Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 18. 2. 2022.

Paketom od 4,8 milijardi kn zaštitili smo građane od poskupljenja

Otvarajući Vladinu 102. sjednicu, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu

Izdvojio je sudjelovanje u samitu "Jedan planet, Jedan ocean", koji se održao u francuskom Brestu krajem prošloga tjedna.

Hrvatska, istaknuo je, sudjeluje u globalnim naporima u zaštiti okoliša te zaštiti oceana i mora koji čine više od 70% površine zemlje.

"Nažalost, u njima godišnje završavaju ogromne količine plastike, što ima velike posljedice. Važno je da Hrvatska kao jadranska i mediteranska zemlja daje kontinuiran i snažan doprinos zaštiti oceana i mora", poručio je.

Ovoga tjedna američki nosač aviona Harry. S Truman bio je usidren kraj Splita, nakon velike NATO-ove vježbe Neptun Strike, a svojim sudjelovanjem, istaknuo je predsjednik Vlade, pripadnici Hrvatske vojske još su jednom pokazali visok stupanj interoperabilnosti i integriranosti.

Od ostalih je tema izdvojio Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena, koji je predstavljen prije nekoliko dana.

"Paketom vrijednim 4,8 milijardi zaštitili smo od poskupljenja energenata horizontalno sve naše sugrađane i ogroman dio našeg gospodarstva, osobito mikro, male i srednje poduzetnike. Posebne mjere donijeli smo za socijalno ugrožene skupine te za umirovljenike, poljoprivrednike i ribare", istaknuo je poručivši da je tim paketom stvoren kvalitetan i jasan okvir, koji uključuje i porezna rasterećenja, socijalne transfere i subvencije i značajno će ublažiti rast cijena.

"Još jednom pokazujemo spremnost Vlade da u ključnim, egzistencijalnim trenucima napravimo mudru, pravodobnu, snažnu i odvažnu državnu intervenciju u korist građana i gospodarstva", naglasio je.

Temeljem vrlo kvalitetno pripremljene dokumentacije, od Europske komisije Hrvatska je dobila odluku o produljenju roka za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa u Zagrebu, koji se spaja s rokom za korištenje sredstava za Banovinu – lipanj 2023. godine.

Premijer Plenković još je jednom apelirao na sve resore koji su uključeni u obnovu da intenziviraju rad kako bi se iskoristila i ova sredstva, ali osigurala i druga i kako bi proces krenuo intenzivnijom dionikom nego dosada.

Tijekom boravka u Bruxellesu, premijer Plenković sudjelovao je i na sastanku na vrhu Europske unije i Afričke unije, a danas će Vlada, kroz sustav Covax afričkom kontinentu donirati još 550 tisuća doza cjepiva protiv Covida.

Broj novozaraženih koronavirusom u odnosu na tjedan ranije pao za 32%

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je u Hrvatskoj broj novozaraženih koronavirusom u odnosu na tjedan ranije pao za 32%, broj hospitaliziranih je manji za 21,2%, a broj osoba na respiratoru za 27,8%, no broj umrlih je i dalje veliki.

"Svjetska zdravstvena organizacija takve trendove bilježi i u ostalim državama EU-a, osobito u onima s nižim postotkom cijepljenih", rekao je Beroš.

Razina procijepljenosti među starijom populacijom još je nedovoljna pa se uvođenjem novih mjera naglasak stavlja na stare i nemoćne osobe u općinama sa procijepljenošću manjom od 40%, a takvih je 109.

"One će biti u fokusu naših aktivnosti. Želimo doprijeti do svih necijepljenih građana, čime nastojimo očuvati njihove živote i zdravlje i maksimalnu funkcionalnost zdravstvenog sustava", rekao je Beroš.

Istaknuo je da omikron varijanta zasad dovodi do manjeg broja hospitalizacija nego prethodne varijante, no i dalje imamo preveliki broj smrtnih ishoda jer većina preminulih s covidom ili od covida nije bila cijepljena.

Prijedlozi zakona o stečajevima poslani u drugo čitanje u Saboru

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge izmjena i dopuna četiri zakona - stečajnog zakona, o stečaju potrošača, o trgovačkim društvima i o sudskom registru, čime se oni usklađuju s europskim direktivama, a između ostalog i povećava učinkovitost postupaka.

