Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 8. 4. 2022.

Epidemiološke mjere se ukidaju, ali potreban je i dalje oprez

Premijer Plenković osudio je strašan zločin u ukrajinskom Kramatorsku, gdje je ubijeno najmanje 35 civila, a više od 100 ih je ranjeno, i nazvao ga još jednim dokazom brutalne ruske agresije na Ukrajinu

Otvarajući 112. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.

Osudio je strašan zločin koji se dogodio danas u Ukrajini u Kramatorsku, gdje je zasad ubijeno 35 civila, a više od 100 ranjeno, poručivši kako je to još jedan dokaz brutalne ruske agresije na Ukrajinu koji Vlada najoštrije osuđuje.

Od ostalih tema izdvojio je Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, na čijem je otvorenju sudjelovao početkom tjedna, na kojem sudjeluju brojni hrvatski gospodarstvenici.

Tom je prigodom premijer Plenković razgovarao s predstavnicima hrvatskih stranaka i institucija u BiH te još jednom izrazio želju da Hrvatska i dalje, kao prvi vanjskotrgovački partner BiH, snaži svoju poziciju u gospodarskom, infrastrukturnom i ulagačkom smislu te da pomogne BiH u procesu reformi i još jednom apelira na predstavnika hrvatskih i bošnjačkih stranaka u okviru Federacije da se postigne dogovor o izmjenama izbornoga zakona.

Danas se u Mostaru obilježava 30. obljetnica osnutka Hrvatskog vijeća obrane, dodao je premijer Plenković.

Osvrnuo se na sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća, kazavši da se raspravljalo o demografskoj politici i ispunjavanju Nacionalnog programa reformi.

Ovih dana obilježena je i 30. obljetnica diplomatskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim državama, a u toj je prigodi održan američko-hrvatski forum na kojem je sudjelovao niz članova Vlade.

Premijer je podsjetio da je Hrvatska ušla u Global Entry Program – privilegirani ulazak u SAD, nakon što je nakon dugo godina truda u mandatu ove Vlade došlo do ukidanja viza.

U okviru Vladina programa potpore Banovini, premijer Plenković ranije ovoga tjedna posjetio je Sisak i to dva velika gradilišta – na mostu preko rijeke Odre i dionicu Lekenik Sisak autoceste A11.

Uz novu regionalnu kartu potpora i to je jedan od signala koji stavlja fokus Vlade na aktivnosti u Sisačko-moslavačkoj županiji, jednako kao i ubrzanje procesa obnove.

Premijer Plenković i ovom je prigodom čestitao Tomislavu Žigmanovu koji je izabran u Skupštinu Srbije, poručivši kako je dobro da Hrvatska ima svog političkog predstavnika u najvišem predstavničkom tijelu Srbije što će pridonijeti zaštiti prava i interesa hrvatske nacionalne manjine.

Život se vraća u »normalu«, no oprez je i dalje potreban

Na kraju se osvrnuo i na ukidanje epidemioloških mjera, koje stupa na snagu danas u ponoć, a jučer ga je predstavio Nacionalni stožer civilne zaštite.

"Stožer je ocijenio da su se stekli preduvjeti za znatno relaksiranje dosadašnjega režima epidemioloških mjera. Sada smo praktički u situaciji da se, osim posebnih režima u zdravstvenim i socijalnim ustanovama te uz preporuke, a ne obvezu, nošenja maski u unutarnjim prostorima, život polako vraća u normalni tijek aktivnosti što je dobro i radi društvenih aktivnosti i radi gospodarskih aktivnosti, prometa, školstva i rada, ali ipak trebamo zadržati oprez jer je Covid-19 još uvijek tu", poručio je.

Ugovorena izgradnja 168 zamjenskih obiteljskih kuća

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević je na 112. sjednici Vlade izvijestio o aktualnom stanju vezanom za potres na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.

Ugovorena je izgradnja 168 zamjenskih obiteljskih kuća s 11 izvođača radova u iznosu od gotovo 145 milijuna kuna.

