Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 16. 2. 2022.

Predstavljene mjere za ublažavanje posljedica porasta cijene energenata

Premijer Plenković predstavio je paket mjera vrijedan 4,8 milijardi kuna koji među ostalim uključuje ograničenje poskupljenja električne energije na 9,6% i plina do 20% za kućanstva, poduzeća i poljoprivrednike

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata.

"Ovaj globalni rast cijena energenata izazvao je val poskupljenja u Europi", istaknuo je premijer Plenković pojašnjavajući razloge iz kojih se donosi ovaj paket mjera.

Pojasnio je da cijena plina raste iz nekoliko razloga. Nakon covid krize, kazao je, dolazi do veće potražnje i spremnosti nabave plina po većoj cijeni u državama Azije. Drugi razlog je Rusija, koja je jedan od glavnih opskrbljivača plina u Europu, ima ograničenu proizvodnju, a Sjeverni tok 2 nije u funkciji. Dok Norveška, jedan od najvećih proizvođača plina, nije u mogućnosti povećati proizvodnju plina.

U Europi se, radi gospodarskog oporavka, događa veća potražnja, a zbog klimatskih promjena zime su hladnije, osobito zadnji mjeseci – veljača, ožujak, ponekad i travanj, kazao je premijer, dok je istovremeno proizvodnja plina u Europi u padu još od 2004.

Struktura opskrbe i potrošnje plina u Europskoj uniji

Govoreći o strukturi opskrbe plina u Europskoj uniji, kazao je da 43% plina dolazi iz Rusije, iz Norveške 23%, Alžira 11%, putem terminala za ukapljeni plin iz Katara i SAD-a dolazi 20% plina, a dio plina iz Azerbajdžana i Libije.

"Europa uvozi 61% ukupnih energetskih potreba – 90% plina, koji čini 21% energetske potrošnje", istaknuo je i pojasnio da opskrba plinom ide 71% plinovodima, 23% brodovima kroz LNG terminale.

Plin se, dodao je, troši za proizvodnju električne energije – 20%, zatim 25% za industriju i prijevoz te 46% za kućanstva.

U proteklih šest mjeseci porast cijena plina za kućanstva u Europskoj uniji je varirao – od čak 383% u Rumunjskoj, dok u Hrvatskoj i Mađarskoj nije zabilježen rast cijena plina za kućanstva od ljeta do kraja siječnja.

"Prosječna cijena plina za kućanstva s PDV-om u Europskoj uniji je 120 eura po MWh, što je 2,8 puta više nego u Hrvatskoj", kazao je predsjednik Vlade.

Kada je riječ o trenutnoj situaciji na energetskom tržištu, premijer Plenković naveo je da je prosječni rast cijena u Europskoj uniji krajem prošle godine iznosio 30% za električnu energiju te 70% za plin.

Dok su zahvaljujući sustavu reguliranih cijena u Hrvatskoj cijene ostale nepromijenjene za kućanstva, dodao je.

"Da Vlada ne donosi ovaj paket mjera i da nema ove intervencije, od 1. travnja računi za struju bi poskupjeli 23%, a za plin 79%", naglasio je premijer Plenković.

Opskrba i potrošnja plina u Hrvatskoj

Govoreći o opskrbi plina u Hrvatskoj, pojasnio je da 57% plina dolazi u Hrvatsku putem LNG terminala, 21% je domaća proizvodnja, a 22% uvoz iz Rusije. "Hrvatska proizvodi oko petine svoga plina koji troši", dodao je.

Polovica ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj se koristi u kućanstvima – 46,3%, dok na toplane i termoelektrane odlazi 27,7%, na industriju 11,3% i Petrokemiju 15%.

Godišnja potrošnja električne energije iznosi 18,5 TWh. Obnovljivi izvori energije osiguravaju 19% potrošnje. Hidroelektrane i obnovljivi izvori energije dosežu 45% potrošnje.

Niskougljični izvori čine oko 77% proizvodnje, dok se petina struje proizvodi na plin i ugljen, a voz struje iznosi 9%.

Odgovor Vlade na globalnu energetsku krizu

"Paket koji danas predstavljamo vrijedan je 4,8 milijardi kuna", istaknuo je premijer Plenković predstavljajući paket za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata.

Dodao je da je paket rađen sustavno u koordinaciji svih nadležnih ministarstava naglasivši da je pravovremen, kvalitetan i sveobuhvatan.

