Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 9. 3. 2022.

Usvojen paket od 4,8 milijardi kuna za ublažavanje poskupljenja energenata

Premijer Plenković istaknuo je na sjednici Vlade da je Međunarodni monetarni fond nakon posjeta njegove delegacije Hrvatskoj konstatirao da je zemlja u 2021. ostvarila impresivan gospodarski oporavak od pandemije

Otvarajući 107. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklim danima.

Pozdravio je novog ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivana Paladinu kojem je netom prije početka sjednice Vlade Hrvatski sabor izglasao povjerenje.

"Čestitam mu u ime cijele Vlade i želim mu uspjeh u obavljanju ove odgovorne dužnosti, a osobito glede ključnoga pitanja, a to je ubrzanje i dinamiziranje procesa obnove Zagreba i Banovine", rekao je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se na Međunarodni dan žena, koji je obilježen jučer.

Ravnopravnost žena preduvjet je modernog, uspješnog i zdravog društva

"Posebno su nam ovih dana u mislima žene u Ukrajini čija su temeljna prava i sigurnost ugrožena u ovim teškim ratnim okolnostima", istaknuo je.

"Obilježavamo postignuća žena, njihovu hrabrost i odlučnost u stvaranju boljeg i pravednijeg svijeta.

To je ujedno i prilika da sagledamo kakav je položaj žena u hrvatskom društvu, koje je postiglo veliki napredak, ali je i dalje suočeno s nizom izazova.

Ovdje prije svega mislim na neravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada, na diskriminaciju, a posebno na psihičko i fizičko nasilje nad ženama te predrasude i stereotipe koji do njih dovode.

Zato želim naglasiti da je ravnopravnost žena i muškaraca pravo i temeljna vrednota hrvatskoga Ustava i našeg zakonodavnog okvira.

Ravnopravnost znači jednaki status, jednake mogućnosti, jednaku nagradu za ostvarene rezultate, dostojanstvo i poštovanje.

Vlada je usmjerena na zaštitu prava i sloboda žena, te odlučna u osudi i borbi protiv svakog oblika diskriminacije i nasilja.

Želimo, a mislim da i mijenjamo stvari na bolje i stvaramo društvo u kojem su žene i muškarci ravnopravni u svim područjima života – počevši od privatnog života i obitelji do politike, znanosti, gospodarstva i kulture – svemu što žene s pravom traže i zaslužuju.

To je preduvjet modernog, uspješnog i zdravog društva, kakvog zajednički gradimo", poručio je.

Gospodarski rast od 10.4% znatno nadmašio očekivanja i prognoze

Osvrnuo se i na Misiju Međunarodnoga monetarnog fonda u okviru redovite konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a.

Istaknuo je da su na kraju posjeta objavljeni vrlo važni zaključci.

"MMF je konstatirao da smo u 2021. ostvarili impresivan gospodarski oporavak od pandemije što potvrđuje dobar smjer kojim je Vlada vodila ekonomsku politiku te upravljala posljedicama gospodarske krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19.", istaknuo je premijer Plenković.

Također, dodao je, MMF je potvrdio da je gospodarski rast od 10,4% u 2021. znatno nadmašio prijašnja očekivanja i prognoze, a da se gospodarska aktivnost u cijelosti vratila na razine iz 2019.

U pogledu glavnih nositelja ekonomskog rasta hrvatskog gospodarstva, MMF snažan naglasak stavlja na ulogu i učinkovito korištenje sredstava iz fondova EU-a.

U pogledu rizika, MMF zbog situacije u Ukrajinu očekuje utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.

Posebno se izdvajaju rizici vezani uz kratkoročne inflacijske pritiske koji su posljedica učinka rasta cijene energenata i drugih proizvoda, a zadovoljni su s Vladinom makroekonomskom politikom, kazao je predsjednik Vlade.

