Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 21. 7. 2022.

Otvorenje Pelješkog mosta velik je događaj za Hrvatsku

Premijer Andrej Plenković najavio je da će Pelješki most biti otvoren 26. srpnja i naglasio da je to suverenistički potez spajanja hrvatskog teritorija

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na početku Vladine sjednice na niz aktualnih političkih tema.

Premijer je podsjetio da su sve tri kreditne agencije podigle investicijski kreditni rejting Hrvatske na najvišu razinu, naglasivši da je to prva izravna posljedica konačnih odluka o članstvu naše zemlje u eurozoni.

Dodao je da je o toj temi bilo riječi i na jutrošnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Rekao je da su članice i članovi izvješteni o daljnjim koracima, kao i o paketu zakona koji se trenutno priprema za javno savjetovanje, nakon čega će biti prihvaćen na sjednici Vlade u kolovozu i upućeni Hrvatskom saboru na donošenje.

Premijer je podsjetio da će od 5. rujna biti obavezno dvojno iskazivanje cijena. Pozvao je sve gospodarske subjekte na pristupanje Etičkom kodeksu za zamjenu kune eurom te da u kontekstu šire krize inflatornih pritisaka postupe solidarno, odgovorno i ponašaju se sukladno društvenom trenutku.

Pratimo stanje na tržištu, donosit ćemo najpovoljnije odluke za građane i gospodarstvo

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na situaciju, kako je rekao, s inflatornim pritiscima, energentima, gorivom i plinom. Naglasio je da je Vlada ponovno intervenirala kad je riječ o energentima, podsjetivši da je u ponedjeljak na telefonskoj sjednici Vlade donesena Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata te je izmijenjena Uredba o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Premijer je kazao da zahvaljujući Vladinim intervencijama cijena benzina će iznositi 13,02 kuna po litri, odnosno smanjena je s 13,50 kuna, dok je cijena litre dizela s 13,08 kuna narasla na 13,43 kune. "Sve je to puno bolje za naše građane i gospodarstvenike", rekao je Plenković, dodavši da nije bilo poteza Vlade cijena dizela bila bi 15,70 kuna, a benzina 14,92 kune. "Mi pomno pratimo stanje na tržištu i Vlada će, kao i cijelo ovo vrijeme djelovati agilno, adaptabilno i donositi odluke u onom trenutku koji će biti najpovoljniji za građane i gospodarstvo", poručio je.

Premijer je naveo da je razina inflacije za lipanj 12,1%, što je nešto više nego u svibnju. "Procjene HNB-a su takve da će najveća inflacija biti upravo tijekom ljeta, da bi zatim trebalo doći do smanjivanja stope," rekao Plenković, naglasivši kako je glavna zadaća Vlade obuzdavati inflatorne pritiske te istodobno osiguravati gospodarski rast. Ovo što sada pratimo, kazao je premijer, uzrokovano je isključivo vanjskim zbivanjima. "Ovo nije do nas, do neke politike, to su posljedice globalne krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu i kada je riječ o rastu cijena energenata, ali i o rastu cijene hrane", dodao je.

Naglasio je da će Vlada nastaviti s mjerama koje su donesene u prvom paketu vrijednom 5 milijardi kuna, koje su išle za tim da država spušta stopu PDV-a. Spomenuo je i niz aktivnosti kojima su se subvencionirali energenti kućanstvima, osobito, kazao je, onim građanima na rubu siromaštva. Premijer je istaknuo da će ta vrsta socijalnih transfera i dalje biti vrlo važna.

"Nastojat ćemo svim mjerama koje radimo osigurati da ove krizne situacije premostimo na način da svi ostanu na nogama i da nikome ne bude ugrožena egzistencija i da hrvatske kompanije mogu funkcionirati", poručio je Plenković.

Podzemno skladište Okoli puni se prema planu

Istodobno, kazao je premijer, spremamo se za zimske mjesece. Izvijestio je da je trenutna popunjenost podzemnog skladišta plina Okoli iznosi 45% te je dinamika punjenja takva da bi do 1. listopada skladište trebalo biti zapunjeno do 92%. "Tu ide sve po planu, angažirali smo HEP i oni to rade vrlo kvalitetno, a ministarstvo gospodarstva prati svaki korak u tom pogledu", rekao je Plenković.