Potpisana su ukupno 52 ugovora za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, na 17 gradilišta se izvode radovi izgradnje, dok se na 17 lokacija izvodi priprema terena za početak gradnje zamjenskih obiteljskih kuća.

Nekonstrukcijski je obnovljeno 2069 obiteljskih kuća, a trenutno se izvode radovi na 906 kuća.

Ukupno je izgrađeno preko 3,5 tisuće elaborata za nekonstrukcijsku obnovu. Prosječna vrijednost nekonstrukcijske obnove iznosi nešto više od 44 tisuće kuna.

Kad je riječ o kontrakcijskoj obnovi, Milošević je kazao da je zaprimljeno 560 odluka ili zaključaka od strane nadležnog resora.

Pokrenuti su postupci javne nabave za operativne koordinatore, za tehničko-financijsku kontrolu, projektante i nadzor za konstrukcijsku obnovu 900 obiteljskih kuća.

Potpisan ugovor za konstrukcijsku obnovu 22 višestambene i stambeno-poslovne zgrade

Milošević je naglasio da je potpisan ugovor za izradu projektne dokumentacije konstrukcijske obnove za 22 višestambene i stambeno-poslovne zgrade.

Dodao je da su izabrani izvođači radova za prvih 10 višestambenih zgrada, a ukupna vrijednosti izgradnje iznosi gotovo 142 milijuna kuna. Od 10 višestambenih zgrada njih četiri će se izgraditi u Petrinji i imat će 64 stana. Četiri višestambene zgrade s 52 stana izgradit će se u Glini, dok će u Topuskom biti izgrađene dvije zgrade s 26 stanova.

Pokrenut je i proces kupnje zamjenskih nekretnina. Agencija za promet nekretnina je zaprimila 143 ponude za kupnju nekretnina na području Sisačko-moslavačke županije. Kontaktirao je ukupno 623 korisnika prava na obnovu, a njih 74 je iskazalo interes za zamjensku nekretninu.

Sazrele su okolnosti za povratak uobičajenom životu

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da u Hrvatskoj i dalje pada broj novozaraženih koronavirusom i hospitaliziranih, te poručio da nakon ukidanja gotovo svih mjera građani ponovno mogu živjeti "punim plućima", ali uz oprez jer virus nije iščezao.

"Uz više od 70 posto cijepljenog odraslog stanovništva, te uz značajan broj stanovnika sa stečenim imunitetom, kolektivna razina imuniteta je zadovoljavajuća. Stoga su sazrele okolnosti za vraćanje uobičajenom životu", istaknuo je Beroš.

Silazna putanja epidemije, kao i blaže kliničke slike, daju razlog za optimizam, no s popuštanjem mjera ne smije se popustiti u nužnom oprezu, naglasio je.

Govoreći o epidemiološkoj situaciji, istaknuo je pad broja novozaraženih na tjednoj razini za 1,38 posto, te 27 posto manje hospitaliziranih u odnosu na jučer.

Zasad dominira podvarijanta omikrona BA.2, koja je prisutna u 59 posto slučajeva zaraze, ona i dalje uzrokuje blaže kliničke slike i najčešće ne zahtijeva hospitalizaciju.

Nove varijante koronavirusa ne predstavljaju znatniju opasnost

U Hrvatskoj do sada nisu potvrđene varijante XE, XF ili XD varijanta. XE je kombinacija dvije omikron podvarijante, a XF i XD mješavine su delte i omikrona, tzv. deltakrona, rekao je Beroš te dodao da su sve tri varijante pod monitoringom Svjetske zdravstvene organizacije i ne predstavljaju neku opasnost.

Što se tiče druge docjepne doze, preporuka je da se primjenjuje kod osoba starijih od 80 godina, dok se kod rizičnih skupina u dobi od 60 do 80 godina može razmatrati u pojedinačnim slučajevima.

U Hrvatskoj je postignut značajan stupanj imuniteta cijepljenog i docijepljenog stanovništva, što omogućava rad bolničkih ustanova bez značajnijih opterećenja. Ipak, starija populacija i imunkompromitirane osbe i dalje su osobito ranjiva skupina za covid.