Vladine politike i mjere korisne su za građane i prilagođene najboljim rješenjima u Europskoj uniji

Podsjetio je da je Vlada prije tri tjedna objavila plan mjera za ublažavanje rasta cijena energenata i sprječavanje udara na ekonomski i socijalni standard građana, naglasivši da su sve mjere pripremljene cjelovito i sveobuhvatno te da nema resora koji nije sudjelovao u njihovoj primjeni.

Taj je paket, dodao je, vrijedi 4,8 milijardi kuna.

"Posebno je bitno da će on sa zakonima koje će donijeti Hrvatski sabor, tu mislim na izmjene Zakona o PDV-u, ali i svim drugim prijedlozima odluka koje su danas na Vladi, biti u potpunosti na snazi 1. travnja te da ćemo tako pomoći na izravan način svim našim građanima, našem gospodarstvu, našim najugroženijim sugrađanima, umirovljenicima, poljoprivrednicima i ribarima", poručio je.

U kombinaciji s drugim mjerama, koje su donesene prije dva dana – ograničavanja rasta cijena benzina i dizela – napravili smo mehanizam s kojim ćemo moći kalibrirati u ovom trenutku krajnje nepredvidljivu situaciju, kazao je premijer Plenković.

Cijeli je taj paket, dodao je, u potpunosti na tragu smjernica koje je predstavila Europska komisija, koje se odnose na cijelu Europsku uniju, a kojima se potvrđuje mogućnost reguliranja cijena u iznimnim okolnostima i utvrđuje kako države članice mogu preraspodijeliti prihode od visoke dobiti u energetskom sektoru i trgovanja emisijama potrošačima.

"Možemo slobodno reći da smo anticipirali ovaj okvir koji je Komisija jučer usvojila i preporučila", kazao je i dodao da je i na ovaj način potvrđeno da su Vladine politike i mjere u potpunosti uključene u sve što se zbiva globalno te da su odluke korisne za građane i prilagođene najboljim mogućim rješenjima koja se nude u Europskoj uniji.

U tom je kontekstu najavio da će sutra sudjelovati na neformalnom sastanku Europskoga vijeća u francuskom Versaillesu sa četiri izrazito važne teme: situacija vezana uz rusku agresiju na Ukrajinu, jačanje obrambenih sposobnosti unije, smanjivanje energetske ovisnosti te izgradnja jače i otpornije ekonomske baze u EU.

Od točaka na današnjoj sjednici Vlade izdvojio je Prijedlog zakona o referendum te Zakon o zviždačima.

Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića na današnjoj 107. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktivnostima obnove Banovine.

Kazao je da su nekonstrukcijski obnovljene 1724 obiteljske kuće, dok se na današnji dan provode radovi na 951 obiteljskoj kući. Angažirano je 47 gospodarskih subjekata.

U tijeku je pregled i ocjena ponuda za ugovaranje izvođenja radova na nekonstrukcijskoj obnovi na dodatnih 1200 kuća.

"Cilj nam je da se svi korisnici mobilnih stambenih jedinica čije su kuće označene oznakom zeleno vrate u svoje domove do 1. travnja", naglasio je Medved.

Ugovorena izgradnja 138 zamjenskih obiteljskih kuća

Usto, dodao je, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donijelo je 141 odluku o povratu sredstava u iznosu od 2,44 milijuna kuna za vlasnike obiteljskih kuća po provedenoj samoobnovi nekonstrukcijskih elemenata.

Ugovorena je izgradnja 138 zamjenskih obiteljskih kuća, a u tijeku su ocijene zaprimljenih ponuda nakon provedenog postupka javne nabave za izgradnju dodatnih 78 zamjenskih obiteljskih kuća.

U tijeku je postupak prikupljanja ponuda za izvođače prvih 10 višestambenih zgrada i do sljedeće sjednice Vlade bit će izabrani izvođači, a u tijeku i postupak prikupljanja ponuda za izgradnju dodatne 4 višestambene zgrade u Glini.

"U programu konstrukcijske obnove zaprimljeno je 529 odluka, odnosno zaključaka od resornog ministarstva", ustvrdio je Medved.