Kazao je i da su održani razgovori s predstavnicima energetskih kompanija, osobito o proširivanju kapaciteta LNG terminala, ulaganjima u plinovode Plinacra i jačanjima sposobnosti Jadranskog naftovoda. "Vrlo je važno da sve energetske kompanije u ovoj krizi odigraju bitnu ulogu", poručio je.

Osigurat ćemo opskrbu plinom

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na plan štednje plina za nadolazeću zimu koji je jučer predstavila Europska komisija. "To je jedan vrlo dobar okvirni dokument i svojevrsni orijentir za raspravu", kazao je, dodavši da će ministar Filipović idućega tjedna u Bruxellesu sudjelovati na Vijeću ministara za energetiku kada će biti održana prva rasprava o ovom dokumentu. "Plan predviđa smanjenje potražnje za plinom u nadolazećim mjesecima i bitno je da ima ravnotežu između dobrovoljnih mehanizama u kojima države mogu usvojiti različite mjere", kazao je.

Premijer je rekao da Hrvatska ima Plan intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom. "Mi ćemo taj plan dodatno ažurirati i imati spremne mjere koje će osigurati sigurnost opskrbe, a da se kućanstva zaštite na način da cijena bude prihvatljiva", poručio je.

Potpisivanjem Memoranduma štitimo potrošače

Predsjednik Vlade najavio je da će ministar financija Marko Primorac sutra potpisati Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, što je rezultat pregovara s bankama. "Cilj je zaštita potrošača u ovim financijski zahtjevnim okolnostima. U suradnji Vlade, HNB-a i banaka našlo se rješenje kroz ovaj Memorandum na načelima socijalne osjetljivosti, pravičnosti, transparentnosti i informiranosti", naglasio je.

Funkcionalno povezivanje općina

Premijer se osvrnuo i na jučerašnji sastanak predstavnika Vlade s predstavnicima Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, kojima su predstavljene odluke koje se tiču funkcionalnog povezivanja općina. "Mislim da je taj koncept dobar i onaj je dio našeg reformskog paketa u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministri Malenica i Primorac će imati dodatne konzultacije s vodstvima ovih organizacija", kazao je.

Naglasio je da je jako je važno da se naprave iskoraci koji će omogućiti njihovo bolje funkcioniranje. "Poticaji koje Vlada predviđa kako bi ohrabrila daljnje funkcionalno spajanje, a onda eventualno i stvarno spajanje su dosta izdašni", dodao je Plenković.

Spomenuo je nadalje jučerašnji sastanak s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca. "Imali smo dobar dijalog. Nastavit ćemo konzultirati sve aktere u hrvatskom društvu s obzirom na okolnosti s kojima se suočavamo", poručio je Plenković.

Otvorenje Pelješkog mosta 26. srpnja

Premijer Plenković najavio je da je u utorak, 26. srpnja otvorenje Pelješkog mosta, što je ocijenio velikim događajem za Hrvatsku. "To je suverenistički potez spajanja hrvatskog teritorija, danas ćemo donijeti odluku o službenom imenu Pelješkoga mosta. Svi su pozvani na taj događaj", naglasio je. Podsjetio je da je projekt izgradnje mosta dugog 2,4 kilometra s pristupnim cestama vrijedan 525 milijuna eura, od čega je 357 milijuna eura nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije.

Most između mjesta Komarna na kopnenoj strani i mjesta Brijest na poluotoku Pelješcu koji spaja krajnji jug s ostatkom države, a prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, zvat će se "Pelješki most" ("Pelješac Bridge" na engleskom), odlučila je Vlada na današnjoj sjednici.