"Ovaj paket mjera odnosi se na kućanstva, na poduzeća i na poljoprivrednike. On je univerzalan zato što je usmjeren prema svim korisnicima. Ublažavamo rast cijena električne energije. Hrvatska elektroprivreda će podnijeti dio tereta ovoga paketa", kazao je.

Što se tiče kućanstava, pojasnio je da se paket odnosi na potpore za trošak plina kućanstvima, na porezna rasterećenja, na socijalne naknade za građane u riziku od energetskoga siromaštva te dodatno za umirovljenike jednokratnom naknadom.

Što se tiče poduzeća odnosi se na potpore za trošak plina poduzetnicima, za poljoprivrednike radi se o potporama male vrijednosti za nabavu umjetnog gnojiva te posebni program potpora za ribarstvo i akvakulturu.

Govoreći o očekivanim učincima ovog paketa mjera, premijer Plenković kazao je kako će cijene električne energije umjesto 23% rasta, kakav bi bio bez paketa, biti 9,6%, a plina najviše do 20%, umjesto 79%.

Ublažavanje rasta cijena električne energije

Premijer Plenković kazao je da je danas u Hrvatskoj prosječna cijena godišnjeg računa za struju u kućanstvu 3.400 kuna.

"Da ništa ne napravimo ta cijena bi narasla za 782 kune na 4.182 kune prosjeka u godini dana. S našim mjerama ono što je bilo 3.400 narast će na 3.725, dakle 325 kuna godišnje", pojasnio je.

To znači, dodao je, da je Vlada mjerama uštedjela građanima 457 kuna.

"Ograničenjem porasta naknada za električnu energiju rasteretit će se kućanstva za oko 460 milijuna kuna, što znači 460 milijuna kuna manje prihoda za Hrvatsku elektroprivredu. Na ovaj način značajno ublažavamo rast cijena električne energije za naše sugrađane", kazao je.

Ublažavanje rasta cijena plina

Kada je riječ o plinu, premijer Plenković kazao je da je očekivani porast cijene plina za kućanstva bez Vladinih mjera 76%.

Kada smanjimo PDV na 5% dolazimo na povećanje od 48%, a s dodatnom subvencijom na 17%, bez vaučera.

Potpore građanima, pojasnio je predsjednik Vlade, odnose se na sva kućanstva koja koriste plin.

Iznos potpore direktno po računu je 10 lipa po kWh, što je oko 20% projicirane cijene od 66 eura po MWh, a popust se iskazuje na računu posebnom stavkom. Opskrbljivači zahtjev za nadoknadom za popust šalju Ministarstvu gospodarstva koje je podmiruje svaki mjesec od travnja 2022. do ožujka 2023.

"Trošak ove mjere je 600 milijuna kuna, a financiranje će se osigurati prodajom emisija jedinica stakleničkih plinova na dražbi", dodao je predsjednik Vlade.

Potpore poduzetnicima

Premijer Plenković pojasnio je da se potpora poduzetnicima odnosi na mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh.

Iznos potpore je 15 lipa po kWh, odnosno 22% projicirane cijene od 89 eura po MWh, a ostvaruje se vaučerom na iznos potpore male vrijednosti.

"Poduzetnici će se prijavljivati za potporu kroz aplikaciju HAMAG-BICRO, koja donosi odluke o dodjeli potpora i vaučer na ukupni iznos potpore procijenjen na osnovi pojedinačne referentne godišnje potrošnje. Svaki mjesec se subvencionirani iznos odbija s vaučera dok ga se ne potroši ili zaključno s ožujkom 2023", dodao je predsjednik Vlade.

Projicirani trošak ove mjere je 600 milijuna kuna, a također će se financirati prodajom emisija jedinica stakleničkih plinova na dražbi.

Porezno rasterećenje – smanjenje PDV-a

Premijer Plenković kazao je da će se PDV na plin i toplinsku energiju promjenom zakona trajno sniziti s aktualne stope od 25% na 13%.

"U ovim iznimnim okolnostima uzrokovanim ovakvom globalnom krizom porasta cijene energenata, smanjujemo PDV na plin s 25% na 5% od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023.", naglasio je.

PDV na pelet, briket, sječku i ogrjevno drvo smanjuje se s 25% na 13%.

