Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 30. 12. 2021.

Omikron je mnogo zarazniji, cijepite se i poštujte epidemiološke mjere!

Na početku Vladine sjednice premijer Plenković osvrnuo se na najvažnije događaje u protekloj godini i najavio da će Vlada u 2022. nastaviti niz reformi, borbu s pandemijom i obnovu nakon potresa te poduzeti brojne razvojne aktivnosti

Otvarajući 93. sjednicu Vlade, posljednju u ovoj godini, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na ukratko na važne događaje u protekloj godini nekoliko aktualnih tema.

Istaknuo je da je protekla, izazovna, godina bila obilježena pandemijom koronavirusa i posljedicama razornih potresa, kao i nastojanjima Vlade da očuva radna mjesta i učini maksimalne napore na rastu BDP-a, održavanju temeljnih smjerova politike – boljoj kvaliteti života građana, smjeru prema članstvu u Europodručju i Schengenskom prostoru.

"Puno je važnih događaja iza nas – od potpisivanja ugovora o nabavi višenamjenskih borbenih aviona pa do odluke o ukidanju viza za SAD, otvaranju LNG terminala na Krku, a da ne govorimo o puno većoj apsorpciji europskih sredstava, zadržavanju i podizanju investicijskog kreditnog rejtinga, enormnim naporim cijelog našeg zdravstvenog sustava i brojnim zakonskim prijedlozima koje je Vlada predložila Hrvatskom saboru, a on ih usvajao", kazao je zahvalivši svima na angažmanu i radu.

Tužna obljetnica potresa na Banovini

Osvrnuo se na godišnjicu potresa na Banovini, koja je obilježena jučer u Petrinji , Sisku i Glini.

"Obilježili smo tužnu obljetnicu razornoga potresa od 6,2 po Richteru koji je pogodio prije svega Banovinu, a osjetio se i u drugim županijama i u Zagrebu, u kojem je živote izgubilo osam naših sugrađana, oštećeno je 40 tisuća kuća, procijenjene materijalne štete su više od 40 milijardi kuna", naveo je premijer Plenković istaknuvši da su tisuće ljudi ostale bez krova nad glavom.

Dodao je kako je taj potres mobilizirao cijelu Hrvatsku.

"Pokazali smo, kao društvo, i veliko srce i veliku solidarnost i zahvaljujem svim građanima volonterima koji su prije godinu dana pohrlili na Banovinu pomoći našim sugrađanima", naglasio je.

Zahvalio je svima koji su pomagali u tom procesu, iz domovine i inozemstva, volonterima, udrugama civilnog društva, lokalnim vlastima, javnim službama, civilnoj zaštiti, vatrogascima, statičarima, građevinskim inženjerima, Crvenom križu, HGSS-u, policiji, vojsci, humanitarnim organizacijama i međunarodnim organizacijama.

"To je zaista bio veliki i kolektivni odraz solidarnosti i pružanja najhitnije pomoći", dodao je.

Nažalost, ta dva potresa 28. i 29. prosinca nisu bili jedini, naglasio je premijer i dodao da ih je na širem području Banovine bilo više od pet tisuća nakon njih, koji su uzrokovali dodatne štete.

Zahvalio je Stožeru civilne zaštite koji vodi potpredsjednik Vlade Tomo Medved, kao i potpredsjedniku Miloševiću i ministru Horvatu, državnom tajniku Hanžeku i svim resorima koji su godinu dana dislocirani u Petrinji i bave se ovom temom svakodnevno kako bi pomogli ljudima da se vrate u svoje domove i da se, uz privremeni smještaj, krene u konkretnu fizičku obnovu kuća i izgradnju višestambenih zgrada.

Vlada je stala iza Banovine i učinila sve u svojoj moći da olakša život građanima na tom području

"Vlada je donijela niz odluka kojima smo olakšali život našim sugrađanima. Prije svega, svima koji su željeli ostati pored svojih kuća i imanja, omogućen je alternativni smještaj kroz kontejnere i mobilne kućice. Oslobodili smo naše građane na Banovini plaćanja električne i toplinske energije, radio-televizijske pristojbe, cestarina, željezničkoga prijevoza, imali smo posebne mjere koje su se odnosile na poljoprivrednike, poduzetnike, isplatili dodatna sredstva za ublažavanje posljedica potresa, dali financijsku potporu, beskamatne zajmove, direktnu potporu funkcioniranju županija i gradova", naveo je premijer Plenković.

"Vlada je stala iza Banovine u potpunosti i učinila je sve što je u njenoj moći da se olakša život naših ljudi", poručio je.