"Pelješki most preko morskog tjesnaca – Kanala Malog Stona, dug je 2404 metra, a samo ime Pelješki most već se tijekom priprema i izgradnje uvriježilo među građanima Hrvatske, povezujući naziv lokacije, odnosno poluotoka, s prometnom građevinom koja je ključna za povezivanje krajnjeg juga Hrvatske", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković obrazlažući odluku. Ime je jednostavno, lako pamtljivo, jednoznačno i praktički je postalo simbol jedne iznimne vizure i čitavog projekta koji nosi ime Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, istaknuo je.

Pelješki most, naglasio je Butković, fascinantna je građevina koja predstavlja ostvarenje vizije o povezanoj Hrvatskoj, a njegova izgradnja označila je važan korak ne samo na putu boljeg prometnog povezivanja već i novog razvojnog uzleta Dubrovačko-neretvanske županije. "Pelješki most je u tehničkom smislu najveći most u Hrvatskoj, a zahvaljujući originalnoj koncepciji i oblikovnoj vrijednosti koja se stapa sa zaštićenim krajolikom, naći će mjesto među najznačajnijim europskim graditeljskim postignućima našeg vremena", istaknuo je.

Za Dubrovnik, dodao je, most znači bolju prometnu povezanost, za turizam Pelješca, Korčule i cijelog juga Županije znači novu kvalitetu koja je nezamjenjiva.

Ovim projektom ostvaren je značajan iskorak u pogledu razvoja hrvatske infrastrukture, čiji je simbol već više od desetljeća prepoznat upravo pod nazivom Pelješki most, zaključio je Butković.

Pomažemo susjednoj Sloveniji u gašenju požara

Predsjednik Vlade napomenuo je da je protupožarna sezona u mediteranskim zemljama vrlo snažna, dodavši da Hrvatska i danas šalje pomoć susjednoj Sloveniji u gašenju požara nakon jutrošnjeg razgovora sa slovenskim premijerom Robertom Golobom. "Jutros je već poletio jedan helikopter, a za 20-ak minuta prema Sloveniji, da pomogne gasiti požar, ide jedan kanader Hrvatskog ratnog zrakoplovstva", zaključio je Plenković.

Prihvaćen memorandum za lakšu otplatu »inusa« po tekućim računima građana

Njime je predviđeno da će se od 1. kolovoza propisati granični iznos prekoračenja za izračun efektivne kamatne stope, u visini deset tisuća kuna. Iznosi niži od graničnog moći će imati istu nominalnu kamatnu stopu kao za granični iznos.

Prema memorandumu, primjena ograničenja efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja uvodi se od 1. rujna, a najkasnije do kraja lipnja 2023. godine banke će ponuditi prelazak na dopušteno prekoračenje svim potrošačima kojima je odobreno prešutno prekoračenje.

Do prelaska na dopušteno prekoračenje, a najkasnije do isteka 12 mjeseci od trenutka ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, potrošaču se samo u iznimnim slučajevima smije mijenjati ili ukinuti iznos postojećeg prešutnog prekoračenja, a dok potrošačima ne omoguće prelazak na dopušteno prekoračenje odnosno do isteka roka za prihvat ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, banke neće moći prodavati potraživanja po osnovi prekoračenja, piše u memorandumu.

U slučaju izmjene ili ukidanja prešutno prihvaćenog prekoračenja banke će omogućiti potrošaču obročnu otplatu u najmanje 12 mjesečnih obroka i uz primjenu kamatne stope koja nije viša od one koja se primjenjuje na dopuštena prekoračenja, odnosno kamatne stope koja se primjenjivala na prešutno prihvaćeno prekoračenje ako je ta kamatna stopa niža, odnosno u manje obroka, ako to zatraži potrošač.

Za nova prekoračenja postojat će obveza da se potrošaču prvo nudi na korištenje iznos odobrenog dopuštenog prekoračenja dok će se banke obvezati da potrošaču koji koristi dopušteno prekoračenje i prešutno prihvaćeno prekoračenje provode otplatu tih prekoračenja, tako da se prvo otplaćuje iznos iskorištenog prešutno prihvaćenog prekoračenja.

Uz navedeno, banke se obvezuju da iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja koje će se odobravati ubuduće neće biti viši od iznosa prosječnog redovnog mjesečnog priljeva potrošača.

