefonskoj sjednici donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kojom su značajno snižene cijene goriva, kazavši da bi benzinska i dizelska goriva, koja se najviše konzumiraju, bila skoro za 2 kune skuplja da nema Vladinih mjera, koje se, dodao je, provode više od godinu dana i kojima se nastoje suzbiti negativni efekti energetske krize.    

Zalažemo se da BiH dobije status kandidata na idućem sastanku Europskog vijeća

U Tirani je održan sastanak na vrhu EU – Zapadni Balkan na kojem je sudjelovao premijer Plenković. Tijekom boravka ondje se sastao i s predsjednikom Albanije Begajem, premijerom Ramom i predsjednicom Kosova Osmani.

Predsjednik Vlade kazao je da je sastanak na vrhu potvrdio perspektivu članstva zemalja Zapadnog Balkana. Mi se, naglasio je, zalažemo da naša susjedna Bosna i Hercegovina dobije status kandidata već na Europskome vijeću idućega tjedna. "Smatramo da bi to bila važna poruka i pozdravljamo brzo formiranje vlasti na razini Federacije Bosne i Hercegovine i na razini središnjih vlasti", rekao je.

Odlazak Pavla Miljavca velik je gubitak za Hrvatsku

Osvrnuo se i na smrt generala Pavla Miljavca, izrazivši još jednom sućut obitelji i zahvalnost za sve što je učinio za Hrvatsku, istaknuvši njegov doprinos u Domovinskom ratu. 

Preživjeli piloti su dobro

Premijer je spomenuo i pad zrakoplova MiG-a 21, izrazivši zadovoljstvo da su preživjeli piloti dobro. Dodao je da će istraga pokazati što se dogodilo. Podsjetio je i na Vladinu odluku o nabavi francuskih rafala, koji uskoro stižu u Hrvatsku.

Susreti sa županima pridonose učinkovitijem višerazinskom upravljaju Hrvatskom

U Splitu je održan 13. sastanak sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, na kojem su, kazao je premijer, razmotrene teme reforme zdravstva, unaprjeđenja obrazovnog sustava, korištenja europskih sredstva i upravljanja državnom imovinom. "Ovaj format, koji sad već traje sedmu godinu pridonosi boljem i učinkovitijem višerazinskom upravljaju Hrvatskom", poručio je.   

Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja sa SAD-om

Premijer je podsjetio i da je ministar financija Marko Primorac u Washingtonu potpisao Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih država. "To je ogroman iskorak nakon puno godina truda i rada i potvrda partnerskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je.

Želimo mnogo sreće hrvatskoj reperezentaciji u utakmici s Brazilom

Predsjednik Vlade čestitao je hrvatskoj reprezentaciji na kvalificiranju u četvrtfinale Svjetskog prvenstva. Podsjetio je da je, zajedno s ministrima Butkovićem, Filipovićem i Brnjac, prisustvovao utakmici Hrvatska - Japan.

Kazao je i kako su velika očekivanja od današnje utakmice s Brazilom. Poželio je sreću hrvatskoj reprezentaciji koja nam, kako je rekao, već drugo Svjetsko prvenstvo zaredom pruža fantastične doživljaje i osjećaje.

Podsjetio je i da se tijekom boravka u Katru sastao s katarskim premijerom Khalidom bin Khalifom bin Al Thanijem i emirom Tamimom bin Hamad Al Thanijem.

Povećava se iznos materijalnih prava

Predsjednik Vlade osvrnuo se nadalje na najvažnije točke današnje sjednice Vlade. Izdvojio je Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se povećava iznos materijalnih prava pojedinih skupina roditelja sa 70% (2328 kuna) na 125% proračunske osnovice (4157 kuna).

Vlada je usvojila i Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine.  "Nastavljamo proces digitalne transformacije našeg društva", rekao je Plenković.

U kontekstu zdravstvene reforme, spomenuo je paket od dva zakona - Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. "Idemo prema Saboru u prvo čitanje već idućega tjedna", najavio je.

Porez na dobit nije kazna,m nego doprinos solidarnosti

Kad je riječ o Zakonu o dodatnom porezu na dobit, premijer je naglasio da dodatni porez nije nikakva kazna već doprinos solidarnosti, onih koji imaju najviše u ovoj krizi prema onima koji imaju najmanje.