Pokrenuti su postupci javne nabave za operativne koordinatore, tehničko-financijsku kontrolu, projektante i nadzor za konstrukcijsku obnovu 900 obiteljskih kuća u procesu konstrukcijske obnove.

Otvorena novoizgrađena školsko-sportska dvorana u Petrinji

Potpisan je ugovor za izradu projektne dokumentacije konstrukcijske obnove za 22 višestambene i stambeno-poslovne zgrade.

"APN je na naše traženje zaprimo 121 ponudu za prodaju nekretnina s tržišta nekretnina na području Sisačko-moslavačke županije", izvijestio je Medved, dodavši da je riječ o 41 stanu i 80 obiteljskih kuća.

Od 386 kontaktiranih korisnika, naveo je Medved, koji imaju pravo na obnovu, njih četrdeset i troje su se izjasnili da su zainteresirani i da žele zamjensku nekretninu po ovom modelu.

Na kraju je potpredsjednik Vlade izvijestio da je ovoga vikenda otvorena novoizgrađena školsko-sportska dvorana u Petrinji, koja će, kako je rekao, zasigurno biti dodatni poticaj društvene revitalizacije potresom pogođenog područja.

Barem jednom dozom cijepljeno je 70,6% stanovništva

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je u Hrvatskoj danas zabilježeno 2588 novih slučajeva covida-19 potvrđenih PCR testom te 662 pozitivne osobe na brzom antigenskom testiranju, što je u odnosu na prethodni tjedan povećanje od 0,21%.

Bolnice postupno smanjuju covid-kapacitete, što daje veći prostor za pružanje sveobuhvatnije skrbi te za prevenciju i očuvanje zdravlja, posebno onkoloških bolesnika, građana s mentalnim poremećajima te post-covid sindromom.

S obzirom na rezultate najnovijeg popisa stanovništva, najmanje jednom dozom cjepiva protiv covida cijepljeno je do sada 70,6% odraslog stanovništva, izvijestio je ministar.

Iako epidemija pokazuje silazni trend, Beroš je poručio da je covid-19 i dalje je prisutan te se ne staje s cijepljenjem građana. Od danas počinje i cijepljenje novim proteinskim cjepivom protiv covida, proizvođača Novavaxa, a namijenjeno je starijima od 18 godina.

U Hrvatskoj je pruženo 249 zdravstvenih usluga ukrajinskim izbjeglicama

Izvijestio je i da je od 25. veljače ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj pruženo ukupno 249 zdravstvenih usluga, a troje ih je hospitalizirano.

Hitna medicinska služba ukupno je imala 14 intervencija vezanih za pružanje hitne skrbi izbjeglicama iz Ukrajine.

Na brzom testiranju na covid, petero je izbjeglih Ukrajinaca bilo pozitivno.

Izbjeglom ukrajinskom stanovništvu omogućeno je i cijepljenje protiv covida, a djeci uobičajena cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole te poliomijelitisa.

Beroš je istaknuo da se upravo u Ukrajini događa velika epidemija ospica i rubeole zbog slabijeg cijepljenja protiv tih bolesti.

Epidemiološke mjere mogle bi biti ublažene idući tjedan

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da će Nacionalni stožer Civilne zaštite početkom idućeg tjedna vjerojatno dodatno ublažiti neke epidemiološke mjere koje se odnose na ograničavanje okupljanja i obavljanje pojedinih gospodarskih aktivnosti.

Unatoč današnjem minimalnom porastu novozaraženih, u zadnjih nekoliko tjedana vidljiv je znatan pad oboljelih, hospitaliziranih i preminulih od covida-19, čime se omogućava povratak redovnoj dinamici rada, istaknuo je Božinović.

Postignuti stupanj imunosti stanovništva, stečen preboljenjem i cijepljenjem, u kombinaciji s višetjednim trendom pada broja oboljelih, hospitaliziranih i preminulih, omogućava Stožeru da razmatra daljnje ublažavanje uvedenih nužnih epidemioloških mjera.

