Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 24. 8. 2022.

Članstvom u eurozoni ući ćemo u krug najrazvijenijih europskih zemalja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 17. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute održanom uoči tematske sjednice Vlade na kojoj je usvojeno više od 60 zakona u završnoj fazi uvođenja eura

"Nalazimo se u završnoj fazi uvođenja eura i, unatoč svim izazovima i krizama s kojima smo bili suočeni proteklih godina, na pragu smo ostvarenja jednog od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju - jedan je ulazak u europodručje, a drugi je schengenski prostor", kazao je predsjednik Vlade otvarajući sjednicu.

Istaknuo je da je danas pola godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, koja je, kako je rekao, stubokom izmijenila sigurnosnu arhitekturu Europe, ali i promijenila energetsku i prehrambenu situaciju u svijetu.

Sve se to, dodao je, odvija u širem kontekstu ubrzanih i dramatičnih klimatskih promjena, koje se posebno vide kroz suše koje su pogodile Europu ove godine, što dovodi do manje proizvodnje električne energije iz hidroelektrana.

Članstvo u eurozoni diže međunarodni rejting Hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu

"Članstvo u eurozoni jamči hrvatskoj državi, hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima i našem ukupnom ekonomskom sustavu veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova. Ulazimo u krug najrazvijenijih zemalja Europe i najbolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenucima ekonomskih kriza", poručio je premijer Plenković.

Također, članstvo u eurozoni našem će gospodarstvu omogućiti i niže kamate, otpornost na krize i veću konkurentnost.

U konačnici, članstvo u eurozoni diže i međunarodni rejting Hrvatske u političkom smislu, ekonomskom i financijskom, a Hrvatska je sada na najvišem investicijskom kreditnom rejtingu kojeg je ikada imala što je signal ulagačima i poruka pouzdanosti pravnog, poreznog, upravnog sustava i ukupne poslovne klime.

Sve su to strateška ostvarenja plana u dva mandata ove Vlade, dodao je premijer Plenković.

Kada se tome pridoda i članstvo u Schengenskom prostoru, koji je dodatni kredibilitet Hrvatske u pogledu slobodnog kretanja ljudi, ali i jamstava da je Hrvatska u stanju štiti vanjsku granicu Europske unije, na taj način ulazimo u krug samo 15 država koje su i članice NATO-a i EU-a i europodručja i Schengenskog prostora.

Konačne odluke o ulasku Hrvatske u europodručju donesene su na sastanku ECOFIN-a 12. srpnja i Hrvatska time postaje 20. članica europodručja i to punih osam godina nakon što je zadnja u europodručje ušla Litva 2015. godine.

Četiri glavna elementa do uvođenja eura

Poručio je i da je u iduća četiri mjeseca do uvođenja eura preostalo još dosta posla, koji se sastoji od četiri glavna elementa.

Prvi je informiranost i zaštita potrošača, koji moraju biti adekvatno informirani i upoznati s procesom te zaštićeni od bilo kakvih nastojanja nekoga da 'lovi u mutnom'. Drugi je provedba zakonodavnih i drugih aktivnosti koje će osigurati pravno izvjesnost prilagodbe. Treći je prilagodba gospodarstva i društva, i to u pogledu opskrbe novcem banaka, poduzeća i građana, što je tehnički i logistički vrlo zahtjevan proces. Četvrto je ukazivati na sve prednosti koje će Hrvatskoj donijeti članstvo u eurozoni.

Govoreći o dvojnom iskazivanju cijena, premijer je naglasio da će taj proces započeti 5. rujna i trajati će sve do kraja ne samo ove, već i cijelu 2023. godinu, kako bi se građani percepcijski prilagodili eurima.

Pritom je važan fiksni tečaj konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna. On je definiran i na osnovu njega se preračunavaju cijene u razdoblju dvojnog definiranja cijena koje je obavezno svugdje – u trgovina, na kolodvorima i na internetu, gdjegod se iskazuju cijene.

Istaknuo je da je vrlo važan nadzor tog dvojnog iskazivanja cijena te svi akteri – od građana, medija, do Državnog inspektorata i udruga potrošača – trebaju pratiti je li korišten ispravni tečaj i jesu li dvojno iskazane cijene.

Ministarstvo gospodarstva, koje je nadležno za zaštitu potrošača, će detaljno pratiti cijene i etičnost poslovanja poduzeća kada je riječ o preračunavanju cijena, a poduzeća se pozivaju na potpisivanje etičkog kodeksa za uvođenje eura.

Nastavit će se i informativna kampanja i edukativne aktivnosti na način da zahvati sve skupine društva, što je također važan element mjera za zaštitu potrošača.

Cilj je uvođenja eura jačanje gospodarstva i bolja zaštita u krizi

Premijer Plenković istaknuo je da je posebno važno imati na umu da Hrvatska ulazi u euro u jednom specifičnom globalnom gospodarskom kontekstu, koji je uslijed nekoliko amalgamiranih kriza rezultirao povećanom inflacijom.

