Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 4. 11. 2021.

Dinamiku četvrtog vala određuju u najvećoj mjeri necijepljeni

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da se Vlada protivi svakoj politizaciji Hrvatske vojske i poručio da su pozicije njezinih članova stabilne, a kako vrijeme odmiče, ministar Banožić među njima je najstabilniji

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se danas, otvarajući 83. sjednicu Vlade, na aktualne teme u proteklome tjednu.

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je da su u posljednja 24 sata zabilježena 6310 novih slučajeva zaraze te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 25.628.

Ovo je najveći broj novih slučajeva u jednom danu od početka epidemije u našoj zemlji, moguće i zbog manjeg broja testiranih na blagdan Svih Svetih. I razdoblje hladnijega vremena donijelo je značajniji porast broja potvrđenih slučajeva u proteklo vrijeme.

"Stožer prati epidemiološku situaciju i razgovara o različitim koracima koje možemo na zaštiti naših sugrađana", kazao je predsjednik Vlade.

Najbolja i najsigurnija mjera protiv COVID-a 19 je cijepljenje

Ponovio je da je najbolja i najsigurnija mjera u borbi protiv virusa koju imamo na raspolaganju i dalje cijepljenje, koje je država osigurala i koje je dostupno u svakom trenutku i još je jednom pozvao sve one koji se nisu cijepili da to učine, kao i one koji već mogu primiti treću dozu.

Također, podsjetio je i na osnovne mjere u zaštiti od virusa – maska, distanca, prozračivanje i higijena ruku, te izbjegavanje većih okupljanja.

Mjesečno izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zorno prikazuje da epidemiološku situaciju i dinamiku 4. vala u određuju u najvećoj mjeri necijepljeni.

U listopadu je zabilježeno 65.558 novih slučajeva zaraze od kojih se u 77% slučajeva radi o osobama koje nisu potpuno cijepljene.

U listopadu su na respirator stavljene 554 osobe od kojih 427 odnosno 77,1% nije cijepljeno niti jednom dozom.

U navedenom razdoblju od COVID-a 19 ili s njim preminulo je 578 osoba, od kojih 75% nije bilo cijepljeno. Važno je pritom reći da su i oni koji su bili cijepljeni, a nažalost su preminuli, većinom imali komorbiditete i bili starije životnoj dobi.

"Svih 22 preminulih u listopadu u dobi ispod 50 nisu bilo cijepljeni!", upozorio je premijer.

"Stoga posebno apeliram još jednom na sve naše starije sugrađane koji su u visokom riziku ako obole od COVID-a 19, a gotovo svaka četvrta starija osoba od 65 godina još nije cijepljena, da se što prije cijepe", pozvao je predsjednik Vlade istaknuvši da oko 230.000 osoba starijih od 65 godina još nije cijepljeno.

Izvijestio je da je dosad cijepljeno 1.922.763 građana, što je 56,7% odrasle populacije te istaknuo da se proteklih dana ipak bilježi porast novocijepljenih. kojih je jučer bilo gotovo 6.300.

"Cijepljenje je dokazano najučinkovitija zaštita od težih oblika bolesti", poručio je.

Pozvao je sve koji su imunokompromitirani, imaju krhko zdravlje, a cijepljeni su već dva puta, da se cijepe što prije i treći put.

Klimatske promjene ključna politička tema 21. stoljeća

Osvrnuo se potom na globalnu konferenciju o klimi COP26, na kojoj je sudjelovao početkom tjedna u Glasgowu.

Razgovaralo se, kazao je, o tome što je nužno poduzeti kako bi se usporilo globalno zatopljenje koje sve više prijeti našem načinu života, našem okolišu, gospodarstvu i poljoprivredi, ali i geopolitičkoj stabilnosti svijeta.

"To je, bez ikakve dileme, ključna politička i dominantna tema 21. stoljeća i zato o njoj treba kontinuirano podizati svijest i u hrvatskom društvu", poručio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da je temeljni cilj ove konferencije osigurati smanjenje emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, ponajprije CO2 (ugljičnog dioksida), ali i metana, kako bismo sve brže globalno zatopljenje – koje je sada na 1,1°C iznad razine predindustrijskog doba – zadržali ispod razine od 2°C, a po mogućnosti što bliže 1,5°C, u skladu s Pariškim sporazumom.