"Sva sredstva, do zadnje lipe, koja se prikupe kroz ovaj porez bit će redistribuirana i transferirana onima koji su najranjiviji i najugroženiji u hrvatskom društvu", poručio je.

Podsjetio je i da je porez jednokratan, dodavši da je Vlada prije svega usmjerena na porezno rasterećenje, što je, kako je rekao, dokazala kroz niz krugova porezne reforme.

Članice skupine EUMED-9 o mediteranskoj suradnji i borbi protiv migracija

Na kraju, premijer Plenković je najavio da će u španjolskom Alicanteu sudjelovati na 9. sastanku na vrhu skupine EU MED-9. "Razgovarat ćemo o mediteranskoj, energetskoj i gospodarskoj suradnji devet članica Europske unije  na Sredozemlju, kao i o borbi protiv nezakonitih migracija", kazao je, podsjetivši da je Hrvatska prihvaćena u članstvo EU MED-a prošle godine u Ateni.

Plaće se više neće morati isplaćivati na tekući račun

Državni tajnik Zrinušić podsjetio je da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun. Zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi. Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama predlaže se da se ranjivim kategorijama, poput roditelja djece sa smetnjama u razvoju, povećaju materijalna prava.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na sjednici Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres.

Kazao je da je u programu izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća s izvođačima radova ugovorena izgradnja 578 zamjenskih obiteljskih kuća u iznosu od 600 milijuna kuna, a u izgradnji je 20 višestambenih zgrada sa sveukupno 308 stanova vrijednosti 306,4 milijuna kuna.

Dosad je obnovljeno 3967 obiteljskih kuća, dok se na 576 izvode radovi. Preduvjet za to su izrađeni projekti, dakle 5063 projekta za obnovu. Istodobno Sisačko-moslavačka županija uz Vladinu potporu obnavlja 40 objekata vrijednosti čak 506,6 milijuna kuna.

Sveukupno do sada utrošena financijska sredstva proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, zaključno sa listopadom ove godine, iznose više od milijardu osamsto sedamdeset kuna. Ugovoreni su radovi i usluge u vrijednosti od milijardu i četiristo trideset milijuna kuna, a u postupku ugovaranja su radovi i usluge u iznosu od 129 milijuna kuna.

U idućoj godini još 144,5 milijuna kuna za roditelje djece sa smetnjama u razvoju

U hitnu saborsku proceduru upućen je Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se predlaže povećanje materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa 70% (2328 kuna) na 125% proračunske osnovice (4157 kuna).

Povećanje se odnosi na novčanu naknadu roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te na novčanu naknadu za vrijeme prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života djeteta.

Prijedlogom se povećava novčana naknada roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, a povećava se i naknada plaće u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja.

Povećava se i naknada zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta onih osoba koje su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

"Predloženo povećanje materijalnih prava usmjereno je prema ranjivim kategorijama i predviđa se da će proizvesti značajan pozitivan učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika", rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Za provedbu zakona, čija se primjena očekuje početkom iduće godine, potrebna su dodatna sredstva u iznosu od 144,5 milijuna kuna u idućoj te po 157,7 milijuna kuna u 2024. i 2025. godini.

Beroš o reformi zdravstvenog sustava

U Sabor je upućen i paket zdravstvenih zakona ključnih za ostvarivanje zadaća u zdravstvenoj reformi, koje uključuju financijsku održivost sustava, jačanje javnoga zdravstva i prevencije, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse.

"Prijedlozi izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nisu ni početak niti završetak reforme, no predstavljaju važan dio u procesu promjena u zdravstvenom sustavu", istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.

Predloženim zakonskim izmjenama prenose se osnivačka prava općih bolnica s jedinica lokalne samouprave na Hrvatsku. Cilj je racionalnije i kvalitetnije iskorištavanje postojećih kapaciteta u općim bolnicama te unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja općim bolnicama.

Prijenos osnivačkih prava sa županije na državu, u slučaju općih bolnica, omogućit će objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti.

Radi osiguranja uključenosti jedinica lokalne samouprave u rad općih bolnica uređuje se da jedinice lokalne samouprave daju mišljenje u postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja opće bolnice na svom području.

Predlaže se i povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna, čime će se pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.

