Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 17. 11. 2021.

Oni koji su zaštićeni kao lički medvjedi pozivaju na neposluh

Premijer Andrej Plenković najavio je izmjene zakona i sankcije za građane koji ne poštuju odluke o covid-potvrdama i potiču na prosvjede, pri čemu je istaknuo da je neobično što se prosvjedi protiv uvođenja potvrda zbivaju zbog testiranja

Otvarajući 85. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, jutros je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena izložba "Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti", a predsjednik Vlade s izaslanstvom sutra će u Vukovaru sudjelovati na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

Osvrnuo se potom na covid-potvrde i proces cijepljenja. Kazao je da je u zadnja dva tjedna broj zaraženih, u ovom četvrtom valu koji je najteže pogodio Europu, u porastu u 22 od 27 država članica Europske unije, i to s porastom od 45 do 180%, dok je u Hrvatskoj taj porast u dva tjedna bio 58%.

"Mi smo već 20 mjeseci u borbi protiv COVID-a 19 i pozivamo naše građane da se pridržavaju svih mogućih epidemioloških mjera koje su kontinuirano na snazi. Od kad imamo više nego dovoljno doza cjepiva, apeliramo da se svi koji to još nisu učinili cijepe. Nažalost, pandemija ne jenjava. Broj ljudi koji su preminuli u pandemiji je takav da će danas premašiti 10 tisuća preminulih od COVID-a ili s njim", upozorio je prisjetivši se u tom trenutku svih preminulih i izrazivši suosjećanje s njihovim obiteljima.

Virus najviše životâ uzima među necijepljenima

Činjenica je, dodao je predsjednik Vlade da je broj preminulih mogao biti manji da se više ljudi cijepilo, osobito mladih i zdravih koji su se razboljeli, dobili teže simptome i, nažalost, završili tragično.

Virus najviše života uzima među necijepljenima, upozorio je premijer, dok su cijepljeni koji su, nažalost, preminuli u najvećoj mjeri stariji sugrađani koji su imali brojne komorbiditete.

Posebno želimo poslati poruku našim starijim sugrađanima, oni su posebno ranjiva skupina, kazao je premijer Plenković, apeliravši još jednom na njihovu zaštitu protiv virusa korone.

Podsjetio je da su tri osnovna načina zaštite. Prvo su temeljne epidemiološke mjere – maska, prozračivanje i higijena. Drugo su izbjegavanja većih okupljanja, osobito ona u zatvorenim prostorima. Treći i najučinkovitiji način je cijepljenje.

"Cijeli svijet to radi, svi se cijepe i ne vidim zašto se ne bi cijepili i u Hrvatskoj u onim brojevima kako su to učinile mnoge druge zemlje, nama bliske ili pak zemlje EU, neke su procijepile više od 90% populacije", naveo je.

Ispada da se prosvjeduje protiv testiranja – brisa koji traje jednu sekundu

Govoreći o uvođenju covid-potvrda, premijer Plenković još je jednom naglasio da covid-potvrda nije obavezno cijepljenje, već predstavlja potvrdu ili o cijepljenju ili o preboljenju ili o testiranju (negativnom).

To, dodao je, omogućuje cijepljenima da imaju kontakt s necijepljenima koji imaju test pa znaju da nisu zaraženi, a necijepljenima s testom omogućava normalno funkcioniranje, bilo kroz posao u javnim i državnim institucijama ili pak obavljanja poslova s tim institucijama.

To je, kazao je premijer, vrsta društvenog kompromisa koji zahtijeva test, odnosno benigni bris, koji nije nimalo invazivan.

"Ne vidim zašto bi jednostavni bris bilo kome trebao predstavljati problem, jer ispada da se ovi prosvjedi zbivaju ne zbog cijepljenja, nego zbog testiranja, brisa koji traje jednu sekundu. Ako je bris od jedne sekunde problem tolikom broju ljudi, onda je to nešto jako neobično", ocijenio je.

Dodao je kako nije siguran da je svima koji prosvjeduju i onima koji potiču na prosvjede, a to su politički eksponirani i angažirani ljudi, naveo je, baš bris problem.