Kako je izvijestio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, konačnim prijedlozima Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača, u nacionalno zakonodavstvo se implementiraju direktive EU-a o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.

Tom implementacijom mijenjaju se uvjeti za imenovanje stečajnih upravitelja i način dodjele predmeta, definira se pitanje kontinuiranog stručnog usavršavanja stečajnih upravitelja, uvodi se kvalitetniji sustav nadzora, kao i rani sustav upozoravanja za trgovačka društva s poteškoćama, kako bi se na vrijeme savjetovali i pronašli način rješavanja financijskih poteškoća, rekao je Malenica.

Dodatno, uvode se i mehanizmi snažnije zaštite radnika u stečajnim postupcima, kako njihovo pravo na zdravstveno osiguranje ne bi bilo dovedeno u pitanje, napomenuo je ministar.

Također, izvijestio je Malenica, Državno odvjetništvo bit će ovlašteno prijaviti tražbine radnika te ih zastupati u stečajnom postupku po osnovi tražbina proračuna, zavoda ili fondova.

Kada je riječ o stečajevima potrošača, razdoblje provjere ponašanja za potrošače smanjuje se sa sadašnjih pet na tri godine. Paralelno s time, skraćuje se i razdoblje uskrate prava na oslobođenje od preostalih obveza, kada sud neće odraditi razdoblje provjere ponašanja s deset na šest, odnosno s pet na tri godine, kazao je Malenica.

Uz to, smanjuje se i iznos kada se potrošač smatra nesposobnim za plaćanje, s 30 na 20 tisuća kuna.

"Time smo eliminirali prazninu između redovnog stečaja potrošača i jednostavnog stečaja potrošača", napomenuo je Malenica.

Kvalitetnija provedba predstečajnih postupaka

Istaknuo je da će se predloženim izmjenama osigurati kvalitetnija provedba predstečajnih postupaka, stvorit će se pravni okvir za uspostavu efikasnog sustava ranog upozoravanja, osigurati veća zaštita prava radnika u stečaju te potrošačima omogućiti brže rješavanje financijskih problema, poručio je Malenica.

Kada je riječ o zakonu o trgovačkim društvima te onom o sudskom registru, nastavio je Malenica, tim konačnim prijedlozima u nacionalno zakonodavstvo implementira se europska direktiva iz 2019. u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava.

Promjene će omogućiti osnivanje svih vrsta trgovačkih društava i podružnica elektroničkim putem, elektroničku dostavu svih podataka i dokumenata sudskom registru (doregistracija), a također će se omogućiti da sustavu osnivanja na daljinu pristupe zakonski zastupnici i punomoćnici, kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima i podružnicama i kako bi se spriječile prijevare i zloupotrebe.

Naime, istaknuo je Malenica, važno je da nadležna tijela mogu provjeriti može li osoba koja se imenuje direktorom obavljati tu dužnost. U tu svrhu, Ministarstvo pravosuđa i uprave ustrojit će i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprava, a na temelju te evidencije uspostavit će se i sustav razmjene podataka o diskvalificiranim direktorima s državama članicama Europskog gospodarskog prostora.

U Hrvatski sabor Vlada je uputila i konačni prijedlog izmjena i dopuna zakona Zakona o sudskom registru (EU) kojim će se upis u sudski registar dodatno digitalizirati i pojednostaviti, istaknuo je Malenica.

Donacija Africi 566.428 doza cjepiva

Vlada je donijela Odluku o upućivanju humanitarne pomoći najpotrebitijim državama Afrike sukladno procjeni mehanizma COVAX donacijom cjepiva protiv COVID-a 19.

Ministarstvo zdravstva Vlada je zadužila da zajedno s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pripremi i provede donaciju te sklopi odgovarajuće sporazume i primopredajne aranžmane u skladu sa smjernicama Mehanizma Europske unije za dijeljenje cjepiva protiv bolesti covid-19.

Vlada je prihvatila i prijedlog Europske komisije da se neiskorišteni dio financijskog doprinosa Instrumenta za hitnu potporu, u iznosu od 346.9 milijuna eura, iskoristi za nabavu cjepiva za treće zemlje putem mehanizma COVAX.

"U 2020. godini su države članice EU na zamolbu Europske komisije dale doprinose u sveukupnom iznosu od 750 milijuna eura u Instrument za hitnu potporu (ESI) za osiguranje novca za nabavu ukupno 200 milijuna doza cjepiva protiv covid-19 za članice EU-a", naveo je ministar zdravstva Vili Beroš.