"Da bismo olakšali našim građanima i smanjili udar na njihov standard idemo dodatno i sa smanjenjem stope PDV-a na hranu", najavio je predsjednik Vlade podsjetivši da je Vlada u ranijim ciklusima poreznih reformi već smanjivala PDV na hranu na 13%.

Sada će se, s postojeće stope od 13% na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredi – sadnice, gnojivo, pesticidi – spustiti stopa na 5%, dakle na najnižu stopu PDV-a.

Dodatno, smanjit će se i stopa PDV-a na maslac i margarin, s trenutnih 25% na 5%.

Ujedno, smanjit će se i stopa PDV-a na higijenske uloške i tampone s 25% na 13%.

Dodatna mjera za područje kulture i sporta odnosi se na smanjenje PDV-a na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25% i 13% na 5%.

Socijalne naknade za ugrožene kupce energenata

Predstavljajući mjeru koja se odnosi na socijalne naknade za ugrožene kupce energenata, premijer Plenković podsjetio je da u postojećem sustavu dio najugroženijih građana dobiva vaučer od 200 kuna za troškove struje.

Riječ je o korisnicima zajamčene minimalne naknade, odnosno oko 51 tisuću osoba, koja je ranijim izmjenama zakona podignuta s 800 na 1.000 kuna, te korisnicima osobne invalidnine i njihovim članovima kućanstava, odnosno oko 40 tisuća osoba, a taj je naknada prvo podignuta na 1500 kuna, a onda na 1750.

Ujedno, ova se naknada proširuje i na korisnike nacionalne naknade za starije osobe, a riječ je o oko 5.700 osoba.

"Proširujemo opseg, uz postojeći vaučer za struju otvara se i za plin, a mjesečni iznos naknade podiže se s 200 na 400 kuna", istaknuo je premijer Plenković.

Godišnji iznos troškova za ovu mjeru je oko 300 milijuna kuna, dodao je.

Povrh toga, pružit će se i mjesečna naknada za 46 tisuća primatelja socijalnih usluga.

Ovo se odnosi na pravne osobe, kojih je 11 tisuća, a pružaju usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka za oko 40 tisuća korisnika. Oni će dobiti mjesečnu naknadu od 1.000 do 4.000 kuna.

Ujedno, ova će naknada biti dostupna i udomiteljskim obiteljima – mjesečna naknada od 400 kuna za 2570 udomiteljskih obitelji u kojima je 6.000 korisnika.

Ukupni iznos ove mjere je 33 milijuna kuna.

Potpora umirovljenicima

Što se tiče potpore umirovljenicima, predviđena je posebna jednokratna naknada odnosno energetski dodatak za 721 tisuću umirovljenika s mirovinom do 4.000 kuna.

Iznos sredstava za ovu mjeru je 470 milijuna kuna.

Oni umirovljenici koji imaju mirovinu do 1.500 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 1.200 kuna. Oni koji imaju mirovinu između 1.500 i 2.000 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 900 kuna. Oni koji imaju mirovinu između 2.000 i 3.000 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 600 kuna, a oni koji imaju mirovinu između 3.000 i 4.000 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 400 kuna.

Potpora poljoprivrednicima i ribarima

Govoreći o potporama u poljoprivrednom sektoru, premijer Plenković pojasnio je da je taj sektor trenutno doživio negativne učinke rasta energenata.

"Upravo stoga krećemo u program potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu umjetnog gnojiva. Radi se o 450 kuna po hektaru, za prvih deset hektara poljoprivredne površine te 250 kuna po hektaru za idućih deset hektara do ukupno prvih 20 hektara poljoprivrednih površina", pojasnio je.

Dodao je da će ovom mjerom biti obuhvaćeno 88 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, a procijenjeni iznos troška ove mjere je 200 milijuna kuna.

Što se tiče sektora ribarstva i akvakulture, predviđena je posebna mjera u iznosu od 50 milijuna kuna, a obuhvaća oko 2 tisuće ribara i uzgajivača ribe.

"Ukupna rasterećenja i potpore za kućanstva i poduzeća iznose 4,8 milijardi kuna", naveo je predsjednik Vlade.

Od toga se 2,1 milijarda kuna odnosi na porezna rasterećenja kroz snižene stope PDV-a, 1,2 milijarde kuna odnosi se na potpore za plin, 800 milijuna kuna socijalnih naknada i naknada za umirovljenike, 460 milijuna kuna odnosi se na ograničenje porasta naknada za struju te 250 milijuna kuna potpora za poljoprivrednike i ribare.