Dosadašnje iskustvo zemalja koje su uvele euro pokazuje da je rast cijena nastao uslijed uvođenja eura bio jednokratan i minimalan, između 0,2 i 0,3 postotna boda, što je zanemariv utjecaj na stope inflacije. Ali, dodao je, taj širi kontekst koji danas imamo zahtijeva dodatno razmatranje.

Cilj uvođenja eura je ojačati hrvatsko gospodarstvo, bolja zaštita u krizama, zaštita kupovne moći hrvatskih kućanstava i smanjivanje ranjivosti gospodarstva.

Što se tiče zakonodavnih promjena, krovni zakon jest Zakon o uvođenju eura, koji je stupio na snagu prošli mjesec.

Na tematskoj sjednici Vlade danas 65 zakona

Danas će na tematskoj sjednici Vlada izmijeniti niz zakona, a u toj skupini su zakoni koji se mijenjaju isključivo zbog uvođenja eura, njih je 65.

U drugoj skupini su zakoni koji se moraju mijenjati zbog uvođenja eura, ali se uz to mijenjaju i zbog drugih zakona. Takvih je trenutno 23 zakona, a za njih je predviđena redovna procedura.

Što se tiče opskrbe novcem prije uvođenja eura vrlo je važno da se na vrijeme opskrbe i banke i poduzeća i građani.

Točno devet i pol godina nakon članstva u Europskoj uniji, uvođenjem eura Hrvatska je s dvije noge čvrsto u srcu europske integracije, poručio je premijer Plenković.

Podsjetio je da smo već Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, koji je konsenzualno prihvaćen u Saboru i potvrđen na referendumu, prihvatili da postanemo članica europodručja.

"Jačamo svoj međunarodni politički položaj, svoj ekonomski položaj, financijski položaj, ulazimo u mehanizme snažnije zaštite u kontekstu kriza", naglasio je.

Porast kupovne moći i razvoja gospodarstva nakon uvođenja eura

Govoreći o važnosti ulaska Hrvatske u europodručje, premijer Plenković naglasio je da depoziti u eurima čine 76% štednih i oročenih depozita u bankama.

Preko 50% ukupnih plasmana banaka čine plasmani u eurima; 47% kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima; 53% robnog izvoza i 59% robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja, a dvije trećine turista dolazi iz država europodručja.

To su, dodao je premijer, snažni argumenti koji potvrđuju tezu o visokoj euriziranosti hrvatskoga gospodarstva i snažnoj povezanosti sa zemljama europodručja.

Naveo je i nekoliko primjera rasta standarda onih zemalja koje su uvele euro prije nas.

Od ulaska Slovenije u europodručje 2007. pa do 2021. godine, bruto plaće su rasle 48%, a cijene 26%, odnosno zabilježen je realan rast bruto plaća za oko 22%.

U Slovačkoj je od uvođenja eura 2009. godine do 2021. realan porast bruto plaća bio još izraženiji – oko 34% (plaće su rasle 54%, a cijene 20%).

U Estoniji su od uvođenja eura 2011. do 2021. bruto plaće realno rasle gotovo 50% , isto kao u Litvi od uvođenja eura 2015. do 2021.

U Latviji je od 2014. do 2021. realan rast bruto plaća dosegnuo je čak 57%.

Dakle, rasla je kupovna moć, a rasla je i razvijenost i konkurentnost gospodarstva. Sve je to, dodao je premijer Plenković, vrlo važno u ovim okolnostima globalne energetske i inflatorne krize kako bismo bili otporniji na vanjske ekonomske šokove.

Hrvatska ima najbolji kreditni rejting u povijesti

U tom je kontekstu naveo i povećanje kreditnog rejtinga od strane sve tri najvažnije agencije – Fitch, S&P, Moody's – koji je na povijesnoj razini, što je izravna posljedica najave ulaska Hrvatske u europodručje.

Osim odgovornog upravljanja javnim financijama, te su tri agencije prilikom donošenja odluka o investicijskom rejtingu Hrvatske gledale na još neke elemente, kazao je premijer Plenković.

Gledale su jesu li to društvo i ekonomija stabilni, a to znači pouzdana parlamentarna većina koja podržava Vladu koja ima jasan smjer. Taj jasan smjer je upravo bilo članstvo u europodručju, a čim su se donijele te odluke agencije su reagirale trenutno i nagradile trud, rad, smjer i konkretno djelovanje Vlade.

Naveo je i da je Hrvatska provela najmanje vremena u ERM II, odnosno takozvanoj čekaonici za europodručje, samo 906 dana.

"Bili smo stabilni, čvrsti, znali smo što radimo i došli smo do cilja koji nam olakšava suočavanje sa svim ovim krizama s kojima je svijet suočen u ovom trenutku, koje su bez presedana s obzirom na njihovu kompleksnost i upitno trajanje", zaključio je premijer Plenković.

Teme