"Ne može me nitko uvjeriti da je bris problem, pogotovo onima koji potiču na prosvjede ili ignoriranje covid-potvrda, a primili su jednu, dvije ili tri doze. Zaštitili se kao lički medvjed, a potiču ljude na javni neposluh i ignoriranje odluka Stožera", upozorio je premijer.

Ne dolazi u obzir da nam se rugaju u lice oni koji glume slobodare, a zaštićeni su booster-dozom kao lički medvjedi

Zato je, dodao je, naložio ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, zdravstva Viliju Berošu i unutarnjih poslova Davoru Božinoviću da vide kako će promijeniti potrebne zakone.

"Je li to Zakon o civilnoj zaštiti, o zaštiti od zaraznih bolesti ili neke treće da uvedemo sankcije i to financijske, prekršajne za ove koje će se ponašati tako da odluke, koje Stožer donosi na temelju zakona da bi zaštitio zdravlje građana, bagateliziraju, ignoriraju i pozivaju na građanski neposluh. To ne dolazi u obzir", poručio je.

Podsjetio je na 40 milijardi kuna direktne financijske štete od COVID-a i 10.000 umrlih te poručio još jednom kako ne dolazi u obzir "da bi im se neki likovi u lice rugali", i to cijepljeni i zaštićeni.

"Bit ćemo čvrsti i ustrajati u ovome i zato očekujem prijedloge promjena zakona i prekršajne sankcije za one koji misle da su tako jako pametni, pametniji nego većina ljudi u svijetu. E nisu, to im vrlo jasno poručujemo i čvrsto ćemo ustrajati jer ovakvu demagogiju, populizam i podilaženje zaista nepotrebnim strastima, mislim da nije ni normalno ni korektno ni pristojno u konačnici", ocijenio je.

Ako imaju neku drugu političku ambiciju, onda neka to otvorenu kažu, a ne da glume velike slobodare i zaštitu prava, a zaštićeni su booster dozom kao lički medvjedi, dodao je.

"Želimo s covid-potvrdama napraviti kompromis, pomoći i cijepljenima i necijepljenima. Razumijemo da se netko iz nekih razloga možda ne želi, a možda iz zdravstvenih razloga i ne može cijepiti, u redu, ali onda funkcionirajte i sudjelujte u društvenom, poslovnom i svakom drugom životu tako da imate potvrdu. Neće vam se tu ništa dogoditi", poručio je predsjednik Vlade.

U proteklih sedam dana prvom je dozom cijepljeno 104 tisuće, a trećom 100 tisuća građana

Ipak u ovim okolnostima, kazao je premijer Plenković, ima i ohrabrujućih vijesti

U proteklih sedam dana prvom dozom se cijepilo čak 104.000 ljudi, a još je 100.000 ljudi uzelo i treću dozu.

Premijer je pozvao i sve druge građane koji su se drugom dozom cijepili prije više od 6 mjeseci da uzmu i treću dozu.

Dosad je cijepljeno 61% odrasle populacije barem prvom ljudi, preko 2 milijuna ljudi.

"Prema tome, odgovorno ponašanje, pridržavanje mjera, cijepljenje i testiranje omogućuje funkcioniranje, rad, posao, proizvodnju, prijevoz, školu i obrazovanje. To je poanta općeg dobra i odgovornost države, pa onda naravno i Vlade i Stožera, da omogući funkcioniranje društva, očuvanje radnih mjesta i da dođemo u poziciju da prebrodimo krizu prouzročenu COVID-om", poručio je.

To je važno i u kontekstu drugih vijesti koje primamo, naveo je predsjednik Vlade, poput onih od strane međunarodnih financijskih institucija i Europske komisije.

Podsjetio je da je Europska komisija revidirala jesenske procjene o gospodarskom rastu Hrvatske s 5,4% na 8,1%, a da je kreditna agencija Fitch podigla hrvatski kreditni rejting za jedan stupanj na BBB s pozitivnim izgledima, što je najbolji kreditni rejting u povijesti Hrvatske, jer nam vjeruju i vide što radimo i kamo idemo.