Politika ove Vlade stalno je usmjerena na dobrobit naših građana i na rast gospodarstva

Premijer Plenković istaknuo je da je ovaj paket mjera jedan od najsveobuhvatnijih u Europskoj uniji, da je cjelovit te da je adresirao baš sve one ciljne skupine u društvu koje su na različite načine pogođeni rastom cijena energenata koji je globalni fenomen.

"S ovim učinkovito i značajno ublažavamo rast cijena plina i struje. Znatno ublažavamo rast cijena hrane i drugih potrepština. Sveobuhvatno dotičemo sve slojeve društva. Ovaj je paket i univerzalan i solidaran, a posebno je usmjeren na najosjetljivije skupine stanovništva. On će pridonijeti, već po treći put u našem mandatu, i očuvanju radnih mjesta i kupovnoj moći naših građana", poručio je predsjednik Vlade.

Posebno je važnim istaknuo da će ovaj paket mjera pridonijeti i snažnom gospodarskom oporavku, konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva, istovremeno imajući u fokusu najugroženije skupine u društvu.

Dodao je da će ovaj paket biti na snazi od 1. travnja ove godine.

Premijer Plenković podsjetio je da je Vlada svojim mjerama tijekom Covid krize očuvala radna mjesta i gospodarstvo, spriječila egzistencijalnu krizu hrvatskih obitelji, spriječila valove otpuštanja, spriječila valove stečajeva.

"Imali smo munjevit gospodarski oporavak. To je bilo nedavno, a ovo je sada novi izazov", istaknuo je.

U prvom mandatu, kazao je, prijetio je kolaps najveće hrvatske kompanije, a spašena je ne samo kompanija, nego i svi njeni partneri i radnici.

"To pokazuje da je politika ove Vlade stalno i jedino usmjerena na dobrobit naših sugrađana i na rast hrvatskoga gospodarstva", zaključio je zahvalivši svima koji su sudjelovali u izradi ovog paketa mjera.

Na predstavljanju su sudjelovali i potpredsjednici Vlade Zdravko Marić, Tomo Medved, Boris Milošević te ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Ovaj trenutak zahtijeva i društvenu odgovornost, i društvenu solidarnost, i konkretan doprinos

Odgovarajući na pitanja novinara o tome kako će biti sigurni da će trgovci sniziti cijene proizvoda na koje je snižen PDV, ministar financija Zdravko Marić kazao je da se u nekoliko navrata iskustveno potvrdilo da spuštanje stope PDV-a ne mora nužno koincidirati sa spuštanjem cijena.

"Duboko smo svjesni tih okolnosti i općenito činjenice da smo tržišno gospodarstvo i da je velika količina roba i usluga koje se prodaju u Hrvatskoj tržišna kategorija i jedino je taj element konkurentnosti koji može utjecati na to da snižena stopa PDV-a bude reflektirana i u sniženoj cijeni", kazao je ministar Marić.

Što se tiče punjenja proračuna, kazao je da je on u skladu s očekivanjima, dodao je.

Ministar Ćorić dodao je da je tržište u Hrvatskoj za širok broj dobara i usluga raznoliko s relativno velikom konkurencijom. Očekuje i potporu udruga za zaštitu potrošača. Ukoliko se vidi da postoje subjekti koji će ići s nedopuštenom praksom iznadprosječnog rasta cijena, to će se detektirati i javno obznaniti.

Premijer Plenković naglasio je da je Hrvatska tržišna ekonomija. Dodao je da Vlada ne može stalno intervenirati i limitirati cijene, naglasivši da je ovo trenutak koji zahtijeva solidarnost i odgovornost svih aktera.

Vlada daje veliki doprinos, stvorila je preduvjete da udar na standard građana bude što manji istaknuo je, ali doprinos se zahtijeva i od drugih. Ono što Vlada može kontrolirati – to su cijene plina i struje – tu se vide precizni izračuni. Ali, tamo gdje netko drugi na kraju formira cijene, tu je element njihove odgovornosti.

"Ovo su trenuci koji zahtijevaju odgovornost svih aktera – i onih koji su proizvođači, i onih koji su trgovci, koji formiraju cijene. Ovdje svi trebaju dati doprinos. Ovo je okolnost u kojoj se zahtijeva i društvena odgovornost i društvena solidarnost i konkretan doprinos", apelirao je.