Domovi zdravlja znatno će proširiti djelatnosti i usluge

Svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ako se radi o otocima ili drugim zahtjevnim geografskim situacijama. Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge.

Mijenja se i model ugovaranja s bolnicama, gdje će težište biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima.

"Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju trebao bi se u prvom saborskom čitanju naći već idućega tjedna", najavio je premijer Plenković, a ministar Beroš dodao:

"Pristupamo zakonskim izmjenama kako bismo počeli s osnovnim organizacijskim promjenama i kako bismo osigurali financijska sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koja su nužna za kvalitetnu promjenu u zdravstvu i realizaciju ciljeva reforme".

Ponovio je da je cilj reforme održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu, jačanje javnog zdravstvenog sustava, zaokret prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, uz reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse.

Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave do pravednije raspodjele sredstava fiskalnog izravnanja

Vlada je uputila u hitnu saborsku proceduru i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje se odnose na usklađenje sa Zakonom o socijalnoj skrbi te Zakonom o vatrogastvu.

Kod prvog se usklađenje odnosi na raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi tako da se udio za domove za starije osobe, počevši od iduće godine, povećava sa 0,6 na 0,8%.

Kod usklađenja sa Zakonom o vatrogastvu, predlaže se da se sredstva iz udjela za decentraliziranu funkciju vatrogastva, koji iznosi jedan posto, ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije već se mogu koristiti isključivo za financiranje vatrogasne mreže.

Izmjenama se također predlaže da se u parametre za izračun i preraspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja uključi prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koja bi općina odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.

"Cilj mjere je unaprijediti model za izračun sredstava fiskalnog izravnanja tako da jedinice lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave ulože maksimalni napor u povećanje svojih prihoda u okviru zakonom propisanih granica. Cilj je i pravednija raspodjela sredstava fiskalnog izravnanja", rekao je državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić.

Prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit upućen u saborsku proceduru

Konačan prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit donosi i određene izmjene u odnosu na Nacrt zakona koji je bio u javnom savjetovanju.

Obveznici dodatnog poreza na dobit će biti oni s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33%, no samo na dobit veću od 20% u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.

Državni tajnik Zrinušić, predstavljajući prijedlog, rekao je da su u odnosu na provedeno javno savjetovanje, radi pravičnijeg postavljanja zakonskog prijedloga, izvršene određene dorade.

Što se tiče razdoblja koje prethodi utvrđivanju porezne osnovice, sada je propisano da se u izračun neće uzimati porezna razdoblja u kojima je ostvaren gubitak. Dakle, za četiri prethodne godine, ukoliko su u tri ostvareni pozitivni rezultati, uzimat će se to razdoblje od tri poslovne godine, a četvrta se neće uzimati.

Kada je riječ o izuzećima od oporezivanja, već ranije je najavljeno da se u obzir neće uzimati prihod i dobit koje je poduzetnik ostvario prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, a porezom neće biti obuhvaćeni ni poduzetnici kojima je 2022. prva godina poslovanja, kao ni poduzetnici koji okončavaju svoje poslovanje.

Definirano je da se prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika. Tu su i prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od njihova stjecanja, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma.

Moći će se izuzeti i nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja, za koje se povećava osnovica poreza na dobit u prijavi poreza na dobit, stoji u prijedlogu zakona.

Obveznicima dodatnog poreza na dobit koji su stekli status korisnika poticajnih ulaganja, obveza dodatnog poreza na dobit će se umanjivati primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.

Kada je riječ o paušalnom plaćanju poreza po tonaži broda, primjenjivat će se koeficijent na porast prihoda, razmjerno u odnosu na promatrano razdoblje, od 2018. do 2021. godine.

Kad se utvrdi obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, porezna obveza će se utvrditi tako da se na utvrđenu godišnju obvezu poreza po tonaži broda primjeni koeficijent porasta dobiti utvrđene u računu dobiti i gubitka iz poreznog razdoblja u odnosu na prosjek prethodnih poreznih razdoblja koji se neće uvećavati za 20%.

Državni tajnik Zrinušić rekao je da se zakon donosi slijedom primjene uredbe Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energenata, koja je predvidjela i uvođenje solidarnog doprinosa.

No zbog strukture hrvatskog gospodarstva ne bi se mogla ostvariti svrha uredbe, s obzirom da je usmjerena na obveznike poreza na dobit u djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa.

Obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u RH nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno ispunjavanje zadanog kriterija ostvarenog prometa.

Plaće se više neće morati isplaćivati na tekući račun

Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o porezu na dohodak, Vlada predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zrinušić podsjetio je da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.

Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužni niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi.

"Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka", rekao je državni tajnik Zrinušić.

Vlada je već u prvom čitanju uz ostalo predložila povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Taj iznos povećao bi se tako da se određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24 tisuće kuna. Sukladno tome, prilagodio bi se i iznos primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15 na 24 tisuće kuna.

Predloženim izmjenama prvenstveno se koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija žele potaknuti mladi ljudi na veći angažman na tržištu rada, i to posebno ljeti u turizmu. Također  se ne bi oporezivao ni dohodak do 10 tisuća kuna ostvaren prodajom viška električne energije koju građani proizvedu u iz solarnih panela na kućama i koji kao višak koji im nije potreban šalju u mrežu.

Za poljoprivrednike dva programa pomoći vrijedna ukupno 300 milijuna kuna

Vlada je donijela dva programa potpore namijenjena poljoprivrednicima pa je tako za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda namijenjeno 200 milijuna kuna, a za ublažavanje šteta od suše 100 milijuna.

"Program državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda predlaže se zbog iznimnog rasta cijena energenata koji je u 2022. dodatno ubrzan zbog ruske agresije na Ukrajinu", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Dodala je da su subjekti u preradi poljoprivrednih proizvoda dovedeni u situaciju manjka likvidnosti i potencijalnog generiranja gubitaka.

"U prerađivačkoj industriji zaposleno je gotovo 92% svih zaposlenih u industriji u Hrvatskoj, pri čemu se najveći dio, gotovo 16%, odnosi na prehrambeno - prerađivačku industriju", rekla je ministrica napominjući kako je očekivanih prihvatljivih korisnika potpore oko 900.

Potpora se dodjeljuje  u obliku bespovratnih sredstava, a program je vrijedan 200 milijuna kuna.

Za ublažavanje šteta od suše 100 milijuna kuna

Program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje štete od suše u 2022. godini vrijedan je 100 milijuna kuna, a omogućit će ublažavanje posljedica šteta i to na prinosima kukuruza, soje, suncokreta, voća, povrća, šećerne repe i duhana.

Vučković je navela kako je prema podacima iz registra šteta od prirodnih nepogoda u 2022. godini, 17 županija proglasilo prirodnu nepogodu suša za područja ukupno 281 jedinice lokalne samouprave.

Štete od suše su negdje i do 100% u odnosu na trogodišnje prosjeke, a poljoprivredni proizvođači najčešće su prijavljivali štete na proljetnim ratarskim kulturama, duhanu, voću i povrću.

Vlada je danas u Sabor uputila i Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi kojima se omogućuje pravovremena primjena odobrenog nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike vrijednog 3,75 milijardi eura, a čija primjena počinje 1. siječnja.

Ujedno se pravno uređenje ekološke proizvodnje i označivanja ekološke proizvodnje usklađuje s posljednjim izmjenama pravne stečevine EU, uvodi se novi upisnik posjednika žitarica, uljarica i njihovih proizvoda.

Do 2032. digitalno društvo i gospodarstvo

Vlada je usvojila prijedlog strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine čiji su strateški ciljevi razvoj inovativnoga digitalnog gospodarstva i javne uprave, povećanje dostupnosti i uporabe optičkih i 5G mreža te digitalnih kompetencija stanovništva.

Nositelj izrade te strategije je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, čiji je državni tajnik Bernard Gršić naglasio da ta strategija sadrži i viziju po kojima bi Hrvatska do 2032. trebala postati digitalno društvo s digitalnim kompetencijama za život i rad u digitalno doba.

"Strategija je usklađena i s ciljevima nacionalne razvojne strategije, a njezina izrada je bila participativna, s uključenim širokim krugom zainteresiranih, od tijela vlasti, akademske zajednice i gospodarstva do pojedinaca, odnosno ukupno više od 140 institucija", kazao je Gršić.

