Odgovor: projekti za Hrvatsku u okviru Dunavske strategije
Hrvatska je aktivno uključena u provedbu Strategije EU-a za dunavsku regiju te je iskazala poseban interes za razvoj klastera i poduzetničko učenje s naglaskom na tržišne inovacije, stoji u odgovoru povjerenika Hahna
Nakon usvajanja Strategije EU-a za dunavsku regiju na Europskom vijeću 24. lipnja 2011, čija se provedba prema Akcijskom planu temelji na 4 stupa suradnje, zastupnik Plenković uputio je Europskoj komisiji pitanje o ocjeni provedbe projekata u okviru Dunavske strategije za Hrvatsku. Istodobno ga je zanimalo kako Komisija procjenjuje mogućnosti financiranja projekata u okviru aktualnog Višegodišnjeg financijskog okvira (2014–2020) putem kohezijske politike odnosno definiranja glavnih područja suradnje kroz Partnerski sporazum i njegove implikacije za provedbu hrvatskih prioriteta u okviru Dunavske strategije (promet, gospodarstvo, okoliš, civilno društvo).
U odgovoru povjerenika za regionalnu politiku, Johannesa Hahna stoji:
1. Hrvatska je aktivno uključena u provedbu Strategije EU-a za dunavsku regiju te je iskazala poseban interes za razvoj klastera i poduzetničko učenje, s naglaskom na tržišne inovacije. Hrvatsko Ministarstvo poduzetništva i obrta zaduženo je (zajedno s pokrajinom Baden-Württemberg) za koordinaciju prioritetnog područja konkurentnosti. Kao jedan od primjera, Hrvatska je u tom kontekstu u rujnu 2012. u Vukovaru organizirala radionicu posvećenu klasterima. Na široj razini, Hrvatska je osim toga predana i ostvarenju projekata u skladu s prioritetima Dunavske strategije. Ta predanost postojala je i u razdoblju 2007–2013, kada su područja obuhvaćena temeljnim prioritetima te Strategije, primjerice zaštita okoliša, promet, malo i srednje poduzetništvo te istraživačka suradnja, dobivala potporu iz pretpristupnih i postpristupnih programa. Konkretni projekti uključivali su unapređenje vodovodne i kanalizacijske infrastrukture gradova Osijeka i Vukovara, potporu razmjeni informacija o rijeci Savi, pripremu razvoja luka u Vukovaru, Osijeku i Slavonskom Brodu te osnivanje inovacijske agencije u Zagrebu. Daljnji s time povezani primjeri jesu SEECEL – Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe i DTC-ovi – centri za prijenos tehnologija u dunavskoj regiji, a koji se financiraju u suradnji s Baden-Württembergom.
2. U pogledu priprema za razdoblje 2014–2020. Komisija još nema podrobne informacije o potencijalnim financijskim sredstvima koja će se namijeniti Dunavskoj strategiji. Unatoč tomu, od Hrvatske se traži da u svoje sporazume o partnerstvu te relevantne programe uključi makroregionalnu perspektivu i u skladu s time osigura usklađenost projekata koji se financiraju iz fondova EU-a s njezinim odredbama.