Izvijestio je da je dosada završena obnova 1106 kuća, u koje se vratilo 6 tisuća ljudi.

Od ukupno 169 tisuća stanovnika Sisačko-moslavačke županije, još oko 5 600 osoba smješteno je u mobilnim jedinicama, odnosno u alternativnom i privremenom smještaju.

Istaknuo je kako se nastojalo organizirati funkcioniranje svega onoga što je bilo ključno – promet, telekomunikacije, vodno gospodarstvo, zdravstvene i socijalne službe, sanirane su štete u bolnicama, školama, vrtićima, započelo se s obnovom kulturne baštine i drugih građevina u poljoprivredi i gospodarstvu.

Za to je dosad ukupno izdvojeno više od milijardu kuna, dok je za očuvanje 20 tisuća radnih mjesta na Banovini investirano 315 milijuna kuna.

Slijedi dinamiziranje procesa obnove

Najavio je dinamiziranje obnove, kazavši da slijede usporedni procesi koji se odnose i na izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, u ruralnim i urbanim područjima, izgradnju višestambenih zgrada, konstrukcijsku obnovu i cjelovitu obnovu.

Uz radove koji su u tijeku na gotovo 900 kuća, ugovorena je obnova za 3600 kuća, a u pripremi su natječaji za obnovu dodatnih 1200 kuća, te su otvoreni natječaji za gradnju 165 obiteljskih kuća i 10 višestambenih zgrada, rekao je premijer.

"Želimo da ta nova izgradnja bude otporna na eventualne nove potrese", istaknuo je.

Naglasivši da Vladin pogled na Banovinu nije samo vezan uz obnovu od potresa, najavio je da će na današnjoj sjednici Vlade biti usvojen program mjera koji se odnosi na gospodarsku, demografsku i društvenu revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije, vrijedan 15 milijardi kuna.

"Taj će dokument, uz svoje akcijske planove, omogućiti da se u godinama koje su pred nama županiji, koja je objektivno imala sintezu svih negativnih zbivanja zadnjih trideset godina – od ratnih šteta u vremenu agresije na Hrvatsku, problema negativnog demografskog trenda do posljedica gospodarske tranzicije i na koncu potresa i pandemije – pomogne revitalizaciji i potakne razvoj infrastrukturnih i gospodarskih ulaganja", poručio je.

Jedan od ključnih projekata, dodao je, je dovršetak autoceste do Siska, za što je natječaj raspisan, a izgradnja se očekuje do kraja mandata ove Vlade.

Radit ćemo intenzivno, bez lažnih obećanja da se obnova može dovršiti u kratkom roku

Podsjetio je da na snagu 1. siječnja stupa i nova karta regionalnih potpora, a njome će profitirati svi – i Zagreb i sjeverna Hrvatska i Slavonija i jadranska Hrvatska.

Gospodarske potpore na Banovini i Sisačko-moslavačkoj županiji iznosit će 60 posto za velike poduzetnike, 70 posto za srednje i 75 za male.

"Intenzivno ćemo raditi bez ikakvih lažnih obećanja ili iluzija da se proces obnove, nakon ovako razornih šteta, može dovršiti u ekstremno kratkom roku. Nema tog područja gdje su bili veliki potresi poput ovoga gdje se sve obnovilo do godinu dana. To su lažne teze i dovode ljude u zabludu", istaknuo je premijer.

"Spremni smo raditi 24 sata na dan za cijelu Hrvatsku, a osobito za Banovinu, ali smo svjesni da ovakvi procesi zahtijevaju i pripremu i vrijeme i odgovarajući angažman niza aktera, osobito kapaciteta građevinskog sektora u Hrvatskoj", poručio je.

Od ostalih tema izdvojio je potpisivanje Razvojnog sporazuma za sjever Hrvatske, potpisan prije nekoliko dana u Varaždinu s pet županija, vrijedan 15,2 milijarde kuna.

Radi se o ulaganjima u strateške kapitalne projekte, a sinergijom države i županija nastoji se omogućit realizaciju projekata i u pojedinim županijama i onih koji imaju među-županijski karakter, u zdravstvu, energetici, obrazovanju, turizmu, kulturi i infrastrukturi.

Cijepite se i pridržavajte se osnovnih epidemioloških mjera

Što se tiče pandemije Covida-19, upozorio je da je danas zabilježen rast broja zaraženih, što je signal da bismo u Hrvatskoj mogli gledati scenarij kakav gledamo u zemljama zapadne Europe, a to je eksplozija omikrona koji se munjevito širi.

Ranije ovoga tjedna održan je sastanak Znanstvenog savjeta i sastanak sa svim ravnateljima bolnica.