Provedbom politika i ostvarivanjem ciljeva iz tog strateškog dokumenta udio ICT sektora do 2032. u BDP-u bi se trebao povećati na 13 do 15%, za razliku od 2019. kada je bio oko 4,5%, a prema ranijim izjavama iz Središnje državnog ureda i procjenama, za provedbu te strategije do 2032. trebalo bi oko sedam milijardi kuna.

Državni tajnik Gršić istaknuo je da se s obzirom na ciljeve očekuje i da nova strategija pridonese da Hrvatska do te godine postane zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave, pri čemu je važno da se u digitalne procese, uz gospodarstvenike, aktivno uključe sve razine vlasti i građani.

Time bi Hrvatska prema očekivanjima trebala i dostići europski prosjek u DESI indeksu stupnja digitalizacije EU-a, za razliku od sada kada je po tom indeksu na 21. mjestu od 27 članica EU.

Stoga je i od četiri cilja te strategije razvoj digitalnih vještina kod građana označen jednim od najvažnijih zadataka da bi se digitalizacija dobro razvijala i odvijala, odnosno građani moraju razumjeti što digitalizacija donosi i da se znaju koristiti tehnologijom, a za što pak u zemlji treba biti dobra povezivost i još bolja dostupnost interneta.

Ta strategija ako se dobro provede trebala bi pridonijeti i boljoj ukupnoj poziciji ICT sektora u hrvatskom gospodarstvu, ali i zadržavanju ICT stručnjaka u zemlji, za što je važno i da se taj sektor porezno, regulatorno i parafiskalno rastereti.

Hitna nabava sustava protuzračne obrane kratkog dometa

Radi hitne nabave raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa od Francuske, Vlada je donijela Odluku o preraspodjeli proračunskih sredstava za ovu godinu te dala suglasnost MORH-u za preuzimanje obveza na teret proračuna u razdoblju od 2024. do 2026.

"Okolnosti koje su se dogodile agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu i pad besposadne letjelice u Zagrebu ukazale su kako je nužno i neophodno prilagoditi prioritete i planove opremanja Hrvatske vojske. Stoga je nabava raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa postavljen kao najviši prioritet opremanja u kratkoročnom razdoblju", kazao je ministar obrane Mario Banožić.

Francuska je u okviru implementacije Hrvatsko-francuskog strateškog partnerstva, Političke deklaracije potpisane krajem studenoga prošle godine, ponudila Hrvatskoj jačanje suradnje u obrambenim pitanjima te nastavno na program nabave borbenih aviona Rafale, odobrila i donaciju lansera sustava kratkog dometa originalnog proizvođača MBDA France, za zaštitu zrakoplovne baze u kojoj će se nalaziti avioni Rafale.

"U skladu s potrebama, OS RH iskazale su zahtjev za prioritetnom nabavom lansera sustava kratkog dometa Mistral i raketa Mistral 3. Navedena nabava je hitna i neodgodiva mjera koja je dugoročno sigurnosno i obrambeno važna za Hrvatsku ", naglasio je ministar Banožić.

Nabava obuhvaća isporuku raketa Mistral 3 i lansera sustava kratkog dometa s najnovijom termalnom kamerom, sustavom za šifriranu elektroničku identifikaciju ciljeva i kompletom za koordinaciju zapovijedanja i upravljanja. Osiguran je i paket integrirane logističke potpore, obuku osoblja i tehničku potporu proizvođača.

Ministar Banožić naglasio je da se taj sustav jednostavno integrira s MBDA sustavom srednjeg dometa vertikalnog lansera MICA koji koristi iste rakete kao avioni Rafale, čime se pojednostavljuje logistička i operativna potpora te održavanje.

"Avionima tipa Rafale i zemaljskim sustavom Mistral ostvarit će se već provjerena integracija sustava protuzračne obrane kroz jedinstvenost načela uporabe i održivosti", dodao je.

Osim povećanja sposobnosti zaštite zračnog prostora, nabava raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa Mistral omogućuje i dostizanje zahtijevane razine NATO Ciljeva sposobnosti.

Ponuda za nabavu raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa za sklapanje ugovora iznosi 53.850.000 eura s otplatnim rokom od pet godina, a obveze Ministarstva obrane uključuju i ekonomsko povećanje cijena i porez na dodanu vrijednost te tako ukupne obveze Ministarstva iznose 71.957.138 eura.

Izvor: Hina /Vlada