Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 7. 7. 2022.

Iseljeništvo nam daje golem emocionalni i ekonomski doprinos

Doprinos iseljene Hrvatske iznimno je važan Domovini, ne samo emocionalno nego i ekonomski, rekao je premijer Andrej Plenković na konstituirajućoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u sjednici Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade bio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Na prvu sjednicu trećeg saziva, s mandatom od četiri godine, u Zagreb je stiglo 55 predstavnika Hrvata iz cijeloga svijeta.

U prigodnom govoru, premijer Plenković je doprinos Hrvata izvan Hrvatske ocijenio izrazito važnim, naglasivši da on pomaže i ekonomskom razvoju zemlje.

Predsjednik Vlade je pred Hrvatima iz svijeta govorio o hrvatskom položaju danas, spomenuvši ulazak u Schengen i eurozonu početkom iduće godine, otvaranje Pelješkog mosta, nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova i dobrom odgovoru gospodarstva na koronakrizu.

U idućem proračunu dodatno ćemo povećati sredstva za iseljeništvo

Pozvao je predstavnike iseljeništva da pomognu Vladi u smjernicama ako imaju pozitivna iskustva iz zemalja u kojima žive.

Najavio je da će Vlada nastaviti podržavati projekte poput Hrvatske kuće u Subotici ili izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru, te da će u nadolazećem proračunu dodatno povećati sredstva za iseljeništvo.

"Htio bih da Hrvati u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i Mađarskoj, ovdje gdje smo najbliži, znaju da imaju i jednu financiju polugu i da Hrvatska država stoji uz njih kad trebaju napraviti neki veliki projekt", poručio je Plenković.

Samo na taj način, dodao je, možemo snažiti vaše aktivnosti i sve mogućnosti okupljanja, čuvanja identiteta i u konačnici i zalaganja za politička prava Hrvata koji žive izvan domovine.

Premijer je kazao da se moraju napraviti još veći iskoraci kad je riječ o Hrvatima koji su dalje od Hrvatske. Kazao je da se mora voditi računa o činjenici da su s vremenom nove generacije manje prisutne te se asimiliraju i prilagođavaju kulturama u kojima žive.

Govorio je i o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazavši kako Vlada želi raditi na stvaranju povjerenja s Bošnjacima u toj zemlji, jer se položaj Hrvata može poboljšati samo kooperativnim metodama, ne konfliktnim.

Predsjednik Vlade smatra kako je napravljeno puno koraka naprijed i u zakonskom smislu, pozvavši pritom predstavnike Hrvata izvan Hrvatske da daju svoje sugestije ako smatraju da ima prostora za unaprjeđenje.

Govorio je i politici prema manjinama, kazavši kako one ne mogu biti "teret" proračunu i hrvatskoj vlasti jer je uključenost manjina signal razvijene demokracije.

"Vlada će učiniti što god treba da suradnja domovinske i iseljene Hrvatske bude još intenzivnija, bogatija i bolja te da hrvatske manjine u drugim zemljama budu zaštićenije", poručio je premijer Plenković.

Novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva među najuključivijima je na svijetu

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas kao najveće iskorake u prošlom sazivu Savjeta izdvojio je novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva, "jedan od najuključivijih na svijetu", koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Spomenuo je i uvođenje posebnih kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta, čime se afirmira hrvatsko obrazovanje te se stvaraju trajne, autentične veze s hrvatskom domovinom.

Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade koje joj pruža pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na iseljeništvo. Članovi su predstavnici Hrvata izvan domovine, a sastaju se najmanje jednom godišnje.

Na sjednici je izabrano i novo vodstvo. Predsjednik trećeg saziva Savjeta Vlade je Ivan Gugan, predstavnik hrvatske nacionalne manjine iz Mađarske, dok su potpredsjednici ovog savjetodavnog tijela Vlade: Milijana Glamuzina predstavnica za Bosnu i Hercegovinu, Jasna Vojnić predstavnica za hrvatsku nacionalnu manjinu, Goran Strniša predstavnik za europsko iseljeništvo te Zvonimir Aničić predstavnik za prekooceansko iseljeništvo.

Izvor: Hina/Vlada