"To je bitna vijest za hrvatsko gospodarstvo, za banke, za sve građane, za cijenu novca. Stabilne javne financije uz očuvana radna mjesta, uz najbolju turističku sezonu na Mediteranu i uz činjenicu da smo osigurali najviše bespovratnih sredstava za razvoj Hrvatske u ovom desetljeću", istaknuo je predsjednik Vlade.

Od ostalih tema izdvojio je sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem i službeni posjet Kosovu te još jedan uspješno organizirani Interliber.

Vlada je uputila Saboru paket zakona za reformu socijalne skrbi

Vlada je prihvatila i uputila u Hrvatski sabor paket zakonskih prijedloga za reformu sustava socijalne skrbi, kojoj je cilj bolji i transparentniji sustav socijalne sigurnosti i kvalitetnije usluge za korisnike. Za paket zakona predviđeno je 1,2 milijarde kuna više sredstava u dvogodišnjem razdoblju, koje će se alocirati za sustav socijalne skrbi, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Beroš: u tjedan dana od COVID-a je umrlo 390 osoba, 70% ih je bilo necijepljeno

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je u proteklih tjedan dana od COVID-a 19 u Hrvatskoj umrlo 390 osoba, a njih 273, odnosno 70%, nije bilo cijepljeno, dok je 10 preminulih bilo mlađe od 50 godina i nisu bili cijepljeni.

Najveći broj covid-pacijenata imaju varažindska bolnica, KBC-i Split i Rijeka te KB Dubrava, a najviše bolesnika na respiratoru je u KB-u Dubrava te KBC-ima Split i Osijek.

U bolnicama se povećavaju kapaciteti za COVID prema potrebi, te se dodatno smanjuju hladni zahvati, a idućih tjedana očekuje se priljev teško oboljelih pacijenata što znači daljnju redukciju pružanja zdravstvene zaštite pacijentima koji ne boluju od COVID-a, rekao je Beroš.

"Nastavlja se povećani interes za cijepljenje pa je u tjedan dana prvom dozom cijepljeno više od 120.000 osoba, što je gotovo grad veličine Rijeke", kazao je.

Dosad je utrošeno 3,8 milijuna cjepiva, a trenutno je cijepljeno 61,15% odraslih. S trećom dozom cijepljene su 98.024 osobe.

Nakon uvođenja obveznog testiranja otkriveno 1411 covid-pozitivnih

Nakon uvođenja obveze testiranja zaposlenih u državnim i javnim službama i lokalnoj samoupravi u protekla dva dana testirane su 64.462 osobe, među kojima je bilo 1411 pozitivnih.

Nastavljamo bilježiti visoke brojeve novozaraženih uslijed dominacije brzoširećeg delta i delta+ soja. Necijepljeni su zamjetno laka meta virusu, dodao je.

"Uvođenje šire primjene covid-potvrda razmjeran je odgovor na trenutnu epidemiološku sliku jer svaka testom utvrđena asimptomatska osoba sprečava daljnju zarazu minimalno dvije osobe, a time i daljnje eksponencijalno širenje zaraze", kazao je Beroš.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako odlukom o obvezi testiranja zaposlenih u državnim i javnim službama i lokalnoj samoupravi nije uvedeno obvezno cijepljenje te da je prvi dan primjene covid-potvrda prošao dobro.

"Iako je bilo pojedinačnih incidenata i prosvjeda, prvi dan primjene prošao je dobro i smatram da ju je tiha i svjesna većina, tj. veliki dio građana i zaposlenika, prihvatio s razumijevanjem", ocijenio je.

Odlukom je uvedena sigurnosna mjera obveznog testiranja prilikom dolaska na posao, i to najmanje dva puta tjedno, a EU digitalna potvrda samo je sredstvo cijepljenima i preboljelima koji su izuzeti od obveznog testiranja kako bi olakšali dokazivanje tih činjenica", rekao je Božinović.

Paket zakona za reformu socijalne skrbi

Vlada je prihvatila i uputila u Hrvatski sabor paket zakonskih prijedloga za reformu sustava socijalne skrbi, kojoj je cilj bolji i transparentniji sustav socijalne sigurnosti i kvalitetnije usluge za korisnike.