Odluka o objavi uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj

Danas je usvojena i Odluka o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Njome se 1. siječnja 2023. godine određuje danom uvođenja eura, a utvrđuje se i fiksni tečaj konverzije od 7,53450 kuna, kao i dani početka i završetka dvojnog optjecaja te dvojnog iskazivanja cijena.

"Euro će postati službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023. godine", kaže se u Odluci koju je predstavio ministar financija Marko Primorac. Fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro. Razdoblje dvojnog optjecaja počinje 1. siječnja 2023. i traje do 14. siječnja 2023. Razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja je od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023.

U razdoblju dvojnog iskazivanja, poslovni subjekti bit će obvezni cijenu iskazivati u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Zakonom o uvođenju eura su predviđene određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima.

Što se tiče zamjene, krajnji rok za zamjenu novčanica neće biti utvrđen jer će građani i nakon isteka prvih 12 mjeseci od uvođenja eura, novčanice kuna moći zamijeniti za eure kod Hrvatske narodne banke u bilo kojem trenutku u budućnosti. Zamjena kovanog novca kuna kod Hrvatske narodne banke bit će moguća još tri godine nakon što se gotov novac kune prestane mijenjati u bankama, poslovnicama Financije agencije i Hrvatske pošte.

Vlada očekuje da će zamjena gotovog novca kune biti osobito intenzivna tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura, dakle tijekom razdoblja dvojnog optjecaja. Preračunavanje kunskih sredstava koja se nalaze na tekućim, žiroračunima, štednim i ostalim računima kod banaka provest će se u cijelosti na dan uvođenja eura prema fiksnom tečaju konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

Osnovan Organizacijski odbor obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Na sjednici je donesena i odluka o osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja koje će se u organizaciji Vlade održati 5. kolovoza u Kninu.

Za koordinatora Organizacijskog odbora određen je državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, a u Odboru su još i predstavnik Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Republike, Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga RH, MUP-a, Ravnateljstva policije, gradonačelnik Knina te predstavnik HRT-a.

Organizacijski odbor treba izraditi program te pripremiti i organizirati središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Izmjenama zakona do bržeg spajanja djeteta bez pratnje s obitelji

Izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti pripisuje se, u dijelu koji se odnosi na tražitelje međunarodne zaštite odnosno one koji su još u postupku, da je poseban skrbnik dužan što prije moguće poduzeti sve radnje za spajanje djeteta bez pratnje s obitelji.

Vlada je izmjene, kojima se postojeći zakon usklađuje s direktivama EU, sa sjednice uputila u saborsku proceduru, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je da je dosadašnja praksa ukazala na nužnost prilagodbe zakonskog okvira.

"Odredbe o ograničenju slobode kretanja dodatno se usklađuju u pogledu podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu tijekom postupka prisilnog udaljenja, kao i preciznije definiranje razloga za ograničenje kretanja koji se odnose na zaštitu nacionalne sigurnosti i javnog poretka", naveo je Božinović.

Sredstva za projekte bosanskohercegovačkih Hrvata i za ublažavanje posljedica potresa u BiH

Odlukom o raspodjeli sredstava za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu izdvojeno je 32, 5 milijuna kuna, dok će se 13, 5 milijuna kuna izdvojiti za dovršetak Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, jedinog profesionalnog hrvatskog kazališta u BiH.

Pritom je 7,92 milijuna kuna namijenjeno programima i projektima iz područja zdravstva, 7,37 milijuna za područje obrazovanja i znanosti, 6, 536 milijuna za područje kulture, 4, 243 milijuna za programe i projekte iz područja poljoprivrede, a 6,42 milijuna kuna za ostala područja.

Projekt dovršetka izgradnje HNK-a u Mostaru proglašen je projektom od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske.

Vlada je donijela i odluku o financijskoj potpori od po milijun kuna za obnovu i saniranje štete od potresa na području gradova Čapljine i Stoca nakon razornog potresa magnitude 6,1 prema Richteru s epicentrom u Strupićima kod Stoca 22. travnja 2022.

