Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 2. 2022.

Svojom podrškom Ukrajini Hrvatska je na pravoj strani povijesti i humanosti

Na konferenciji za novinstvo predsjednik Vlade Plenković najavio je paket mjera za prihvat i zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine te za dodatnu pomoć toj prijateljskoj zemlji

Jučer i danas održani su sastanci zbog brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, koja ima ozbiljne posljedice i za temelje međunarodnog poretka. Posrijedi je flagrantno kršenje međunarodnog prava, ugrožavanje stabilnosti i sigurnosti na monogo širem području od same Ukrajine, pa se kao i sve ostale članice EU-a i NATO-a moramo usprotiviti takvom ponašanju, koje krši sve temelje sigurnosnoga poretka u Europi i svijetu, izavio je premijer Plenković i za sutra najavio izvanrednu sjednicu Vlade.

Pripremili smo paket mjera i informaciju o onome na čemu ovih dana rade brojni resori. Razgovarao sam s našom veleposlanicom u Ukrajini Anicom Djamić, a prema podacima kojima raspolažu ona i naša konzularna služba, u Ukrajini je još između 35 i 50 hrvatskih državljana. Dio ljudi koji su radili u misiji Europske nije i u misiji OESS-a upravo se evakuiraju ili su već vraćeni u Hrvatsku, a veleposlanica je i dalje tamo. U kontaktu je sa svima njima, a Veleposlanstvo će im biti na usluzi ako budu htjeli napustiti ukrajinski teritorij, izvijestio je Plenković.

Premijer je nadalje najavio da će Vlada osnovati međuresornu radnu skupinu za prihvat izbjeglica. Opskrba kućanstava i gospodarstva plinom nije ugrožena, ali će o tome voditi računa krizni tim.

Kao što je izvijestio, jučer i danas u Hrvatsku je stigao određen broj ukrajinskih državljana. Proces njihova pritvata i zbrinjavanja koordinirat će MUP i Stožer civilne zaštite, a uključeni će biti svi releventni resori, uključujući zdravstvenu zaštitu izbjeglica. Zbog mogućih reperkusija rata u Ukrajini na domaću energetsku situaciju Vlada će sutra ažurirati odluku koja se odnosi na krizni tim i mjere osigurvanja opskrbe plinom, koja trenutačno nije ugrožena.

Vlada donijela političku odluku o zabrani letova ruskim kompanijama u našem zračnom prostoru

Vlada je već danas donijela političku odluku o zabrani leta ruskim kompanijama u našem zračnom prostoru. Popodne će se o tome raspravljati na sastanku ministara europskih i vanjskih poslova, u kojoj će sudjelovati ministar Grlić Radman, a Vlada će sutra donijeti odgovarajući zaključak, rekao je Plenković.

Najavio je ujedno odluku o osnutku stalne skupine za primjenu i praćenje međunarodnih mjera ograničenja, dakle restriktivnih mjera koje pretiti zbivanja na dnevnoj osnovi. Također će se donijeti određen broj odluka o potpori Ukrajini, koja je žrtva agresije, a odnosit će se na obrambenu suradnju, prije svega na zaštitnu, ali i drugu opremu.

Plenković je podsjetio na to da su ministri financija Europske unije raspravljali o isključenju Rusije iz međunarodnog sustava platnog prometa SWIFT te izrazio uvjerenje da će se postići konsenzus na razini EU-a.

Plenković je izrazio solidarnost s Ukrajinom i žaljenje zbog svih žrtava te osudio agresiju. Dodao je da će sutrašnja sjednica Vlade biti u izravnoj je vezi s naporima koje poduzimamo kao Hrvatska, ali i kao članica Europske unije da bismo pomogli Ukrajini i upozorili na neprihvatljivost ruske agresije.

Na pitanje kakva smisla ima isključivanje iz SWIFT-a ako u sustavu ostane makar jedna ruska banka odgovorio je da se o tome još uvijek raspravlja te da će se odluke donijeti konsenzusom. Takve odluke imaju znatne reperkusije i zato rasprava još uvijek traje, rekao je Plenković.

Hrvatska je potpisala bilateralnu deklaraciju o potpori europskoj perspektivi Ukrajine

Odgovarajući na pitanje kakav je Vladin stav o kandidaturi Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji, podsjetio je na to da je Hrvatska još u prosincu 2021. potpisala bilateralnu deklaraciju o potpori europskoj perspektivi Ukrajine i odgovarajući akcijski plan.

"Naša politika prema Ukrajini uvijek je bila politika dobrih, kvalitetnih i prijateljskih odnosa te poštivanja cjelovitosti Uktrajine. Iskustvo koje je Hrvatska imala u mirnoj reintegraciji Hrvatskog Podunavlja po nama je bio jedini model koji je mogao biti uspješan. Mislim da odluke trebamo donositi mudro i pomagati Ukrajini u europskom procesu koji je važan. No po bilo kojoj logici ne može doći do krupnih odluka koje bi to omogućile preko noći."

Na pitanje hoće li Hrvatska slati oružje u Ukrajinu odgovorio je kako se radi i na tom segmentu jer je Ukrajina zatražila potporu svih država članica. "MORH je pripremio jedan prijedlog o kojemu ćemo se usuglasiti, a o tome ćemo obavijestiti predsjednika Republike", rekao je Plenković.

Upitan zašto Hrvatska već prije nije donijela odluku o zatvaranju zračnog prostora ruskim zrakoplovima, odgovorio je da su sve odluke u okvirima i u sklopu procedura jer će doći do zajedničke odluke EU-a. "Odluke će stupiti na snagu već sutra, a mi ćemo donijeti provedbene odluke na sjednici Vlade."

