Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 22. 4. 2022.

Ne možemo nastaviti kao dosad ako želimo usporiti klimatske promjene

Daljnje ubrzanje klimatskih promjena znači smanjenje poljoprivrednih površina, ekstremne vremenske nepogode, sve manje vode i hrane te dramatične društvene i političke posljedice, porućio je premijer Plenković povodom Dana planeta Zemlje

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u obilježavanju 52. Dana planeta Zemlje  na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti u partnerstvu s udrugom Tatavaka i francuskim veleposlanstvom. Održao je prigodni govor na skupu pod naslovom "Klimatske promjene u obrazovnom sustavu – uloga akademske zajednice, civilnog društva i medija" u kojemu je poručio da je izuzetno važno osvijestiti tu temu budućnosti.

U tu je svrhu prije nekoliko mjeseci, podsjetio je, udruga Tatavaka hrvatskoj Vladi predstavila Klimatski kolaž, iz kojega se vrlo jednostavno i brzo može mnogo naučiti o klimatskim promjenama. Istaknuo je da se svijet danas suočava s nizom ozbiljnih i planetarnih kriza – najvećom pandemijom u posljednjih 100 godina i pratećom gospodarskom krizom, koja je imala goleme posljedice po gospodarstvo, društvene djelatnosti i obrazovanje. Ona nam je, dodao je premije Plenković, mnogo toga i otkrila – primjerice da 30% hrtavtskih građana nema povjerenja u cjepivo, što nitko nije slutio.

Druga velika globalna kriza je strašna i brutalna ruska invazija na Ukrajinu koja je potrla temelje međunarodnog prava. U nešto više od 50 dana 10 milijuna ljudi prognano je iz svojih domova, a pet milijuna Ukrajinaca trenutno se nalazi u drugim europskim državama. Usto se dogodio velik energetski šok poskupljenja, prije svega plina, ali i nafte i struje, koji utječe na sve i trajat će dugo. Povrh toga traje i kriza u lancima opskrbe prehrambenim proizvodima.

Klimatske promjene

Uza sve to, ubrzavaju se i klimatske promjene, a upravo je to tema koju osobito mladi stavljaju na prvo mjesto. U proteklih 60 godina svjetsko se stanovništvo naime povećalo 2,5 puta, dok se potrošnja energije i prateća emisija stakleničkih plinova povećala 4 puta. Razina mora diže za centimetar svake tri godine i taj se trend sve više ubrzava, što je rastuća prijetnja za brojne obalne gradove, pa i na Jadranu, kazao je premijer Plenković.

Istaknuo je da bi posljedice sve bržih i sve izraženijih klimatskih promjena mogle po svojoj magnitudi i dinamici u idućim desetljećima prouzročiti mnogo veće poremećaje i potpuno promijeniti život na Zemlji ako se na svjetskoj razini ne ubrza zelena tranzicija. To znači, pojasnio je, znatno smanjenje emisije stakleničkih plinova koji su glavni uzročnik globalnog zatopljenja.

Nakon više od 10 tisućljeća stabilne klime Zemlja se u posljednjih 150 godina zagrijala za više od 1,1 °C u odnosu na predindustrijsko doba. Jedan stupanj možda ne zvuči alarmantno, ali je to veoma mnogo, jer su 93% te topline u proteklih pola stoljeća apsorbirali oceani. Da nisu, prosječna bi temperatura nad kopnom umjesto 15 °C danas iznosila 50 °C.

Važno je spriječiti katastrofalan scenarij zagrijavanja od 5 °C

"Prema najnovijem izvješću UN-ova Međunarodnog panela o klimatskim promjenama stabilizacija globalne temperature ne može se postići ako se ugljična neutralnost ne ostvari do 2050. – ako dotad želimo ostati ispod 1,5 °C odnosno ispod 2 °C do 2070. Bez toga globalno bi zatopljenje do kraja stoljeća moglo dosegnuti između 3,2 i čak 5 °C, što bi bila prava kataklizma", naglasio je predsjednik Vlade.