Još je jednom zahvalio svim zdravstvenim djelatnicima koji rade na zaštiti zdravlja i ulažu veliki trud i požrtvovnost.

Poručio je da u ovim okolnostima moramo biti spremni za funkcionalnost zdravstvenog sustava i izdržljivost kapaciteta.

Upozorio je na nekoliko činjenica. Omikron je mnogo zarazniji od prethodnih varijanti virusa, zato je jako važno nastaviti s ključnim i temeljnim elementom zaštite – cijepljenjem.

"Kontinuirana, jasna, čvrsta, nedvosmislena poruka je da se treba cijepiti i pridržavati epidemioloških mjera koje su na snazi i svih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo"; poručio je premijer Plenković.

Još je jednom apelirao na sve starije sugrađane, osobito one starije od 60 godina koji su najrizičnija skupina, da se što prije cijepe, ako to još nisu učinili.

One koji su primili dvije doze, pozvao je da u odgovarajućem vremenskom roku prime booster dozu koja će ih dodatno zaštititi.

Apelirao je na sve građane da u vremenu blagdanskih proslava budu oprezni kako bi se preveniralo širenje zaraze.

U promijenjenim okolnostima oportuno je zastati s procesom mogućeg otkupa INA-e od MOL-a

Predsjednik Vlade najavio je da će Vlada danas usvojiti odluku koja se odnosi na INA-u.

"Zadužit ćemo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da pokrene reviziju protiv arbitražne odluke UNCITRAL-a, i to pred švicarskim Saveznim vrhovnih sudom te da se nastave sve aktivnosti pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova", kazao je.

Pojasnio je da je riječ o odluci Vlade, slijedom presude Vrhovnoga suda od 25. listopada 2021., gdje su utvrđeni rezultati koruptivnih radnji.

Pokrećemo postupak protiv Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovora o plinskom poslovanju od 30. siječnja 2009. godine, dodao je.

"Smatramo da zbog tih novih, presuđenih okolnosti na Vrhovnom sudu takvi ugovori ne mogu opstati i zadaća je Vlade i države da poduzme ove mjere", rekao je premijer Plenković.

Tu odluku, istaknuo je, Vlada temelji na pravnim mišljenjima.

"U ovim promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa dionica koje MOL drži u INA-i, dok se ne razriješi ova nova pravna okolnost", poručio je.

Dodatnih 700 milijuna eura za projekte iz NPOO-a

Osvrnuo se potom na ispunjavanje indikatora za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, dokumenta koji omogućuje apsorpciju sredstava iz Instrumenta EU iduće generacije.

Kazao je da je danas na sjednici Vlade pet točaka vezanih za ispunjavanje tih indikatora.

"Današnjim odlukama ispunit ćemo 34 indikatora za Nacionalni plan oporavka i otpornosti", kazao je i najavio da će Vlada u veljači poslati službeni zahtjev prema Europskoj komisiji radi isplate prve tranše, nakon avansnih 819 milijuna eura.

Time će, dodao je, u Hrvatsku stići dodatnih 700 milijuna eura.

Na kraju je naveo što se sve mijenja u Hrvatskoj od 1. siječnja 2022.

Prestaje se s uporabom tankih plastičnih vrećica, s ciljem smanjivanja onečišćenja okoliša plastičnim vrećicama kojima treba između 500 i 1000 godina da se razgrade.

Zatim, minimalna bruto plaća podiže se za 437,5 kuna na 4687 kuna, a to znači da je minimalna neto plaća s 3400 ide na 3750 kuna, odnosno na 500 eura.

"U našem smo mandatu nekoliko puta sustavno i konzistentno povećali minimalne plaće", poručio je.

Od 1. siječnja počinje se primjenjivati sustav e-komunikacije na upravnim sudovima, što je važno za učinkovitije pravosudne postupke.

"Nastavljamo s nizom reformi koje su pred nama, sa nošenjem s izazovima pandemije i posljedica od potresa, ali i nizom razvojnih aktivnosti. Vjerujemo da će podaci o rastu BDP-a potvrditi da smo u ovoj 2021. pokazali snagu, agilnost, žilavost, otpornost svih segmenata društva da nakon krizne 2020. ovo, uz sve okolnosti, bude i godina ekonomskog oporavka", zaključio je predsjednik Vlade.

Peti val omikron-varijante očekuje se u drugoj polovini siječnja

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da se peti val omikron varijante u Hrvatskoj očekuje u drugoj polovini siječnja te je pozvao građane na docjepljivanje upozorivši da će vrlo vjerojatno svatko doći u kontakt s novom varijantom koronavirusa.