To je važno jer nastavili se sadašnji trend globalnog zagrijavanja, koje ponajprije uzrokuju staklenički plinovi, idemo na najmanje 2,7°C, što bi imalo katastrofalne posljedice za cijeli svijet.

Zato će pitanje globalnog zatopljenja biti najveći izazov čovječanstva u ovom stoljeću i važno je da toga svi postanemo svjesni te da sve zemlje daju svoj doprinos.

Za Hrvatsku je važno da ubrzamo tranziciju na obnovljive niskougljične izvore energije kako bismo bili otporniji na klimatske promjene, i ta ulaganja, za koje možemo računati na europska sredstva iz Plana oporavka i otpornosti, trebamo vidjeti kao ulaganje u našu buduću sigurnost i smanjenje budućih šteta od klimatskih promjena.

S 38% državnog teritorija pod različitim stupnjem zaštite, Hrvatska zaštitu prirode uzima ozbiljno i 4. po najmanjem ugljičnom otisku po glavi stanovnika u Europskoj uniji, bolje od nas su samo Švedska, Rumunjska i Malta.

"Hrvatska nije među onim zemljama koje su među glavnim uzrocima problema, naprotiv, ali i mi možemo dati svoj doprinos", istaknuo je.

Ciljevi Hrvatske u kontekstu zaštite okoliša

Stoga je premijer Plenković u Glasgowu najavio nekoliko važnih ciljeva.

Hrvatska će do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45% (u odnosu na razinu emisija koje smo imali 1990.).

Ciljna godina za prestanak korištenja ugljena je 2033., ali to ćemo nastojati postići i ranije.

Cilj nam je do 2030. postići stopu od 39 % obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji, čime ćemo premašiti europski cilj od 32 %.

Također, cilj nam je do 2030. u konačnoj proizvodnji postići više od 65 % obnovljivih izvora te 100 % niskougljičnih izvora energije.

"Sve to podrazumijeva ulaganja u inovativne tehnologije, prije svega tehnologiju koja se odnosi na sektor prometa, jer su uz gospodarstvo promet i poljoprivreda najbitniji sektori, i izrazito je važno međuresorno djelovanje, a to za Hrvatsku koja je mediteranska zemlja, turistička destinacija znači jedan veliki zajednički napor u godinama koje su pred nama", poručio je istaknuvši da je Vlada izrazito privržena ostvarivanju tih ciljeva.

U tom kontekstu jačanja svijesti o važnosti djelovanja protiv klimatskih promjena, danas popodne će cijela Vlada imati prigodu, zajedno s predstavnicima nevladine udruge Tatavaka, sudjelovati na Klimatskom kolažu što je svojevrsna radionica kojoj je svrha pojasniti međupovezanost pojava koje utječu na klimatske poremećaje.

Sezona iznad očekivanja, 13 milijuna dolazaka i više od 82 milijuna noćenja

Od ostalih tema izdvojio je Dane hrvatskoga turizma, koji su krajem prošloga tjedna održani u Župi dubrovačkoj.

Istaknuvši da je ova turistička sezona bila iznad svih očekivanja kazao je da je ona dala veliki doprinos gospodarskom rastu koji će, prema očekivanjima, biti 9 posto u ovoj godini.

U prvih devet mjeseci ove godine imali smo 13 milijuna dolazaka i preko 82 milijuna noćenja, a prema svim podacima iz fiskalizacije i ukupni prihodi su izrazito ohrabrujući.

Vlada se najčvršće protivi politizaciji HV-a

Nakraju se osvrnuo na temu pitanja funkcioniranja Oružanih snaga i ministra obrane, temu koja, kako je kazao, opterećuje u zadnjih nekoliko dana i Hrvatsku vojsku i hrvatsku javnost.

"Vlada se najčvršće protivi bilo kakvoj politizaciji Hrvatske vojske i sa svoje strane nastojat ćemo na odgovoran način riješiti ovo pitanje i to već u utorak na Vijeću za obranu, koje će biti u Banskim dvorima", istaknuo je premijer Plenković.

Najavio je da će se prije tog sastanka u ponedjeljak održati pripremni sastanak s kolegijem zapovjednika Hrvatske vojske kako bi osobno i neposredno od njih čuo koji su problemi ili otvorena pitanja u Hrvatskoj vojsci i kako vide da bi Vlada, koja je odgovorna za ukupno funkcioniranje svih državnih institucija i, u konačnici, ono tijelo koje planira i proračun i osigurava sredstva za zakonito i kvalitetno funkcioniranje Hrvatske vojske, mogla dati dodatni doprinos.