Kad se naime prije više od 20 tisuća godina svijet zagrijao za 5 °C u roku od 5 do 10 tisuća godina, morska je razina porasla za 120 metara zbog otapanja ledenog pokrova od 3 km debljine iznad sjeverne Europe, Amerike i Azije. "To najbolje govori što bi za svijet značilo katastrofalno zagrijavanje od 5 °C ili čak pola od toga i zašto je važno učiniti sve da se takav scenarij spriječi, a na to apeliraju baš svi znanstvenici", rekao je.

Posve je jasno, upozorio je predsjednik Vlade, da ne možemo nastaviti sadašnjim trendom ako želimo zaustaviti daljnje ubrzanje klimatskih promjena. Jer to bi značilo znatno smanjenje poljoprivrednih površina, stotine milijuna klimatskih migranata, sve ekstremnije vremenske nepogode, sve teže klimatske uvjete u gradovima, sve manje vode i hrane, sa svim dramatičnim socijalnim i političkim posljedicama – od društvenog nasilja do ratnih sukoba.

Suzbijanje klimatskih promjena ključan je prioritet Europske unije

Upravo je stoga Europska unija uočila da je suzbijanje klimatskih promjena ključan prioritet te je u Europskom zelenom planu postavila cilj da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent, rekao je premijer Plenković i pojasnio da to ponajprije znači smanjenje emisije stakleničkih plinova, napuštanje fosilnih goriva, kao i veću održivost i manju energetsku potrošnju u prometu, građevinarstvu, poljoprivredi i industriji.

To nadalje znači sve veće korištenje obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunca, vode i geotermike te dekarbonizirane energije poput nuklearne ili niskougljične poput prirodnog plina kao tranzicijskog goriva na putu prema klimatskoj neutralnosti.

"Uz klimatske promjene, geopolitički kontekst ruske agresije na Ukrajinu i ovisnost Europe o ruskom ugljenu, nafti i plinu dodatni su razlozi za što brži prijelaz na obnovljive i dekarbonizirane izvore energije. Tako bi Europa postala energetski neovisna i ne bi je mogli ucjenjivati nedemokratski režima koji energiju sada praktično koriste kao oružje", poručio je.

Hrvatska prirodna bogatstva

Hrvatska je bogata prirodnim resursima koje treba čuvati i koristiti na održiv način kako bi se osigurao dugoročni razvoj na dobrobit novih generacija. U tom je kontekstu premijer Plenković naglasio da je Hrvatska bogata po zalihama pitke vode i šumskim resursima.  U vrhu smo po bioraznolikosti i više od trećine našeg teritorija dio je europske ekološke mreže Natura 2000.

"Imamo osam nacionalnih parkova, 12 parkova prirode, dva stroga rezervata, na desetke posebnih rezervata te drugih zaštićenih područja. Gotovo 50% kopnene površine države čine šume i šumska zemljišta, a hrvatsko šumarstvo ima stoljetnu tradiciju. S 93% certificiranih šuma, naša stopa apsorpcije po stanovniku dvostruko je veća od prosjeka Europske unije, što pridonosi tome da danas imamo četvrti najniži ugljični otisak po stanovniku u Uniji, a također raspolažemo geotermalnim potencijalom koji je među najvećima u Europi", naveo je.

Premijer je istaknuo da takvu prirodnu raznolikost i takve resurse treba zaštititi, spriječiti njihovo nesavjesno korištenje i u tome uočiti prednost za uspješnu zelenu tranziciju i razvoj održiva gospodarstva.

Strateški dokumenti o zaštiti okoliša

To podrazumijeva i bolje gospodarenje otpadom, koji može biti resurs zahvaljujući sortiranju i recikliranju, dodao i istaknuo da to ujedno znači veću energetsku učinkovitost odnosno smanjenu potrošnju, što zahtijeva angažman svakog od nas, Vlade, općina, gradova i županija, poslovnog sektora, znanstvene i akademske zajednice, civilnog društva i medija, ali i svih građana. Upravo zbog svega toga, naglasio je premijer Plenković, njegova je Vlada 2020. godine spojila resore gospodarstva, energetike i zaštite okoliša. "Pokrenuli smo proces energetske i ekološke tranzicije Hrvatske kroz unapređenje i kompletiranje energetskog i klimatskog zakonodavstva", dodao je i podsjetio na strateške dokumente koji su usvojeni u proteklih pet godina. Donesena je Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050, kao i Strategija niskougljičnog razvoja do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu. Usvojen je također Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine.

