Samit Europske unije i zemalja zapadnog Balkana u Tirani

Premijer Andrej Plenković podržao je nastojanja Bosne i Hercegovine da na sastanku Europskog vijeća idućeg tjedna zadobije status kandidata za članstvo u Europskoj uniji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u posjetu Albaniji, gdje je sudjelovao u sastanku na vrhu EU – zapadni Balkan. Po završetku sastanka premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo jednoglasnim usvajanjem deklaracije, koja potvrđuje perspektivu članstva u Europskoj uniji svih zemalja regije.

Podsjetivši na prvi sastanak između članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana u Zagrebu 2000, Plenković je istaknuo da se takvi sastanci održavaju na inicijativu Hrvatske, koja godinama promovira temu proširenja.

Ocijenio je dobrim što se dinamika susreta na najvišoj razini intenzivirala posljednjih godina, jer će se na taj način, smatra premijer, ubrzati proces približavanja i pristupanja svih naših susjeda Europskoj uniji, naglasivši i važnost ispunjavanja kriterija.

Hrvatska kao regionalno energetsko čvorište spremna je pomoći zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe

Premijer je značajnim ocijenio i potpisivanje sporazuma o roamingu između mobilnih operatera Europske unije i zapadnog Balkana.

Izdvojio je usto energetski paket koji je donijela Europska komisija, istaknuvši da je Hrvatska kao regionalno energetsko čvorište spremna pomagati zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe. Kazao je da Hrvatska i dalje želi pomagati svojim susjedima, kao država koja ulazi u desetu godinu članstva u Europskoj uniji i zaokružuje dublju integraciju sa schengenskim prostorom i eurozonom.

Premijer je podržao davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini na sastanku Europskog vijeća idućeg tjedna, a pozdravio je i viznu liberalizaciju za Kosovo. Kazao je također da je kosovska predsjednica Vjosa Osmani najavila podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji idućega tjedna.

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade je rekao da se još vode razgovori o ulasku Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor, naglasivši da nijedna država članica nema rezervi prema hrvatskom članstvu te očekuje da će ta odluka biti donesena u četvrtak.

Niz čelnika poziva Vučića da se svrsta uz vanjskopolitička stajališta Europske unije

Premijer je novinarima kazao da je na skupu niz čelnika pozvao srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da se Srbija svrsta uz vanjskopolitička stajališta Europske unije, osobito uz pakete sankcija. "On govori o tome da Srbija  uvijek ima te unutarnje stvari koje se tiču odnosa prema Rusiji, ali zatim napomene da je ona osudila rusku agresiju na Ukrajinu i da poštuje ukrajinski teritorijalni integritet", izjavio je Plenković.

Predsjednik Vlade se za vrijeme boravka u Tirani također sastao s albanskim predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom. Razgovarali su o političkoj, ekonomskoj i energetskoj suradnji te o europskim i globalnim temama, od sigurnosti do približavanja Albanije Europskoj uniji.

MiG je pronađen, najvažnije da su oba pilota živa

Premijer je također odgovarao na pitanja o drugim aktualnim temama.

Osvrnuo se na vijest o padu hrvatskog MiG-a, kazavši da je maloprije razgovarao s ministrom Banožićem, koji se upravo u ovim trenucima vozi prema mjestu nesreće. Najvažnije je, istaknuo je, da su prema najnovijim informacijama oba pilota živa. Pronađen je, dodao je, i avion. Radilo se o redovitom trenažnom letu, a očito je tehnički kvar prouzročio pad, ali istraga će utvrditi o čemu se točno radi, kazao je premijer.

Govoreći o lažnim dojavama o bombama koje su jučer stigle na adrese brojnih hrvatskih sudova, premijer Plenković kazao je da i MUP i SOA nastoje identificirati odakle su došle. "Te ljude koji lažno uznemiravaju hrvatsku javnost treba kazniti, tu nema nikakve dileme", poručio je.

Sve te teme, naglasio je, on doživljava ozbiljno i podsjetio na niz situacija u posljednje vrijeme na koje Vlada stalno upozorava kao na ozbiljne sigurnosne prijetnje.

Od slučaja na Trgu svetoga Marka, slučaja na Trgu žrtava fašizma, do skupina ljudi koji nisu nikakvi, istaknuo je, vukovi samotnjaci ocijenivši takvu retoriku koju za te slučajeve stalno koristi oporba apsurdnom i smiješnom. "Imamo ljude koji očito imaju neke druge ciljeve, neke druge ambicije, žele uznemiriti javnost, destabilizirati situaciju u Hrvatskoj. U tome, naravno, neće uspjeti", ustvrdio je.

Na predstojećem sastanku na vrhu EU-Med9 o nezakonitim migracijama i energetskoj suradnji

Upitan o dojmovima s jučerašnje utakmice Hrvatske protiv Japana koju je pratio u Kataru, premijer je kazao da je bilo super. "atmosfera je bila prekrasna , drago mi je što sam se susreo s izbornikom Dalićem i s Dominikom Livakovićem, koji je bio jako dobre volje i očito dobro raspoložen, ne znajući naravno unaprijed da će biti heroj utakmice s tri obranjena penala", kazao je premijer Plenković poručivši da je ulazak u četvrtfinale Svjetskog prvenstva maestralan uspjeh hrvatskog nogometa.

Neće, dodao je, moći na četvrtfinalnu utakmicu u petak, koju Hrvatska igra protiv Brazila, jer tada sudjeluje na sastanku na vrhu EU-Med9 u Alicanteu. Od toga skupa očekuje razgovor o nekoliko ključnih tema. Jedna su nezakonite migracije, a druga energetska suradnja.