Zato, dodao je, svi akteri koji postoje sada trebaju dići svoj glas da se vidi tko je taj koji želi profitirati u okolnostima kada Vlada nastoji ublažiti udar na standard građana, a tko eventualno koristi ovu situaciju.

Smanjenje PDV-a od strane država je jasna poruka, istaknuo je premijer i dodao da se država odriče svog prihoda.

Ministarstvo gospodarstva pratit će rast cijena, ponašanje pojedinih aktera na tržištu, kako bi se to jasno objavilo.

U ovom trenutku nema potrebe za rebalansom proračuna

Ministar Marić je najavio i kako će, u skladu s mjerama, biti ažurirane i makroekonomske projekcije, a na upit hoće li se ići u rebalans proračuna odgovorio kako u ovom trenutku nema potrebe za tim. "Međutim, što će biti u nastavku godine vidjet ćemo. U ovom trenutku nema potrebe za rebalansom proračuna", rekao je.

Upitan za podizanje naknada Hrvatske pošte i Fine, odgovorio je da svaki od tih aktera mora dobro razmisliti i vidjeti i cjelokupni društveni i općeniti trenutak u kojem se nalazimo. "Trebamo svi skupa pokazati solidarnost i odgovornosti u ovim vremenima", ponovio je Marić.

Na upit o prešutnim minusima u bankama, rekao je kako već duže vremena traju napori Vlade da s to regulira, da se napravi mjera koja će značiti povratak instituta dozvoljenog, odnosno dopuštenog minusa ili prekoračenja.

Što se tiče isplate jednokratne naknade za umirovljenike, ministar Aladrović pojasnio je da će provedba te mjere biti vrlo slična kao što je bila i za Covid dodatak, a ići će preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Neće biti potrebno posebno se prijavljivati, osim za one koji eventualno imaju i inozemne mirovine. Isplate dodatka će krenuti krajem travnja ili početkom svibnja.

Inicijativa Mosta, ekipe koja hrvatskim građanima ne nudi ništa, neće proći

Novinari su potom postavili i nekoliko pitanja o ostalim aktualnim temama.

Odgovarajući na najave Mosta o pokretanju postupka opoziva ministra Ćorića, premijer Plenković istaknuo je kako u Hrvatskoj postoje politički akteri koji rade, spašavaju radna mjesta, ekonomiju i zdravlje, osiguravaju cjepivo, osiguravaju potpore umirovljenicima, socijalno ugroženima, poduzetnicima i građanima, a postoje oni koji ne rade ništa.

"Njihov je jedini smisao izlaziti s inicijativama koje će biti odbijene. Oni kad pokrenu neku inicijativu ili interpelaciju ni sami ne dolaze na glasanje najčešće. Sve te njihove inicijative završe na 30, 40, 50 ruku protiv. Da na trepavicama stoje do kraja mandata, neće maknuti nikoga", poručio je.
Dodao je da imaju instrumente, za to služi parlamentarna demokracija pa neka napišu, a Vlada će odgovoriti, doći u Sabor, obraniti i ići dalje.

"Zamislite koje je to licemjerstvo. To je ekipa koja hrvatskim građanima ne nudi apsolutno ništa osim demagogije", kazao je.

Na dan, dodao je, kada Vlada predstavlja paket mjera vrijedan 4,8 milijardi kuna, koji je dobar za sve, oni dolaze s inicijativom protiv ministra gospodarstva istaknuvši da ministar ima njegovu potporu.

"E, neće proći", poručio je dodajući da je politika borba i da će se polemizirati argumentima, ali najviše postignućima.

Dosta je s dvostrukim aršinima

Ilustrirajući razliku između ozbiljnih i licemjernih političara, ali i dvostruka mjerila, podsjetio je da je predsjednik SDP-a Grbin napao njegovog predstojnika Ureda Frku-Petešića.

"Napao je Frku-Petešića, čovjeka koji radi kao pas sve ove godine. Bauk mu se smije da se treba od DORH-a provjerit zašto nema nekretninu. A vidi njih dva danas! Gdje su moralne vertikale? Pa zato je ovaj uštedio toliko para. Znači, on osim što pliva iz Splita do Brača, uzimaju i naknade. A tu su, i on i žena i dijete. Da je iz HDZ-a, rastrgan bi bio sada", rekao je.