"Slučajevi omikrona kod nas su još uvijek sporadični, do sada su dokazana 24 slučaja. No bez nužnog nastavka pojačanog cijepljenja i docjepljivanja i strogog pridržavanja mjera vjerojatno nećemo moći izbjeći posljedice pune snage petog vala u drugoj polovini siječnja", poručio je ministar.

Još jednom je pozvao na docjepljivanje koje pruža visoku zaštitu od omikrona te upozorio na visok stupanj vjerojatnosti da će svi građani prije ili kasnije doći u kontakt s novom varijantom koronavirusa.

"Ključno je cijepljenje i pridržavanje mjera. To je jedini put prema kraju epidemije", dodao je.

Izvijestio je i da je udio novozaraženih u broju testiranih u zadnja 24 sata 41,93 posto te da broj pozitivnih najviše raste u dalmatinskim županijama, koje imaju i najveći udio pozitivnih među testiranima.

"To su i županije u kojima je razina procijepljenosti najniža, što pokazuje uzročno-posljedičnu vezu niske procijepljenosti i porasta broja novozaraženih", istaknuo je.

Bolnice u stalnoj pripravnosti zbog porasta broja novih slučajeva

Bilježi se postupno smanjenje broja hospitaliziranih, no bolnice su u stalnoj pripravnosti zbog ponovnog porasta broja novih slučajeva zaraze.

Dodatnom booster dozom do sada je cijepljeno 487.038 osoba. Do sada je cijepljeno 66,22 posto odraslog stanovništva.

U proteklom tjednu 61 posto kontaktiranih starih i nepokretnih osoba odbilo je cijepljenje, čime se, ističe ministar, nepotrebno izlažu mogućnosti zaraze i teškog oblika bolesti.

Izvijestio je i da su objavljene nove smjernice za liječenje oboljelih od covida u kojima se uz antivirusne i imunomodulacijske lijekove, uvodi i liječenje monoklonskim protutijelima. Lijek s kombinacijom monoklonskih protutijela od ovoga je tjedna dostupan bolnicama u kojima se liječe oboljeli od covida.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pozvao je građane da u idućim danima, pogotovo tijekom blagdana, zadrže racionalan oprez.

Izvijestio je i da je Stožer produžio postojeće protuepidemijske mjere na mjesec dana, što se odnosi na ograničavanje okupljanja, prelazak graničnih prijelaza, korištenje zaštitnih maski, rad trgovina, javni prijevoz te privremenu zabranu ulaska u RH osobama iz niza afričkih zemalja.

Usvojen program revitalizacije Sisačko-moslavačke županije

Vlada je usvojila Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, vrijedan 15,3 milijardi kuna, a poduzeća na tom području imat će najveće intenzitete potpora, kako u zemlji, tako i u EU-u.

Ministrica regionalnoga razvoja i EU fondova Nataša Tramišak podsjetila je da je na sjednici Vlade održanoj 14. siječnja 2021. donesena odluka o pokretanju izrade Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom.

Napomenula je da indikativni financijski plan do 2029. godine iznosi 15,3 milijarde kuna.

"Novom kartom regionalnih potpora, koja stupa na snagu 1. siječnja 2022., omogućena su značajna uvećanja u intenzitetima sufinanciranja regionalnih državnih potpora na cijelom teritoriju Hrvatske, pa tako i na sisačko-moslavačkom području", rekla je ministrica.

Nakon primjene dodatnog uvećanja stope sufinanciranja velika će poduzeća moći primiti regionalnu potporu u intenzitetu od 60 posto, srednje velika od 70 posto, a mala od 75 posto. Time će, naglasila je ministrica Tramišak, imati najveće intenzitete potpora, kako u Hrvatskoj, tako i na razini EU-a.

Program sadrži dva strateška smjera: poticanje razvoja osnovnih činitelja konkurentnosti županije te otklanjanje i ublažavanje posljedica potresa.

To je sukladno intenciji Vlade da se rješavanju posljedica potresa pristupi kroz dva odvojena, ali komplementarna razvojna procesa - što brže obnove zgrada i infrastrukture te kreiranja poticajnog okvira za društvenu i gospodarsku revitalizaciju.

Tramišak je napomenula kako program obuhvaća 15 mjera i 52 aktivnosti rasta i razvoja gospodarstva i podizanja standarda života, a realizacija će krenuti odmah.