Iako su najvažnije odluke Stožera koje se odnose na ograničavanje okupljanja, prelaske državne granice, organizaciju rada trgovina i javnoga prijevoza, te obavezno korištenje maski za lice na snazi do kraja ožujka, realno je, kazao je Božinović, da će se već idućeg tjedna neke od tih mjera ublažiti. Stožer će razmotriti sve pristigle prijedloge i početkom tjedna vjerojatno dodatno ublažiti neke mjere koje se odnose na ograničavanje okupljanja i gospodarske aktivnosti.

Božinović je istaknuo i da u ovom trenutku nema saznanja da je izbjeglički val značajnije utjecao na pogoršanje epidemiološke situacije.

Provodi se obavezno testiranje izbjeglica u prihvatnim smještajima, a u slučaju oboljenja predviđen je adekvatan smještaj, dodao je potpredsjednik Vlade.

Saboru upućen Konačni prijedlog zakona o referendumu

Konačnim prijedlogom zakona o referendumu, koji je Vlada uputila u Sabor, uređuje se provedba svih referendumskih inicijativa, a ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da njime građani dobivaju kvalitetan instrument neposrednog odlučivanja.

Prijedlogom zakona jamčimo i jačamo neposredno demokraciju, istaknuo je ministar. "Osigurava se puna transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma i omogućuje građanima djelotvoran utjecaj u procesima političkog odlučivanja", dodao je.

Predloženim se zakonom produljuje rok za prikupljanje potpisa birača sa dosadašnjih 15 na 30 dana, a po prvi put se uspostavlja evidencija referendumskih inicijativa, koja će se voditi pri Državnom izbornom povjerenstvu.

Uređuje se i pitanje postupka provjere birača te se omogućava promatranje postupka provjere potpisa birača te promatranje referenduma.

"Po uzoru na Švicarsku uvode se izravni i neizravni prijedlozi predstavničkog tijela, te će Sabor na prijedlog Odbora za Ustav i politički sustav moći unutar 30 dana pokrenuti postupak utvrđivanja protuprijedloga referendumskog pitanja", naveo je ministar.

Kod lokalnog referenduma produljuje se rok za prikupljanje potpisa birača s 15 na 30 dana te se smanjuje broj potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma i bit će stupnjevan ovisno o broju stanovnika lokalne jedinice.

Dosad se tražilo najmanje 20% od ukupnog broja birača upisanih u registar birača u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave, a sada je primjerice kod lokalne jedinice koja ima više od 100.000 stanovnika potrebno prikupiti potpise 10% od ukupnog broja birača upisanih u registar birača.

Smanjuje se i potreban kvorum podrške na lokalnom referendumu tako da će se odlučivati većinom glasova birača koji su pristupili referendumu uz uvjet da ta većina predstavlja najmanje trećinu ukupnog broja birača u toj lokalnoj jedinici.

"Dodatna novina je i propisivanje mogućnosti odgađanja raspisivanja državnog referendum odnosno mogućnost odgađanja već raspisanog referenduma u iznimnim i nepredvidivim situacijama kada je ugrožen pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva ili imovina veće vrijednosti", dodao je Malenica.

U demokratskim društvima zviždači imaju ključnu ulogu u zaštiti temeljnih ljudskih prava

U Sabor je Vlada uputila i Konačni prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (EU) kojim se jača pravna zaštita zviždača, pojednostavljuje postupak prijave nepravilnosti i proširuje prekršajna odgovornost.

"U demokratskim društvima zviždači imaju ključnu ulogu u zaštiti temeljnih ljudskih prava i očuvanje javnog interesa", rekao je Malenica koji vjeruje da će izmjene koje se uvode dodatno ojačati položaj i zaštitu zviždača i podići svijest građanima o dužnosti prijavljivanja nepravilnosti.

Usvojen paket od 4,8 milijardi kuna za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata

Vlada je usvojila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među kojima su prijedlog izmjena zakona o PDV-u, odluke o subvencioniranju cijena plina kućanstvima i malim poduzetnicima, o jednokratnoj pomoći umirovljenicima i pomoći socijalno ugroženima.