Riječ je o sedam zakonskih riješena, Zakonu o socijalnoj skrbi, izmjenama Zakona o udomiteljstvu i pet zakona koji reguliraju djelatnosti psihoterapije, socijalnog rada, edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, psihološke djelatnosti i socijalno-pedagoške djelatnosti.

Za paket zakona 1,2 milijarde kuna više u dvogodišnjem razdoblju

Za paket zakona predviđeno je 1,2 milijarde kuna više sredstava u dvogodišnjem razdoblju, koje će se alocirati za sustav socijalne skrbi, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Zakonom o socijalnoj skrbi, koji je temeljni zakon, predviđa se usklađivanje zajamčene minimalne naknade (ZMN), definira naknada za troškove stanovanja, povećava iznos naknade za osobne potrebe korisnika te pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, naveo je ministar.

Zakonom se povećava maksimalni iznos ZMN-a za kućanstvo sa 100 na 150% bruto iznosa minimalne plaće. Beskućniku koji koristi uslugu prihvatilišta, žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojima je priznata usluga privremenog smještaja u kriznim situacijama priznaje se 50% iznosa ZMN-a.

Ako se korisnik ZMN-a zaposli u neprekidnom trajanju od najmanje šest mjeseci, pravo ne prestaje već se u prvih tri mjeseci rada naknada umanjuje za 50% iznosa.

Vlasništvo osobnog vozila više neće biti zapreka za priznavanje prava na ZMN ako njegova vrijednost ne prelazi iznos od 40 osnovica za izračun drugih prava iz sustava socijalne skrbi.

Zakonom se također proširuje krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja, te predlaže da se obiteljski domovi, za koje Vlada smatra da nisu ostvarili zadani cilj, preoblikuju u drugi oblik pružatelja usluge ili pružaju usluge kao udomitelji.

Predlaže se i osnivanje tri javne ustanove, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Obiteljskog centra kao samostalne ustanove, Akademije socijalne skrbi kao javne ustanove u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja i Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja.

Izmjene Zakona o udomiteljstvu

Cilj izmjena Zakona o udomiteljstvu je kvalitetnija zaštita prava korisnika, posebno djece, te unaprjeđenje i širenje izvaninstitucijskih usluga.

Propisuju se realniji uvjeti za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu kao zanimanja. Omogućava se obavljanje specijaliziranog udomiteljstva onima koji to već obavljaju najmanje tri godine, fleksibiliziraju se uvjeti proširivanjem zanimanja osoba, snižavaju uvjeti u pogledu godina radnog staža.

Osim toga, udomitelji koji obavljaju udomiteljstvo kao zanimanje imati će pravo na naknadu za rad i prava iz mirovinskog i obveznog zdravstvenoga osiguranja i za vrijeme korištenja prava na rodiljne i roditeljske potpore za vlastito dijete.

Planirano je i povećanje iznosa naknada za rad udomitelja i opskrbnina, istaknuo je Aladorović.

Preostalih pet zakona u reformskom paketu reguliraju profesije u sustavu socijalne skrbi radi usklađivanja s drugim propisima i ujednačavanja svih zakona.

Produljenje roka za podnošenje zahtjeva za hrvatsko državljanstvo

Vlada je prihvatila i izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu koje se predlažu zbog velikog broja zahtjeva za hrvatskim državljanstvom temeljem zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. i otežanih uvjeta njihova podnošenja uslijed pandemije.

Rok za podnošenje zahtjeva za državljanstvom po trenutnom zakonu istječe 1. siječnja 2022. godine, no kao je pandemija mnogima otežala podnošenje zahtjeva sada se rok produljuje za još jednu godinu .

Pandemija je u diplomatskim misijama i konzularnim uredima otežala podnošenje zahtjeva te je veliki broj osoba onemogućen u podnošenju zahtjeva u propisanom roku pa se on produljuje, kazao je Božinović.

Hrvatsko državljanstvo podrijetlom prema zakonu mogu steći i osobe starije od 21 godine rođene u inozemstvu, čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja bio hrvatski državljanin.

Isto vrijedi i za osobe rođene od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991. kojima su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali im je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo.