Premijer Plenković je pritom istaknuo da su pozicije članice i članova Vlade stabilne, a "kako vrijeme odmiče ministar Banožić je najstabilniji".

Nakon uvodnog govora premijera Andreja Plenkovića potpredsjednik Vlade Boris Milošević izvijestio je o aktualnom stanju u vezi s potresom te kazao da Stožer Civilne zaštite usklađuje i koordinira sve aktivnosti kako bi se postigao cilj što brže obnove i povratka na normalno stanje.

Istaknuo je da se posljednjih nekoliko tjedana intenzivno provode aktivnosti vezane za pripremu na zimske uvjete života.

"U svezi s time, treba naglasiti da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja s ravnateljima škola osigurati produženi boravak u školama za nešto više od 300 učenika koji su smješteni u kontejnerima kako bi imali što bolje uvjete za izvršenje svojih školskih obaveza", rekao je Milošević.

Dosad su uklonjena 402 objekta

Također je izvijestio da su do sada uklonjena 402 objekta, 14 ih je u postupku uklanjanja te je za troškove uklanjanja objekata do sada isplaćeno preko 20 milijuna kuna, a za troškove recikliranja materijala nastalog uklanjanjem isplaćeno je 11 milijuna kuna.

Što se tiče aktivnosti u procesu nekonstrukcijske obnove, potpredsjednik Vlade je rekao da je zaprimljen 7791 zahtjev, s projektantima je do sada ugovorena izrada dokumentacije za obnovu za preko 4.800 kuća. Izrađeno je 1.344 elaborata za sanaciju.

Izvođači su do sada uvedeni u rad na 985 kuća, od kojih je završeno 713, dok se radovi izvršavaju na 272 kuće.

"Ugovorena obnova je u vrijednosti 134 milijuna kuna, a za obavljene radove je do sada isplaženo nešto više od 18 milijuna kuna. Nažalost, zbog rasta cijena materijala i usluga, prosječni trošak po obiteljskoj kući je porastao s 40 tisuća na oko 50 tisuća kuna s PDV-om."

Vezano za konstrukcijsku obnovu, istaknuo je da je zaprimljeno 9369 zahtjeva za obnovu, potpisano je 16 ugovora za izradu projektne dokumentacije za obnovu, a ugovoreno uklanjanje 192 kuće.

Kad je riječ o izgradnji višestambenih zamjenskih zgrada, provedeno je javno nadmetanje i sklopljen ugovor za izradu projektne dokumentacije za tipske višestambene zgrade kojima je planirana izgradnja stanova na više lokacija: u Glini, Petrinji, Topuskom, Gvozdu, Dvoru, Hrvatskoj Kostajnici, Jasenovcu, Novskoj, Slunju i Vojniću.

"Od jedinca lokalne samouprave očekuje da izrade izmjene urbanističkih planova i liste prioriteta za takvu vrstu stambenog zbrinjavanja", kazao je Milošević.

Što se tiče privremenog smještaja stanovništva, u 93 dodijeljena državna stana smješteno je 260 osoba. Najmom stana ili u hostelu Arena osiguran je smještaj za 1179 osoba.

Milošević je istaknuo da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za sufinanciranje najamnine do 22. listopada ove godine isplatilo više od 24 milijuna kuna. Javni poziv za sufinanciranje najamnine i dalje je otvoren i bit će otvoren do kraja godine, a po potrebi i dulje.

Beroš: istupi pojedinaca o urušavanju zdravstva nisu istiniti

Govoreći o aktualnom stanju vezanom za koronavirus, ministar zdravstva Vili Beroš poručio je da istupi pojedinaca koji govore o urušavanju zdravstvenog sustava nisu istiniti te da su svi covid i ne-covid pacijenti zbrinuti bez odgode.

"Želim apelirati na medije da istupi pojedinaca o urušavanju sustava zdravstva jednostavno nisu u ovome trenutku istiniti. Da, veliki kapaciteti se preusmjeravaju na liječenje covid pacijenata, što je moglo biti izbjegnuto pravovremenim cijepljenjem. Međutim svi covid i ne-covid pacijenti zbrinuti su bez odgode", rekao je Beroš na sjednici Vlade.

Nacionalni stožer razmatra nov skup mjera

Ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović izjavio je da Stožer razmatra potencijalni novi set mjera za ograničavanje brzine širenja virusa, ali još traju međuresorni razgovori pa će o zaključcima obavijestiti javnost kada mjere budu donesene.