S obzirom na to da je od tog iznosa ostalo 346.9 milijuna eura, povjerenica Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane Stella Kyriakides uputila je pismo ministrima zdravstva EU u kojem je zatražila pisanu suglasnost država da se taj novac iskoristi za nabavu cjepiva za donacije kroz COVAX.

Vlada je usvojila i zaključka u vezi s provedbom Okvirnog ugovora za opskrbu lijekom Veklury (remdesivir) za liječenje covid-19 pacijenata kojima je potreban dodatni kisik.

Procijenjena potreba za tim lijekom u Hrvatskoj za veljaču i ožujak je ukupno četiri tisuće doza, a Vlada je ovlastila ravnateljicu Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemku Markotić da ih naruči.

Ministar Grlić Radman na čelu Pregovaračke skupine za pristupanje OECD-u

Donesena je Odluka o uspostavi Pregovaračke skupine za pristupanje Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) na čijem će čelu, kao glavni pregovarač, biti ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Hrvatska je 25. siječnja primila pozivnicu za otvaranje pregovora s OECD-om, a proces pristupanja toj Organizaciji uključuje ocjenu spremnosti i sposobnosti države da prihvati sve pravne instrumente OECD-a.

Također, proces pristupanja uključuje i ocjenu politika i praksi države kandidatkinje u usporedbi s najboljim politikama i praksama OECD-a, sukladno s pristupnim planom koji će biti kreiran za Hrvatsku.

Zadaća Pregovaračke skupine je davanje prijedloga vezano za strateško usmjeravanje i koordinaciju suradnje Hrvatske s OECD-om s konačnim ciljem punopravnog članstva u toj Organizaciji.

Razvoj funkcionalnosti dnevno-bolničkog te dnevno-kirurškog sustava

Vlada je donijela odluku o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstva zdravstva u iznosu od 23.668.750 kuna, nabavom linearnog akceleratora za potrebe Kliničkog bolničkog centra Zagreb, koja će se realizirati tijekom ove godine.

Ministarstvo zdravstva je radi provedbe EU-projekta opremanja dnevnih bolnica/dnevnih kirurgija 20. studenoga 2020. sklopilo ugovor s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unija te Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014–20. godine.

Njime su, istaknuo je ministar Beroš, Ministarstvu zdravstva dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 23,75 milijuna kuna za provedbu projekta kojem je cilj nabava visoko-sofisticirane opreme putem koje će se doprinijeti daljnjem razvoju funkcionalnosti dnevno-bolničkog te dnevno-kirurgijskog sustava u Hrvatskoj.

Ministarstvo je provelo otvoreni postupak javne nabave linearnog akceleratora za KBC Zagreb te je odabrana ponuda za sklapanje ugovora o javnoj nabavi u ukupnom iznosu 23,668 milijuna kuna, a kriterij za odabir ponude bio je ekonomski najpovoljnija ponuda, naveo je Beroš.

KBC-u Zagreb Vlada je dala i suglasnost za sklapanje ugovora o nabavi sustava za planiranje i onkološkog informacijskog sustava za potrebe radioterapije u iznosu od 6.637.500 kuna s PDV-om.

Ministarstvo će provjeravati potpise referendumskih inicijativa

Vlada je zadužila Ministarstvo pravosuđa i uprave za provjeru broja i vjerodostojnosti svih prikupljenih potpisa iz zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "Odlučujmo zajedno!" te Građanske inicijative "Dosta je stožerokracije".

Ministarstvo je zadužila i da omogući promatranje postupka provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa birača od strane najmanje po dva predstavnika navedenih građanskih inicijativa.

"U cilju ostvarivanja većeg stupanja transparentnosti i uključivosti zainteresiranih dionika, na promatranje se pozivaju i promatrači svih parlamentarnih političkih stranaka, nevladinih udruga registriranih u Hrvatskoj kao udruga koje djeluju na području neovisnog promatranja izbornih postupaka, odnosno promicanja ljudskih i građanskih prava te Državno izborno povjerenstvo", rekao je ministar Malenica.

O načinu prijave promatrača Ministarstvo će donijeti posebnu uputu.

Izvor: Hina/Vlada