Malenica: zakon o sprečavanju sukoba interesa jača Povjerenstvo kao neovisno tijelo

Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojim se, po riječima predlagatelja, osnažuje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kao neovisno tijelo kroz širenje nadležnosti, jačanje kapaciteta i unaprjeđenje postupaka.

Novi zakon koji u Sabor ide u dva čitanja u skladu je s međunarodnim standardima i preporukama kojoj su Hrvatskoj dali GRECO i Europska komisija u izvješću o vladavini prava, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Značajno se proširuje krug obveznika, a uvodi se i novi preventivni mehanizam kroz deklarirani sukoba interesa, što znači da će obveznik morati deklarirati potencijalni sukob interesa i otkloniti ga kako bi zaštitio javni interes. Također se treba izuzeti od donošenja odluka u situacijama koje bi mogle predstavljati sukob između privatnog odnosa i javnog interesa.

Ministar očekuje da će postupci pred Povjerenstvom biti brži, učinkovitiji i transparentniji te će umjesto tri koraka obuhvaćati pokretanje postupaka i odluku o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa.

Povjerenstvo će prema predloženom zakonu morati obavijestiti dužnosnika o postojanju prijave i zatražiti očitovanje u roku od osam dana. Odluku o pokretanju ili nepokretanju postupka morat će donijeti u roku od 30 dana, te u roku od šest mjeseci odluku u postupku.

Na odluku će se moći pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom koji će odluku o tome donijeti u roku 90 dana.

Imovinske kartice obveznika podnosit će se jednom godišnje čime se, kazao je ministar, želi osigurati kvalitetnija transparentnost dužnosnika i kontrola njihove imovine.

Zakonom se pooštravaju kazne za kršenje odredbi pa će Povjerenstvo minimalnu kaznu moći izreći u iznosu od 4000 kuna, umjesto dosadašnjih 2000 kuna. Maksimalna kazna i dalje je propisana u iznosu od 40.000 kuna.

Novina je i da će Povjerenstvo moći izreći sankciju obvezniku koji ne dostavi tražene podatke.

Povjerenstvo će moći izreći administrativnu i novčanu kaznu vodeći se načelom razmjernosti čime je, ističe Malenica, uvažena preporuka GRECO-a te se poštuje jedno od temeljnih ustavnih načela.

Što se tiče deklaratornih sankcija, naglasio je da vođenje posebnih postupaka zbog povrede općih načela nikada nije bilo propisano zakonom već je Povjerenstvo preuzelo praksu koja nije utemeljena na zakonu pa su je nadležni sudovi utvrdili kao protupravnu.

Malenica je napomenuo da će Povjerenstvo moći izricati administrativne i novčane sankcije za konkretne povrede zakona.

Ministar je prilikom upućivanja prijedloga zakona u javno savjetovanje objasnio da članak koji propisuje načela djelovanja ostaje i u novoj zakonskoj inačici, ali treba uzeti u obzir praksu upravnih sudova, Visokog upravnog suda i odluku Ustavnog suda, koji je rekao da opća pravna načela treba primjenjivati tako da ih se poveže s nekom drugom povredom zakona.

Novim zakonskim rješenjem također se produljuje "razdoblje hlađenja" nakon mandata s 12 na 18 mjeseci, u kojima obveznici neće moći biti imenovani na upravljačke funkcije u tvrtkama s kojima su bili u poslovnom odnosu ili su nad njima obavljali nadzor.

Nabavlja se lijek protiv COVID-a, jedna doza stoji 15.500 kuna

Vlada je ovlastila ravnateljicu Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemku Markotić za potpisivanje ugovora o nabavi kombiniranog lijeka za liječenje COVID-a 19 proizvođača F. Hoffmann – La Roche.

Nakon što je Europska komisija u pregovorima s proizvođačem lijeka u postupku zajedničke nabave omogućila nabavu kombiniranog lijeka za liječenje covida, koji se sastoji od kasirivimaba i imdevimaba, svaka pojedina članica EU-a mora potpisati posebni ugovor s podružnicom kompanije Roche u zemlji isporuke.