"Prva smo vlada koja je donijela Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine, čak s pogledom na 2070, koja precizno definira naše slabosti i ranjivosti, ali i potrebe sektora koji su ugroženi klimatskim promjenama. Donijeli smo i niz zakona radi kvalitetnijeg upravljanja prirodom, zrakom te šumskim i vodnim resursima." Donijeli smo nadalje prvu Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine. To je krovni strateški dokument, a on utvrđuje da su baš klimatske promjene i održivo korištenje resursa izazovi na koje se mora prioritetno reagirati zelenom tranzicijom i ulaganjima", rekao je predsjednik Vlade.

Europska unija kao globalni lider u očuvanju planeta

Istaknuo je pritom da je cijelo hrvatsko zakonodavstvo komplementarno Europskom zelenom planu i Europskom klimatskom paktu koji usmjeravaju Europu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.

Predsjednik Vlade rekao je kako tom cilju pridonosi i veliki europski instrument EU sljedeće generacije, koji ima dva važna elementa – zelenu i digitalnu komponentu. Svemu tome, dodao je, pridonijet će i nova inicijativa Europske komisije "REPowerEU", kojom se želi osigurati jeftinija, sigurnija i održivija energiju te potpunu smanjiti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.

U tom je kontekstu, istaknuo je premijer Plenković, Europska unija globalni lider u konkretnom doprinosu očuvanju planeta, a radi se i na ostvarenju svih ciljeva Pariškoga sporazuma. Izrazio je zadovoljstvo time što su se Sjedinjene Američke Države vratile u njegovo okrilje.

Govoreći o konferenciji COP 26 u Glasgowu prošle godine, premijer Plenković je rekao da se radilo o kvalitetnoj konferenciji na kojoj je Hrvatska najavila da će do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45%, na razinu koju smo imali prije tridesetak godina te da nam je cilj prestati koristiti ugljen do 2033. godine, a možda i ranije.

Cilj nam je, dodao je, da do 2030. postignemo stopu od 29% obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji, u čemu ćemo iskoristiti vlastite potencijale – energiju vjetra i sunca, bioplina, biogoriva, geotermalnu energiju i energiju vodnih snaga.

U zaštiti okoliša posebno je važno voditi računa i o zaštiti Jadranskoga mora, istaknuo je premijer Plenković i poručio da je hrvatska komparativna prednost upravo Jadransko more, koje nemaju druge zemlje Srednje i Istočne Europe.

Zbog LNG-terminala na Krku Hrvatska se lakše nosi s trenutnom energetskom krizom

Što se tiče LNG-terminala na Krku, kazao je da se o toj temi raspravljalo punih 40 godina. "Kad smo postali odgovorni za Vladu 2016, odmah smo shvatili da je taj alternativni pravac opskrbe plinom nužnost koju moramo napraviti", poručio je podsjetivši da je u tu svrhu osigurano 100 milijuna eura iz europskih fondova, Vlada je osigurala dodatnih 100 milijuna eura, a HEP i Plinacro ostatak sredstava.

Zbog LNG-terminala, istaknuo je, Hrvatskoj je lakše pratiti trenutnu energetsku krizu nego zemljama koje to nemaju i zato je diversifikacija opskrbe energentima izrazito važna. Od svoje ukupne godišnje potrošnje plina, Hrvatska danas 21% namiruje iz domaće proizvodnje, 22% uvozi iz Rusije, a 57% uvozi preko LNG-terminala na Krku."Što znači da se dogodi da nema više plina iz Rusije, mi bismo ostali na nogama, što je vrlo važan detalj u ovim okolnostima", poručio je premijer Plenković.

Što se tiče nuklearne energije, NE Krško Hrvatskoj daje 15% električne energije, a trenutno se vode razgovori sa Slovenijom o projektu drugog bloka.

S obzirom na to da je važno sva ova pitanja ugraditi u obrazovni sustav, premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo time što je Vlada pokrenula  uvođenje posebne međupredmetne teme "Održiv razvoj" u osnovne i srednje škole. "Ovo je naša zajednička tema koju jedino participacijom svih možemo riješiti", poručio je na kraju studentima premijer Plenković i čestitao svima Dan planeta Zemlje.