Stoga se u sustavima zdravstva i socijalne skrbi nastavlja provoditi dio mjera. Zaposlenici će se testirati najmanje jednom tjedno, a dosadašnja pravila ostaju ista za pacijente koji dolaze na hospitalizaciju i zahvate koji generiraju aerosol.

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović podsjetio je da u ponoć prestaju gotovo sve odluke Stožera u vezi dosadašnjih epidemioloških ograničenja.

Obaveza nošenja maski ostaje samo za zaposlenike i pacijente u zdravstvenom sustavu te za zaposlene u ustanovama socijalne skrbi koje pružaju usluge smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom, kao i za posjetitelje korisnicima tih usluga.

Za petrinjske poduzetnike dodatnih sto milijuna kuna

Vlada je za petrinjske poduzetnike osigurala dodatnih sto milijuna kuna i to suglasnošću na povećanje alokacije iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Naime, u okviru "specifičnog cilja 9b1" i okviru toga programa, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavit će poziv na dodjelu bespovratnih sredstava "Podrška razvoju poduzetništva u gradu Petrinji".

Alokacija iz poziva iznosit će 115 milijuna kuna, a današnjom suglasnošću taj se iznos povećava za sto milijuna kuna.

Sredstva će se u okviru poziva dodjeljivati mikro, malim i srednjim poduzetnicima kao bespovratna sredstva u obliku potpora male vrijednosti (de minimis).

U Intervencijskom planu Grada Petrinje već je osigurano 15 milijuna kuna, a sto milijuna kuna će se osigurati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Hitna pomoć Ukrajini vrijedna 1,5 milijun kuna

Kao izraz solidarnosti, Hrvatska će, temeljem njezina zahtjeva, Ukrajini uputiti hitnu pomoć u ukupnoj vrijednosti nešto većoj od 1,5 milijun kuna, odlučeno je na sjednici Vlade.

Pomoć će biti upućena iz raspoloživih zaliha i sredstava Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja - Ravnateljstva za robne zalihe, Ministarstva kulture i medija i Ministarstva unutarnjih poslova - Ravnateljstva civilne zaštite.

S obzirom na kontinuiranu prijetnju pokretnoj i nepokretnoj kulturnoj baštini grada Lviva u Ukrajini, ukrajinski muzealci zatražili su pomoć u obliku opreme potrebne za osiguranje i evakuaciju te baštine, a zatražena je i pomoć u medicinskoj opremi (dvije tisuće kompleta medicinske prve pomoći). Ukupna procijenjena vrijednost pomoći koju će Hrvatska uputiti u Ukrajinu iznosi 1.516.800 kuna.

Vlada je zadužila MUP (Ravnateljstvo civilne zaštite) i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (Ravnateljstvo za robne zalihe) za organizaciju slanja pomoći, a sukladno Zakonu o strateškim robnim zalihama, zadužila je Ravnateljstvo za robne zalihe da nadomjesti popunu Bilance nabavom medicinskih kompleta.

HŽ Infrastrukturi jamstvo za zaduženje od 245 milijuna kuna

Dano je državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za kreditno zaduženje kod HBOR-a u iznosu od 245 milijuna kuna, povećala je najnižu osiguranu svotu temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti na 6,45 milijuna eura te donijela smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2022. - 2024.

Na sjednici je Vlada dala HŽ Infrastrukturi suglasnost i jamstvo za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 245 milijuna kuna radi financiranja projekata iz CEF Programa s ciljem održavanja dinamike ispunjenja financijskih obveza prema izvođačima.

Po riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, radi se o ispunjenju financijskih obveza prema izvođačima i to isključivo na projektu "Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - Državna granica", pri čemu ukupna vrijednosti navedenog projekta iznosi 2,61 milijardu kuna.

Kredit je uz fiksnu kamatnu stopu od 0,26 posto, a rok otplate glavnice je 31. prosinca 2023. godine.

Donošenje tih odluka neće imati utjecaj na državni proračun, a mogući fiskalni učinak nastao bi u slučaju neizvršavanja obveza od strane društva HŽ Infrastruktura d.o.o. prema HBOR-u, u iznosu visine jamstva uvećanog za kamate, naknade i troškove. Stanje duga društva HŽ Infrastruktura d.o.o. za ukupna kreditna zaduženja na dan 31. siječnja 2022. godine iznosi 1,78 milijardu kuna.