Te i druge mjere bit će na snazi od 1. travnja te će država tako izravno pomoći građanima i gospodarstvu, rekao je premijer Andrej Plenković.

Vladine mjere po njegovim su riječima potpuno na tragu i usklađene sa smjernicama Europske komisije, kojima se uz ostalo potvrđuje mogućnost reguliranja cijena u slučaju potrebe i okolnosti koje to opravdavaju.

Snižavanje stopa PDV-a

U hitnu saborsku proceduru Vlada je poslala izmjene Zakona o PDV-u, kojima se smanjuje stopa poreza na dodanu vrijednost s 25% i 13% na 5% za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, žive životinje, svježe meso i kobasice, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće, jaja, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja.

Vlada predlaže i proširenje primjene snižene stope poreza na dodanu vrijednost od 13% na isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine.

Stopa PDV-a od 5% predlaže se i na isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023.godine.

Vrijednost poreznih rasterećenja kroz sustav PDV-a procjenjuje se na 2,1 milijarde kuna.

Kućanstvima i poduzetnicima potpora za plin

Kako bi ublažila rast troškova za plin, Vlada je odlučila kućanstvima subvencionirati dio cijene plina i to direktno na računu potporom od 10 lipa po kilovatsatu (kWh).

Taj će se iznos potpore iskazivati na računu posebnom stavkom, a opskrbljivači će zahtjev za nadoknadom za popust slati Ministarstvu gospodarstva, koje će ga podmirivati svaki mjesec od travnja 2022. do ožujka 2023. godine.

Potporu će dobiti i mikro, mali srednji poduzetnici s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati (GWh), i ta će potpora iznositi 15 lipa po kWh.

Ta će se potpora ostvarivati vaučerom na iznos potpore male vrijednosti. Svaki mjesec se subvencionirani iznos odbija s vaučera dok ga ne potroši ili zaključno s računom za ožujak 2023. godinom.

Trošak subvencioniranja dijela cijene plina za kućanstva te mikro, male i srednje poduzetnike je ukupno oko 1,2 milijarde kuna, a financirat će se prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova na dražbi u Hrvatskoj. Zato je Vlada je izmijenila i dopunila plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj od 2021. do 2025. godine. Predviđa se da će do 2025. prihodi od prodaje emisijskih jedinica iznositi 4,72 milijarde kuna.

Vlada je odlučila i na tržište pustiti obvezne zalihe nafte i naftnih derivata i to 22 tisuće tona dizela, koji će se prodavati po postignutim tržišnim cijenama.

Mjere za socijalno ugrožene

Nekoliko danas usvojenih uredbi, odluka i zaključaka odnosi se na mjere pomoći socijalno ugroženim građanima.

Naime, trenutno naknadu od 200 kuna za električnu energiju dobivaju korisnici zajamčene minimalne naknade (51.000 osoba) i korisnici osobne invalidnine i njihovi članovi kućanstva (40.000 osoba).

Vlada danas prihvaćenim uredbama krug korisnika te naknade proširuje i na korisnike nacionalne naknade za starije osobe (5.700 osoba).

Ujedno, naknadu, koja se sada dobiva za električnu energiju, proširuje i na plin te udvostručuje mjesečni iznos – s 200 na 400 kuna. Godišnji iznos te mjere je oko 300 milijuna kuna.

Vlada je odlučila i o mjesečnoj naknadi za 46.000 pružatelje socijalnih usluga. To se odnosi na pravne osobe kojih je 1.100 i koje skrbe o 40.000 korisnika - oni će dobiti mjesečnu naknadu od 1.000 do 4.000 kuna.

Naknada će biti dostupna i udomiteljskim obiteljima - mjesečna naknada od 400 kuna za 2.570 udomiteljskih obitelji i 6000 korisnika. Ukupni iznos mjere je 33 milijuna kuna.

Zaključkom u vezi s ublažavanjem porasta cijene plina i sprječavanja izloženosti građana energetskom siromaštvu, Vlada je zadužila Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u državni proračun uplati do 1,2 milijarde kuna od prodaje emisijskih jedinica na dražbi, koji će se koristiti kao izravna potpora krajnjim kupcima energije.

