Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 31. 3. 2014.

Plenković o Ukrajini i Bosni i Hercegovini

Na Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta gostovao je Štefan Füle, povjerenik za proširenje i europsku politiku susjedstva

Tema je bila politika Istočnog partnerstva Europske unije. U raspravi je sudjelovao zastupnik Plenković koji je zahvalio povjereniku Füleu na njegovoj potpori tijekom procesa pristupanja Hrvatske u Europsku uniju.

Plenković je komentirao kako recentna zbivanja pokazuju da je jedan od ključnih nedorečenih elemenata politike Istočnog partnerstva bilo to što se zemljama koje ona obuhvaća nije davala perspektiva dugoročnog članstva u Europskoj uniji. Upravo jestoga taj dio europskog susjedstva svojevrstan „meki trbuh“ Europske unije, a nepostojanje pravnog temelja i ugovornih odnosa koji bi jamčili kolektivnu sigurnost tim zemljama, npr. kroz automatsku provedbu mehanizama što postoje u okviru Sjevernoatlantskog saveza odnosno unutar EU, ostavljaju prostor drugim akterima poput Rusije da različitim postupcima snažno ostvaruju svoje interese.

Podsjetio je da je u slučaju Ukrajine odnosno situacije na Krimu došlo do kršenja međunarodnog prava, načela multilateralizma i dobrosusjedstva, do povrede teritorijalnog integriteta i suvereniteta te nepoštivanja bilateralnih ugovora. U usporedbi sa zamrznutim sukobima u drugim državama u slučaju Krima otišlo se i korak dalje – formalnim pripajanjem. Neovisno o osudi poteza Rusije i poduzetim restriktivnim mjerama EU razvidno je da nakon sastanka na vrhu u Vilniusu postoji snažna potreba za redefiniranjem politike Istočnoga partnerstva u sljedećih 5 godina, tako da utjecaj EU na smjer zbivanja u obuhvaćenim državama bude snažniji.

Podsjetivši na prošlotjedni sastanak međuparlamentarnog odbora između EU i BiH koji je održan u Sarajevu, Plenković je spomenuo i izjave predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koje su bile usmjerene protiv cjelovitosti BiH te je u tom pogledu zatražio stajalište Europske komisije. Također je na temelju razgovora s nizom političkih aktera u BiH, ali i s europskim kolegama, skrenuo pozornost povjereniku Füleu na to da se u BiH intenzivno raspravlja o svojevrsnom novom pristupu Europske unije Bosni i Hercegovini. Riječ je o odjecima nedavnih inicijativa povjerenika Fülea, visoke predstavnice Ashton, prijedlozima država članica poput Hrvatske i Slovenije, kao i rezolucije Europskog parlamenta iz veljače 2014. Međutim, nitko od aktera nema jasnu predodžbu o tome što je novo u politici Unije prema BiH. Za pojedine aktere to je usredotočenje na pitanja gospodarskog razvoja, na snažniju reformupravosuđa, učinkovitije korištenje predpristupnih fondova. Za druge to je odgoda pitanja ustavne reforme odnosno provedbe presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci. Za treće to je snažnija uloga civilnoga društva nakon prosvjeda. Za četvrte to znači manje separatizma i centralizma, a više federalizma radi učinkovitog funkcioniranja BiH. Da bi se BiH poduprla na svojemu europskom putu, a posebno da bi se zaštitila ravnopravnost Hrvata, za Plenkovića je bi bilo korisno da Komisija pojasni glavne elemente eventualne nove politike EU prema BiH.