"Humanitarna pomoć koju sukladno našim mogućnostima kontinuirano dodjeljujemo BIH, nije samo uistinu izraz solidarnosti s Hrvatima, a i s pripadnicima drugih naroda, već i jasna potpora razvoju i prosperitetu nama susjedne i prijateljske zemlje", kazao je na ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Državno jamstvo HEP-u za kredite za kupnju plina

Vlada je odobrila državno jamstvo u visini od 880 milijuna eura za kreditno zaduženje Hrvatske elektroprivrede, radi financiranja kupnje plina i drugih energenata.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović podsjetio je kako je Vlada početkom lipnja naložila HEP-u da zapuni podzemno skladište plina Okoli te da je za to trebalo zaduženje od 400 milijuna eura. Istaknuo je i da je na istoj sjednici Vlade donesena odluka koja se odnosi na to da se HEP-u također da suglasnost za zaduženje od dodatnih 600 milijuna eura, od čega će 80% biti pod državnim jamstvom, kako bi se osigurala opskrba i drugim energentima. Tim bi se novcem trebalo osigurati 270,83 milijuna kubnih metara plina.

Vlada je također donijela odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje HEP-a radi osiguranja nabave dijela energenata u cilju pouzdane i sigurne opskrbe energijom na teritoriju RH u iznosu do 480 milijuna eura.

Jamstvo Republike Hrvatske pokriva 80% obveza po kreditu koji je ukupno vrijedan 600 milijuna eura. Novac će biti utrošen za financiranje nabave energenata (električna energija, plin, ugljen, toplinska energija).

Obnova područja pogođenih potresom

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina izvijestio je o aktualnom stanju obnove na potresom pogođenim područjima te naveo da su završeni radovi na šest zgrada neuropsihijatrijske bolnice u Popovači ukupne vrijednosti gotovo 2 milijuna kuna. U tijeku su radovi obnove na objektima doma za starije osobe i ispostave doma zdravlja u Glini.

Što se tiče nekonstrukcijske obnove privatnih obiteljskih kuća dosad su obnovljene 3052 obiteljske kuće, a u radovima je njih 647. Glede izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, uz do sada ugovorenih 312, pokrenut je postupak za njih još 66. Radovi se izvode na 48 lokacija, a u tijeku su pripremne radnje za 31 lokaciju. U tijeku je i izgradnja osam višestambenih zgrada sa 128 stanova u Petrinji te dvije zgrade sa 26 stanova u Topuskom.

E-žalba u javnoj nabavi

Konačnim prijedlogom Zakona o javnoj nabavi, kojeg je Vlada danas usvojila, predlaže se uvođenje e-žalbe kao jedinog načina izjavljivanja žalbe s ciljem skraćivanja vremena potrebnog za provođenje žalbenog postupka te druga pitanja vezana uz žalbe u postupku javne nabave.

Vlada je u saborsku proceduru također uputila prijedlog Zakona o provedbi Uredbe o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu čiji je cilj dovođenje jedne nove vrste dobrovoljnog osobnog mirovinskog proizvoda na razini EU-a koji će biti dopuna postojećim nacionalnim oblicima mirovinske štednje kako bi se građanima EU-a omogućio veći izbor dobrovoljne mirovinske štednje.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dobilo je suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2023. godini za sklapanje ugovora o izgradnji i isporuci brodice za traganje i spašavanje čija je namjena javna, te obuhvaća aktivnosti na moru vezane uz traganje i spašavanje, inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe, prijevoz bolesnika, te ostale aktivnosti vezane uz poslovanje Ministarstva.

Isto tako, prihvaćen je prijedlog uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu kojom se predlaže uvećanje faktora za izračun cijene udžbenika zbog povećanih troškova na tržištu.

Ustro su prihvaćena dva izvješća: Godišnje izvješće Savjeta za nacionalne manjine o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu i Izvještaj o radu Agencije za obalni linijski pomorski promet za 2021. godinu.

Teme