Na pitanje koliko je ozbiljna Putinova odluka da ruske nuklearne snage stavi u stupanj visoke pripravnosti i kakav će biti odgovor EU-a premijer je odgovorio kako smatra da je eskalacija agresije na Ukrajinu neprihvatljiva, ničim izazvana, te da nije bilo nikakvih naznaka da Ukrajina ugrožava Rusiju ni da poduzimal ikakve aktivnosti na području dviju pobunjeničkih regija.

"Vidimo samo vrlo hladnu i sračunatu agresiju na ukrajinski teritorij. Sve što ide u smjeru daljnje eskalacije i napetosti nije dobro."

Svi koji u ovim okolnostima putuju u Ukrajinu čine to na vlastitu odgovornost

Na pitanje podupire li odlazak hrvatskih dragovoljaca u Ukrajinu i trebaju li se bojati kaznenog progona nakon povratka Plenković je odgovorio kako o tome nema detaljnih informacija. "Svaki odlazak u Ukrajinu u ovim okolnostima čin je pojedinaca i onamo idu na vlastitu odgovornost", rekao je.

Odgovarajući na pitanje koja je gornja granica za broj izbjeglica koje možemo primiti, premijer je odgovorio da je dosad u Hrvatsku ušlo 65 ljudi.

"Imamo kategorije prognanika i izbjeglica. Izbjeglice su oni s područja Ukrajine koja su pod nadzorom ukrajinske vlasti, a prognanici su s područja koja su bila okupirana ili su novookupirana. Njihov će broj rasti, a mi ćemo vidjeti kako možemo pomoći ljudima koji će doći u Hrvatsku, voditi politiku potpore, a nitko ne može znati koliki će im biti konačan broj. Radi se na prihvatnim centrima Motel Plitvice, Osijek, Varaždin. Mnogi su subjekti u Hrvatskoj iskazali spremnost da prihvate izbjeglice i pomognu, a velika gesta solidarnosti dolazi iz privatnog, nadasve hotelijerskog miljea".

Premijer upitan je također kakvi su diplomatski odnosi Hrvatske i Rusije, na što je odgovorio da se zahvaljujući potezima Rusije situacija radikalno promijenila, ne samo glede Hrvatske nego globalno.

"Svi pokušaji članica Unije da razgovaraju s ruskom stranom očito nisu urodili plodom. U ovom trenutku naši odnosi, najblaže govoreći, nisu dobri", zaključio je Plenković.

"Zauzeli smo lojalne i solidarne pozicije u okviru EU-a i NATO-a. Hrvatska je tu na pravoj strani povijesti, na pravoj strani vrijednostî, na pravoj strani međunarodnoga prava, na pravoj strani humanosti" rekao je Plenković i dodao da je vrlo važno u ovom trenutku da takva poruka prevlada i u hrvatskoj javnosti, jer nisu svi baš bili tako razgovjetni i jasni. "Dok smo mi cijelo vrijeme bili u pravu, neki drugi bili su u krivu."

Zamislimo današnju situaciju da nemamo LNG-terminal na Krku

Odgovarajući na pitanje zašto Europska unija nije uvela radikalnije sankcije kad su posrijedi ruska nafta i plin, podsjetio je na to da 40 godina traje rasprava treba li Hrvatskoj terminal za ukapljeni plin na Krku.

"Naša je Vlada prvo osigurala dio sredstava iz fondova Europske unije, a preostalih 50% financirali smo vlastitim sredstvima. Zamislimo sadašnju situaciju da Hrvatska nije napravila iskorake i da nema LNG-terminal u Omišlju na Krku. Praktično bismo u cijelosti ovisili o samo jednom putu dobave plina. Treba razumjeti glasove onih koji su se snažno protivili investiciji i LNG-terminalu na Krku i našoj Vladi koja, se ponijela odgovorno, koja je na taj način diversificirala opskrbu plinom i omogućila Hrvatskoj da sa 2,6 milijarda kubika kapaciteta LNG-terminala osiguramo dovoljno plina i za ukupne potrebe hrvatskih kućanstava i gospodarstva."

Dobro je imati vlastite informacije iz Rusije

Na pitanje razmišlja li se o protjerivanju ruskih diplomata iz Hrvatske i povlačenju hrvatskih diplomata iz Rusije Plenković je odgovorio da važno da veleposlanica Djanić ostane u Kijevu dokle god može i sve dok u Ukrajini ima hrvatskih državljana, da je tamo na pomoći te da imamo neposrednu informaciju iz prve ruke. U politici i diplomaciji najvažnije je imati mogućnost dijaloga, napomenuo je Plenković. Naši diplomati služe tome da održavaju komunikaciju i da budu naš vlastiti izvor informacija.

Na pitanje je li Hrvatska sudjelovala u vojnoj obuci u Ukrajini, Plenković je odgovorio da s Ukrajinom njegujemo suradnju, ali ne te vrste.

"I prije smo prihvaćali ukrajinske ranjenike, koji su u Hrvatsku dolazili na rehabilitaciju, prihvaćali smo također ukrajinsku djecu. To ćemo činiti i dalje. Široka suradnja i solidarnost između ukrajinskog i hrvatskog naroda više je nego jasna. Ovo je vrijeme kad kao narod moramo jasno artikulirati svoje stavove, čvrsto stati iza njih biti na pravoj strani morala, prava i povijesti.

Glede sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost kazao je da se čeka odgovor predsjednika Republike. "Poslao sam mu pismeni prijedlog da sazovemo sjednicu Vijeća, zasad nije odgovorio. Što se mene tiče, sutra ujutro ne možemo zbog sjednice Vlade. Sastat ćemo se kada bude dana pravna pretpostavka za to, dakle kada zajedno pošaljemo dopis ostalim članovima Vijeća", zaključio je premijer.