Beroš je istaknuo kako je današnji broj od 6310 novozaraženih u Hrvatskoj daleko najveći broj koji smo do sada zabilježili.

"Uzroci naglog rasta leže u nama samima, u našem nepoštivanju osnovnih epidemioloških mjera, kao i u nedovoljnoj svijesti o koristi cjepiva", kazao je dodavši da je udio novozaraženih u broju testiranih 43,90 posto.

Samo u posljednja 24 sata u bolnice je zaprimljeno 233 pacijenta. U proteklih tjedan dana od ukupnog broja novozaraženih 72,8 posto nije bilo cijepljeno, a 77,2 posto na respiratoru nije bilo cijepljeno, upozorio je.

No, ohrabruje probuđeni interes građana za cijepljenjem, jučer je cijepljeno najviše do sada, čak 14.379 osoba.

Osiguravaju se dodatni stacionarni kapaciteti

"S obzirom na značajan porast hospitaliziranih Ministarstvo zdravstva uputilo je u stožere civilne zaštite uputu na poduzimanju aktivnosti za osiguranje dodatnih stacionarnih kapaciteta za liječenje na području županija, te određivanje i aktiviranje sekundarnih i tercijarnih centara za zbrinjavanje bolesnika", kazao je Beroš.

U svim bolničkim ustanovama u Zagrebu žurno povećaju stacionarne kapacitete i kapacitete za intenzivno liječenje, kao i izolacijskih kapaciteta u hitnom bolničkom prijemu.

Izvijestio je kako je KBC Rijeka smanjila hladni pogon za 25 posto, Opća bolnica Varaždin povećala je kapacitete za zbrinjavanje na lokaciji Klenovnik, a Opća bolnica Zabok osigurala je dodatne krevete i smanjila kapacitete kardiologije.

Opća bolnica Šibenik nastavlja povećavati svoje kapacitete, ukinut je hladni pogon i zaprimaju se samo hitni pacijenti. Opća bolnica Zadar u dva je navrata povećala svoje kapacitete. KBC Split privremeno obustavlja elektivni operativni program obzirom da su kadrovi preusmjereni na primarno respiratorni intenzivistički centar.

Opća bolnica Pula izradila je plan za prijem većeg broja oboljelih prema kojem su zdravstvene ustanove na području županije u slučaju potrebe obavezne kadrovski i organizacijski pomoći OB Pula.

"U cijelom zdravstvenom sustavu popunjeno je 64 posto stacionarnih i 65 posto kapaciteta za intenzivno liječenje trenutno pripremljenih za tu namjeru, moguće je njihovo širenje", najavio je Beroš.

Dodatnom dozom cijepljeno gotovo 30.000 osoba

Dodatnom dozom cijepljeno je gotovo 30 tisuća osoba. "Do sada je ukupno s 29.306 doza cijepljeno tri posto djece u dobi od 12-14 godina, te 18,6 posto mladih u dobi od 15-19 godina", izvijestio je.

Nedovoljno pridržavanje epidemioloških mjera, kao i necijepljenje, glavni su uzroci ubrzanog širenja virusa. Posljedice bilježimo na svim razinama zdravstvenog sustava, upozorio je Beroš i ponovno pozvao građane na cijepljenje.

Ministar Božinović izvijestio je kako su u posljednjih tjedan dana proveli 11.578 nadzora.

"Uočeno je da se nepravilnosti najčešće odnose na pružanje ugostiteljskih usluga izvan radnog vremena, nakon 24 sata, nenošenje zaštitnih maski, nepridržavanje propisanog razmaka između stolova i fizičke distance u zatvorenim prostorima, kao i nenošenje maski u javnom prijevozu", kazao je.

Izdali su 27 prekršajnih naloga, 176 pisanih upozorenja, 14 usmenih rješenja, 25 obavijesti o počinjenju prekršaja. Podnijeto je 10 optužnih prijedloga i naplaćeno 17 novčanih kazni na mjestu prekršaja.

Vlada je također prihvatila zaključak o nabavi lijeka Veklury (remdesivir) za liječenje Covid pacijenata kojima je potreban dodatni kisik, kao i odluku o upućivanju humanitarne pomoći najpotrebitijim državama sukladno mehanizmu Covax donacijom cjepiva protiv Covida.