Osvrnuo se pritom i na zamjenika splitskog gradonačelnika Bojana Ivoševića, koji se nakon prijetnji novinarima povukao iz javnog života kako bi na radionici popravio svoje komunikacijske vještine, podsjetivši na svojevremene Ivoševićeve antisemitske ispade.

"Čovjeka ćemo uputiti u radionicu za antisemite. Njega ćemo poslati, kao da je ovisnik, u Cenacolo, da se malo oporavi, jer inače je dobar. A što bi bilo da je iz HDZ-a? Dosta je dvostrukih aršina", poručio je.

Naglasio je da ministar Ćorić ima njegovo povjerenje te ustvrdio kako je taj slučaj, kao i slučaj Frke-Petešića "dio hajke, harange, orkestrirane i namjerne" kako bi se počinila politička šteta ni na čemu te podsjetio da je predsjednik Republike nazvao Petešića "bandom".

"Milanović kaže da je Zvonko banda. Hoće li on sada izaći van i reći da je Grbin banda, da je Bauk banda, da je SDP banda", upitao je i poručio da će pratiti hoće li mjesec dana u medijima biti razvlačeni Grbin i Bauk, kao što su razvukli Frku-Petešića.

Ne dolazi u obzir da mi netko tko ne radi ništa nameće teme koje ne postoje

Ovo je Vlada koja ima povjerenje i radi, a oni ne rade ništa, ustvrdio je i naglasio da mu nitko neće diktirati što će Vlada raditi i tko će u njoj biti.

"Ne postoji taj akter, postoji povjerenje i mandat. Mandat dobijem ja, idemo na izbore, sastavimo većinu, funkcioniramo, radimo za građane, dižemo BDP, dižemo investicijski kreditni rejting, donesemo 25 milijardi eura u Hrvatsku koje nikad nitko nije donio, ulazimo u Schengen i euro područje, kupimo Rafale, sagradimo Pelješki most, riješimo sva pitanja hrvatskih branitelja, jačamo vojsku, policiju… da bih se bavio čime? Kuloarima? Da mi netko tko ne radi ništa nameće teme koje ne postoje. Pa ne dolazi u obzir", istaknuo je predsjednik Vlade.

Zaključujući konferenciju za medije, predsjednik Vlade vratio se na temu same konferencije, a to je 4,8 milijardi kuna vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata.

Vlada ostvaruje svoj reformski program

Podsjetio je da je to treći veliki iskorak u zadnjih pet godina – nakon krize Agrokora i nakon Covid-krize.

"To pokazuje konzistentnost naše politike, pa i intervencionizam kada smatramo da je to nužno. U našoj filozofiji je slobodno tržište, socijalno-tržišno gospodarstvo, sloboda poduzetnika i odgovornost pojedinca. Postoje okolnosti kada jedino država ovakvim mjerama ispunjava svoju ulogu da štiti svoje građane i svoje poduzetnike. Ovo je taj trenutak i mi smo tu na visini odgovornosti", poručio je.

Naglasio je i da je ovo godina isporuke dva strateška cilja – ulaska u Schengen i eurozonu, upozorivši da ima puno onih koji ne bi htjeli da se ta dva cilja ispune.

Podsjetivši da je prije godinu dana otvoren LNG terminal na Krku, o čemu se rasprava vodila 40 godina, a najžešći protivnici, dodao je, bili su iz "SDP-a odozdo". Sada se vidi koliko je važno odakle dolazi plin, kao i imati diversificirane pravce opskrbe.

"Rafalei će biti tu za godinu i nešto dana, Pelješki most će biti u funkciji prije ove sezone, rast BDP-a bit će viši od 10%, investicijski kreditni rejting je tu. I neće biti egzistencijalne krize hrvatskih građana. E to sve, uključujući i Schengen i euro i sredstva za sljedećih deset godina, se nije dogodilo slučajno. Dogodilo se jer netko vodi računa, jer netko na tome radi, jer se netko bavi bitnim i važnim za građane i za hrvatsko gospodarstvo, a netko se bavi jedino i isključivo demagogijom i opstrukcijom", poručio je premijer Plenković.

"Zato je ova Vlada odgovorna i zato su ovi ministri tu. Ostvarujemo svoj program koji je reformski. Ući u Schengen i eurozonu je mega-reforma. I to ćemo mi napraviti usprkos i unatoč onima koji su protiv toga", zaključio je.