Plan zakonodavnih aktivnosti u 2022. predviđa 195 zakona

Plan zakonodavnih aktivnosti u 2022. godini, koji je danas usvojen, sadrži 195 zakona, a najveći izazov čeka Ministarstvo pravosuđa i uprave, koje bi trebalo imati 33 zakonska prijedloga, te Ministarstvo financija i MUP s 30 zakonskih prijedloga.

Postupkom procjene učinaka propisa planirano je provesti i obuhvatiti za 21 zakonski prijedlog, reformsku narav ima 78 zakona koje treba izmijeniti u kontekstu zamjene hrvatske kune za euro, a 11 zakona bit će izmijenjeno u kontekstu indikatora utvrđenih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Zaključkom je Vlada tijela državne uprave kao stručne nositelje obvezala i pozvala da u potpunosti izvršavaju obveze koje su preuzeli, a istodobno je zadužila Ured za zakonodavstvo da ju redovito i pravodobno izvješćuje o provedbi Plana, kao i o provedbi i statusu postupaka procjene učinaka propisa i provedenih savjetovanja.

Vlada je usvojila i Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za iduću godinu, kao i Prijedloga plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2022. godinu.

Vlada odgađa otkup Ine od MOL-a i pokreće reviziju arbitražne odluke UNCITRAL-a

Vlada zastaje s otkupom Ine od MOL-a zbog novih pravnih okolnosti nastalih nakon presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija te pokreće reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. i nastavlja s aktivnostima sudjelovanja RH u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem.

Ministarstvo gospodarstva zadužila je da radi utvrđivanja ništetnosti izmjene ugovora o odnosima dioničara u Ini i ugovora o plinskom poslovanju (iz siječnja 2009.) pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrene reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. te da nastavi s aktivnostima sudjelovanja RH u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem.

Također, Vlada je primila na znanje Informaciju o pravnim mehanizmima utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovora o plinskom poslovanju od 30. siječnja 2009. godine.

Ujedno je zadužila Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da radi utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju (oba potpisana 30. siječnja 2009.), poduzme aktivnosti radi podnošenja revizije pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom u ime Republike Hrvatske, a protiv arbitražnog pravorijeka koji je 23. prosinca 2016. donio Arbitražni sud osnovan prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL).

Ministarstvo će, prema današnjem Vladinom zaključku, nastaviti i s aktivnostima sudjelovanja Republike Hrvatske u arbitražnom postupku koji je MOL 2013. godine pokrenuo pred ICSID-jem. MOL je tu arbitražu pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) pokrenuo radi zaštite svojih ulagačkih prava.

Usvojen Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje 20–27.

Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji je Vlada danas usvojila, želi se osigurati ravnomjerna zemljopisna raspodjela i dostupnost zdravstvene zaštite, unaprjeđenje sustava i zdravstvenih ishoda kao ključnog nacionalnog prioriteta.

Plan predviđa pet posebnih ciljeva - bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti, unapređenje sustava zdravstvene zaštite, unaprjeđenje modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, unapređenje financijske održivosti zdravstvenog sustava, a želi se učiniti i zdravstveni sustav poželjnim mjestom za rad.

Ministar Beroš istaknuo je kako je riječ o krovnom sektorskom dokumentu planiranja koji utvrđuje posebne, ciljeve, mjere projekte i aktivnosti koje će se provoditi pod okriljem Ministarstva s osnovnim ciljem unaprjeđenja zdravstvenog sustava i zdravstvenih ishoda populacije.

Vlada je usvojila i prateći Akcijski plan razvoja zdravstva za razdoblje 2021. do 2025. godine.

Zaključkom u vezi sa Sporazumom o kupnji ("SK") za daljnji razvoj, proizvodnju, mogućnosti kupnje i opskrbe cjepivima protiv bolesti COVID-19 za države članice Europske unije, između Europske komisije i Pfizer Inc./BioNTech Manufacturing GmbH, Vlada je dala suglasnost ministru Berošu za potpisivanje narudžbe za kupnju dodatnih, opcionalnih doza cjepiva u skladu sa sporazum o kupnji.

Ministar Beroš je pritom podsjetio na Vladin zaključak sa sjednice održane 3. rujna, temeljem kojem je potpisana narudžba za nabavkom 8.2013.731 dozu cjepiva protiv bolesti covid-19 u idućem dvogodišnjem razdoblju, kao i na to da je, sukladno sporazumu, Europska komisija Hrvatskoj osigurala mogućnost dodatne narudžbe 500.000 doza za potrebe cijepljenje u idućoj godini.

Vlada je donijela i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za općinskog načelnika Općine Rogoznica, u nedjelju, 13. veljače 2022. godine, s obzirom na to da je ostavku podnio općinski načelnik izabran na redovnim izborima ove godine.