Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 18. 3. 2014.

Buduće institucionalno uređenje Europske unije

U svojstvu zamjenika člana Odbora za ustavna pitanja zastupnik Plenković sudjelovao je u raspravi „Budućnost Europe“ koju je vodio predsjednik Odbora Casini, a u kojoj je gostovao ugledni profesor Joseph H. H. Weiler, predsjednik Europskog sveučilišnog instituta u Firenci, i Janis Emmanouilidis iz Centra za europsku politiku u Bruxellesu, jedan od voditelja projekta Novi Pakt za Europu

Plenković je govorio o aktualnom trenutku EU koja se nakon višestrukih kriza (institucionalna, financijska, gospodarska, schengenska, eurozona) nalazi u razdoblju konsolidacije i svojevrsnog refleksa re-nacionalizacije politika pojedinih država članica. Takvo se ozračje manifestira i kroz činjenicu da je EU prvi put u povijesti usvojila Višegodišnji financijski okvir (za 2014-2020) koji je financijski skromniji nego prethodni. Također razvidan je i nedostatak otvorenosti prema daljnjem proširenju, a postoji i trend izbjegavanja novih referenduma o EU pitanjima (osim najavljenog u Ujedinjenoj kraljevini).

Govorio je i o naporima koje je uložila Hrvatska u zadnjih dvadeset godina u pristupanje u EU, te da danas mladi ljudi u Hrvatskoj žele – osim načela pomirbe, solidarnosti, razvoja, vladavine prava i zajedničkih vrijednosti – konkretne odgovore na koji će način EU utjecati na poboljšanje njihovog gospodarskog i socijalnog standarda i kvalitete života. To su i glavne teme svih izbornih programa za izbore za Europski parlament.

O institucionalnom kontekstu EU pred europske izbore u svibnju, Plenković je istaknuo kako je potrebno kontinuirano jačati demokratski legitimitet institucija Europske unije. U tom smislu pozdravio je novi postupak biranja predsjednika Europske komisije na način da su velike političke obitelji postavile svoje kandidate za tu dužnost uoči izbora. Pozdravio je i usvajanje Izvješća kolegice zastupnice Giannakou o Statutu i financiranju europskih političkih stranaka koji će stupiti na snagu 2017., te unijeti više transparentnosti u njihovom radu.

Zaključio je kako se nada većem izlasku na izbore te da velike političke stranke imaju važnu odgovornost u privlačenju sudjelovanja građana na izborima za Europski parlament.