Za potpisivanje tog ugovora Vlada je ovlastila ravnateljicu Klinike za infektivne bolesti Alemku Markotić, čime će se omogućiti nabava lijeka do 31. prosinca.

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da na temelju epidemiološke situacije procijenjena mjesečna potreba za lijekom za Hrvatsku iznosi oko 200 doza mjesečno za iduće devetomjesečno razdoblje.

Cijena lijeka iznosi 2065 eura po dozi (bočici) lijeka bez PDV-a ili 15.501 kuna, tako da za ukupno procijenjenu potrebu doza za devetomjesečno razdoblje treba osigurati 29,29 milijuna kuna s PDV-om u 2021. godini.

Sredstva su osigurana u financijskom planu HZZO-a, dodao je Beroš.

Hrvatska donira 305.922 doze cjepiva protiv COVID-a

Vlada je također odlučila donirati 305.922 doze cjepiva protiv COVID-a najpotrebitijim državama sukladno procjeni mehanizma COVAX .

Globala suradnja i solidarnost ključne su za borbu protiv pandemije, naglasio je ministar vanjskih poslova i europskih poslova Goran Grlić Radman.

U 2020. dodijeljeno je 21,1 milijardi kuna na ime državne potpore

Prihvaćeno je i Godišnje izvješće o državnim potporama za 2020. godinu, iz kojeg je vidljivo da je u tom razdoblju dodijeljeno ukupno 21,1 milijardu kuna potpora ili 40% više nego 2019., a pritom su potpore za podršku gospodarstvu u pandemiji iznosile 1,64 milijarde kuna.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić kazao je da "kretanje dodijeljenih potpora u 2020. obilježava negativni utjecaj pandemije COVID-19, koja je jednim dijelom utjecala i na strukturu dodijeljenih potpora". Istaknuo je pritom da je nastavljen kontinuirani rast dodijeljenih potpora te su one porasle za 40% u odnosu na 2019. godinu.

Udio dodijeljenih potpora u BDP-u iznosio je tako 5,68%. Po zaposlenome, potpore su u 2020. godini iznosile 13.666,64 kune, što je povećanje za 3.977,93 kune odnosno 41,1% u odnosu na 2019. godinu.

Potpore po stanovniku, pak, dosegnule su 5.274,88 kuna i više su za 1.600,09 kuna ili 43,5% u odnosu na 2019. godinu.

Udio dodijeljenih potpora u 2020. u rashodima države iznosio je 20,72%, kazao je Zrinušić.

Sektoru poljoprivrede i ribarstva dodijeljeno je lani 7,7 milijardi kuna potpora, što je rast od 15% u odnosu na prethodnu godinu, dok su potpore u sektoru industrije i usluga iznosile 13,4 milijarde kuna ili 60% više.

Unutar potpora u sektoru industrije i usluga iznos od 7,3 milijarde kuna dodijeljen je posebnim sektorima, što čini 54,2% udjela u ukupnim potporama industriji i uslugama, zatim 4,5 milijarde kuna ili 33,5% čine horizontalne potpore, s 1,64 milijardi kuna ili 12,3% odnosi se na potpore podrške gospodarstvu zbog pandemije,.

Potpore za podršku gospodarstvu u COVID-19 pandemiji u 2020. godini su se po prvi put dodjeljivale, a njihov iznos od 1,64 milijarde kuna predstavlja udjel od 7,8% u ukupno dodijeljenim potporama, dok je udio u BDP-u iznosio 0,44%.

Instrumenti putem kojih su lani dodijeljene ukupne potpore bile su subvencije i neposredne subvencija kamata, u iznosu od 14,95 milijardi kuna, slijede kapitalna ulaganja, 2,2 milijarde kuna, porezna oslobođenja, izuzeća, oprost poreza i doprinosa i olakšice 1,66 milijardi kuna, jamstva 1,4 milijarde kuna te povoljni zajmovi, 888 milijuna kuna, navodi se u godišnjem izvješću.

Zrinušić je istaknuo i da se u 2021. ne očekuje promjena u strukturi potpora, uključujući sve posljedice uzrokovane pandemijom i potresom koji je prošle godine pogodio Hrvatsku.