Najniža osigurana svota temeljem automobilskog osiguranja 6,45 milijuna eura

Donesena je i Odluka o povećanju najniže osigurane svote temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti (EU) i to s 6,07 na 6,45 milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao da se tom odlukom Hrvatska usklađuje iznos najniže osigurane svote temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti s obzirom da je EK 19. listopada lani obavijestila o prilagodbi minimalnih iznosa pokrića utvrđenih u direktivi još iz 2009. godine.

Najniža osigurana svota temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti povećava se tako u slučaju štete zbog smrti, tjelesne ozljede i oštećenja zdravlja do iznosa od 6,45 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan stupanja odluke na snagu po štetnom događaju bez obzira na broj oštećenika. Dosadašnja najniža osigurana svota iznosila je 46,7 milijuna kuna (6.070.000 eura).

U slučaju uništenja ili oštećenja stvari ta se svota povećava do iznosa od 1,3 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan stupanja odluke na snagu kuna po štetnom događaju bez obzira na broj oštećenika. Dosadašnja najniža osigurana svota u tom segmentu iznosila je 9,39 milijuna kuna (1.220.000 eura).

Donesene smjernice politike državnih potpora

Vlada je donijela i Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2022. - 2024. godine. Kako je izvijestio ministar Marić, smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoželjnije ističu se državne potpore horizontalne prirode i to za istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganja.

Kao i zakon o državnim potporama, te smjernice se odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, napomenuo je Marić.

Novost je, sukladno novoj Komunikaciji Europske komisije, da su u smjernicama navedene i državne potpore za klimu, zaštitu okoliša i energiju iz 2022. godine, izvijestio je Marić.

Kako je istaknuto u Odluci, provedba politike državnih potpora trebala bi omogućiti ostvarenje krajnjeg cilja, a to je promjena u strukturi državnih potpora povećanjem udjela horizontalnih državnih potpora uz istodobno smanjenje sektorskih državnih potpora.

Navedeno je da su sektorske državne potpore (tzv. "nepoželjne" potpore), u RH u 2019. činile 57,2 posto, što je manje u odnosu na 2018. kada su činile 61,4 posto ukupno dodijeljenih državnih potpora industriji i uslugama.

Horizontalne državne potpore, to jest "poželjne" potpore, u Republici Hrvatskoj su u 2019. činile 42,8 posto ukupno dodijeljenih potpora industriji i uslugama, što je više u odnosu na 2018. kada su činile 38,6 posto ukupno dodijeljenih državnih potpora industriji i uslugama.

Dvadeset i pet godina djelovanja Zaklade Hanns Seidel u Hrvatskoj

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad konferencijom "Dublja integracija za jaču Europu" povodom 25 godina djelovanja Zaklade Hanns Seidel u Republici Hrvatskoj, sukladno zahtjevu ureda Zaklade u Hrvatskoj.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić podsjetio je da Zaklada tradicionalno obilježava svaku godišnjicu prigodnom konferencijom s dugogodišnjim partnerom - Diplomatskom akademijom Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Kazao je da je cilj konferencije promicanje zajedničkog europskog projekta, a očekuje se i sudjelovanje predsjednika Zaklade Hanns Seidel Markusa Ferberera, koji je i zastupnik u Europskom parlamentu.

"Ministarstvo vanjskih i europskih poslova mišljenja je da bi Vlada trebala preuzeti pokroviteljstvo s obzirom na jubilarni karakter konferencije te činjenicu da je Zaklada Hanns Seidel u svojem dugogodišnjem radu u Republici Hrvatskoj, organizacijom mnogobrojnih konferencija, skupova, radionica i predavanja, promicala europsku ideju te u pretpristupnom razdoblju podupirala Republiku Hrvatsku na putu prema članstvu u Europskoj uniji", naglasio je Matušić.

Izvor. Hina/Vlada