Energetski dodatak za umirovljenike

Vlada je donijela Odluku i o isplati jednokratnog dodatka umirovljenicima radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata.

Taj tzv. energetski dodatak odnosi se na 721.000 umirovljenika s mirovinom do 4.000 kuna, a iznos (od 400 do 1.200 kuna) ovisit će o visini mirovine.

Tako će umirovljenici koji imaju mirovinu do 1.500 kuna dobiti jednokratnu naknadu u iznosu od 1.200 kuna, oni s mirovinom od 1.500 do 2.000 kuna mirovine naknadu od 900 kuna, s mirovinom od 2.000 do 3.000 kuna od 600 kuna, a oni s mirovinom od 3.000 do 4.000 kuna dobit će naknadu od 400 kuna. Ukupan iznos te mjere za umirovljenike je 480 milijuna kuna.

Pomoć poljoprivrednicima i ribarima

Paket mjera predviđa i potpore za poljoprivrednike i ribare, uz ostalo potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu umjetnog gnojiva.

Procjenjuje se da će mjerom biti obuhvaćeno 88.000 poljoprivrednih gospodarstava, a vrijednost se procjenjuje na 200 milijuna kuna, dok se u ribarstvu iznos procjenjuje na 75 milijuna kuna i namijenjen je za djelatnosti gospodarskog ribolova, akvakulture i riboprerađivačke industrije i to prvenstveno za likvidnost. Za provedbu je potrebno odobrenje Europske komisije.

Državna jamstva za dovršetak brodova u 3.maju

Vlada je odobrila državno jamstvo 3. maju za zaduženje za obrtna sredstva radi pokrića povećanih troškova započetih gradnji, u visini 90 milijuna kuna.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je kako je ministarstvo zahtjev za jamstvom dobilo u siječnju te da je zbog poremećaja na tržištu uzrokovanog covidom došlo do kašnjenja u isporuci boje, što se odrazilo na zadnje radove na završetku broda za koji je isporuka najavljena za 14. ožujka ove godine.

Gradnja tog broda prouzročit će gubitak od četiri milijuna dolara, pa je brodogradilištu potrebno dodatnih 33,8 milijuna kuna.

Najvažniji financijski doprinos, kazao je Ćorić, očekuje se od novogradnje 514. Ćorić je podsjetio da je kupoprodajni ugovor za tu novogradnju potpisan 15. prosinca 2021. između države i društva Pythagoras Shipping Company Ltd., Marshall Islands kao kupca te društva Neptune Lines kao ponuditelja.

Isporuka tog broda predviđena je za 2. lipnja ove godine, no i za završetak tog broda potrebna su dodatna sredstva, zaključio je Ćorić.

Caritasu iz proračuna 15 milijuna kuna godišnje za karitativnu djelatnost

Temeljem Ugovora o Caritasu Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj, o čijem je sklapanju Vlada donijela odluku, bit će određena kontinuirana godišnja isplata jednokratne novčane pomoći Caritasu u iznosu od 15 milijuna kuna za obavljanje karitativne djelatnosti.

Svrha tog ugovora je da se Hrvatskom Caritasu i pravnim osobama koje on osniva osiguraju određene trajne garancije djelovanja vezane uz obavljanje humanitarne, karitativne, zdravstvene, ljekarničke, edukativne i drugih socijalnih djelatnosti na području nadbiskupija, biskupija ili ordinarijata, rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Te će se djelatnosti provoditi u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, a ugovorom se određuje kontinuirana godišnja isplata jednokratne novčane pomoći od 15 milijuna kuna.

Aladrović je rekao i da će se taj iznos godišnje isplaćivati iz državnog proračuna, s pozicije ministarstva nadležnog za poslove rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, radi obavljanja karitativne i socijalne djelatnosti čiji su korisnici posebno ranjive i ugrožene skupine osoba.

Izvor: Vlada/Hina