Dobro je, istaknuo je, da Hrvatska razvija i taj oblik suradnje sa sredozemnim državama Europske unije jer smatra da Hrvatska mora što više naglašavati svoju jadransku i mediteransku orijentaciju.

U tom je kontekstu spomenuo i suradnju sa Španjolskom, podsjetivši da je prije nekoliko dana španjolski kralj podsjetio Hrvatsku, a prije godinu dana i premijer Sanchez, dok je on u službenom posjetu Madridu bio u ožujku ove godine.  "Suradnja sa Španjolskom, koja je velika država, intenzivira se, i to je jako dobro", poručio je.

Vlada je dosljedna glede pomoći Ukrajini, a parlamentarne stranke mogu se o tome očitovati 15. prosinca

Osvrnuo se ponovno i na temu obuke ukrajinskih vojnika i izjavu predsjednika Republike u tom kontekstu. Što se tiče stava o sudjelovanju Hrvatske u toj EU-misiji, premijer je ponovio da tu nema nikakvih promjena.

"Vlada je dosljedna, činimo sve ono što smo činimo sve vrijeme", kazao je podsjetivši da je Hrvatska u više navrata pomogla Ukrajini, ne samo politički, diplomatski, financijski, ekonomski i humanitarno nego i vojno. Dodao je da je sudjelovanje u takvoj misiji na tragu Vladine politike i naglasio kako je sve u skladu s uobičajenim procedurama i s Ustavom.

O sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, podsjetio je da ju je predložio još 24. veljače, što je odbačeno i ignorirano od strane predsjednika Republike.  "Da smo se tada krenuli sastajati na tu temu, možda bi svi akteri u Hrvatskoj imali konzistentne stavove", poručio je.  Hrvatske parlamentarne stranke se imaju prigodu očitovati, na njima je da odluče 15. prosinca, dodao je.

General Miljavac dao je ogroman doprinos neovisnosti Hrvatske u Domovinskom ratu i kasnije, poručio je premijer Plenković, još jednom izrazivši sućut njegovoj obitelji i svim njegovim suborcima, prijateljima i kolegama.

Tješnja suradnja između EU-a i država jugoistoka Europe

Uoči početka sastanka predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je to prvi sastanak između članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana nakon inicijalnog u Zagrebu 2000. koji se održava u jednoj od zemalja jugoistoka Europe.

"Poruke ovog summita bit će tješnja suradnja između EU-a i nama susjednih država jugoistoka Europe, osobito u pogledu daljnjeg procesa proširenja, pitanja suradnje u energetskom sektoru, borbe protiv nezakonitih migracija, proširenja roaminga odnosno sniženja visokih cijena za zemlje regije koje su izvan EU-a i rasprave o budućnosti Europe u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu", kazao je premijer.

Na pitanje o tome kako Unija prati vanjsku politiku zemalja regije, Plenković je kazao da to stoji u nacrtu Deklaracije u poglavlju koje se odnosi na vanjsku i sigurnosnu politiku u okviru ukupnog prilagođavanja pravnoj stečevini.

"To znači priključivanje ili svrstavanje uz stajališta EU-a. Većina zemalja regije to čini, Srbija to čini vrlo slabo", kazao je i dodao da je na primjeru sankcija protiv Rusije pozvana da se što prije uskladi.

Očekujemo ravnopravnost svih konstitutivnih naroda, osobito Hrvata

Što se tiče BiH, premijer Plenković je kazao da je hrvatski stav jasan, da podržavamo davanje statusa kandidata BiH što prije, po mogućnosti već sada u prosincu, ako su se stekli preduvjeti.

Predsjednik Vlade rekao je da se očekuje formiranje institucija, nastavak ustavne izborne reforme, provedbu reformi po 14 odnosno 8 točaka koje su navedene u izvješću Europske komisije. "Očekujemo ravnopravnost svih konstitutivnih naroda, osobito Hrvata, kao i svih drugih koji žive u BiH", nastavio je .

Ponovio je da je Hrvatska spremna pomoći da BiH i dalje provodi reforme i da ide što brže prema Uniji. Naglasio je da je hrvatska Vlada radila sustavno, usklađujući godinama stajališta s političkim predstavnicima Hrvata u BiH.

Dodao je da to traje cijelo desetljeće, Hrvatska se angažirala maksimalno i nakon što su propale sve druge mogućnosti, visoki predstavnik Christian Schmidt donio je odluke sukladne bonnskim ovlastima koje ima.

Rekao je da je visoki predstavnik Schmidt u potpunosti primirio situaciju i osigurao komfornu zonu za hrvatski narod te se sada očekuje da institucije vlasti, bilo predstavničke, bilo izvršne, dobro funkcioniraju.

Na upit o roku za status kandidata BiH u prosincu, premijer je kazao da se radi na tome. Dodao je da to nije jednostavno, zbog toga što su rokovi od održavanja izbora do trenutka kad se formiraju vlasti i onda mogućnosti za napredak dosta kratki. "Ali politička poruka ohrabrenja, na kojoj je Hrvatska već inzistirala u lipnju, sigurno će biti tema i danas", zaključio je.

Hrvatska je ispunila sve kriterije za Schengen

Što se tiče Schengena, kazao je da je Hrvatska ispunila sve kriterije te želi da se to potvrdi u četvrtak na sastanku ministara unutarnjih poslova.

Za Bugarsku i Rumunjsku je kazao da je Hrvatska za to da i one uđu, ali o tome ne odlučuje ona, nego trenutačne članice Schengena. "U svakom slučaju, mi bismo htjeli da svatko na temelju svojih zasluga ostvari taj cilj i imamo mnogo razumijevanja i solidarnosti s prijateljima u Rumunjskoj i Bugarskoj", zaključio je premijer Plenković.