Paket pravosudnih zakona

Preciziranje postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda te glavnog državnog odvjetnika predlaže Vlada izmjenama i dopunama Zakona o sudovima te Zakona o državnom odvjetništvu koje je sa današnje sjednice uputila na raspravu u Hrvatski sabor.

Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima uvodi se obveza polaganje posebnog stručnog ispita za službenika u sudovima s ciljem osiguranja preduvjeta te poticanja učinkovitijeg i kvalitetnijeg njihovoga rada.

Preciziraju se ovlasti Visokog kaznenog suda i postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Zakonskim izmjenama predlaže se propisati da Državno sudbeno vijeće (DSV) samo pravodobne i potpune prijave dostavlja predsjedniku Republike, koji će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnih tijela (Opća sjednice Vrhovnog suda i nadležni saborski odbor).

DSV poništava poziv ne predloži li predsjednik Republike kandidata za čelnika Suda

Predviđeno je i da će DSV, ako predsjednik Republike u roku od 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg zaprimljenog mišljenja nadležnih tijela nijednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda, poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika tog suda objavom novog javnog poziva.

Izmjenama se daju ovlasti DSV-u da u slučaju prestanka obnašanja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda odredi vršitelja dužnosti predsjednika do njegovog izbora, naveo je Malenica. Prema sadašnjim odredbama, te poslove u tom razdoblju obavlja zamjenik predsjednika Vrhovnog suda.

Uređuje se i normativni okvir u odnosu na statusna pitanja stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača, službenika koji rade na poslovima osiguranja pravosudnih tijela te ravnatelja sudske uprave.

Periodična sigurnosna provjera zamjenika državnih odvjetnika

Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu detaljnije se razrađuju odredbe u postupku imenovanja glavnog državnog odvjetnika, a propisuje provedba periodične temeljne sigurnosne provjere zamjenika državnih odvjetnika, budući da je ista neodvojivo vezana uz pretpostavke za uredno obnašanje državno odvjetničkih dužnosti, rekao je Malenica.

Tako se predlaže da samo pravodobne i potpune prijave Državno-odvjetničko vijeće (DOV) dostavlja Vladi, koja će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnog tijela (saborskog odbora).

Predlaže se propisati i da će, ako Vlada u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja nijednog od kandidata ne predloži za glavnog državnog odvjetnika, DOV poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora objavom novog javnog poziva.

Predviđen je i poseban način provede postupka obnavljanja sigurnosne provjere državno-odvjetničkih dužnosnika za koje je sigurnosna provjera provedena prije više od pet godina, a unapređuje se i sustav njihovog obaveznog stručnog usavršavanja, naveo je ministar.

Obvezan poseban stručni ispit za službenike u državnim odvjetništvima

Uvodi se i obveza polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u državnim odvjetništvima s ciljem osiguranja preduvjeta te poticanja učinkovitijeg i kvalitetnog rada službenika.

Također, jasnije se definira ovlast pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa i uprave te uvjeti pod kojima državni službenici i državno-odvjetnički dužnosnici mogu obavljati ove poslove.

Saboru su upućene i izmjene Zakona o područjima i sjedištima sudova te Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

Prve zakonske izmjene predložene su radi osiguranja učinkovitije obiteljsko-pravne zaštite, naročito zaštite djece te zbog izmjena nadležnosti županijski sudova za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u građanski predmetima.

Propisuje se i specijalizacija sudaca koji rješavaju u sudskim predmetima obiteljsko pravne zaštite, a uređuje se i nadležnost općinski sudova za odlučivanje u predmetima prema zakonu kojim se uređaju obiteljski odnosi, kao i županijskih sudova da odlučuju o žalbama protiv odluka svih općinski sudova u građanski predmetima.

Također, proširuje se nadležnost trgovačkog suda u Dubrovniku s ciljem rasterećenja trgovačkog suda u Splitu, rekao je ministar.

Izmjene Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava predložene su radi potrebe reorganizacije općinskih državnih odvjetništava na području Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, s obzirom da ustroj državnih odvjetništava na određenom području prati ustroj sudova pred kojima državno odvjetništva postupaju.

Općinsko građansko i kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu

Predlaže se stoga razdvajanje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu te ustanovljavanje općinskog građanskog državnog odvjetništva u Zagrebu - za postupanje pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, Općinskim radnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na građanske predmete.

Propisuje se i osnivanje općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu - za postupanje pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na kaznene i prekršajne predmete.

Vlasnički zajam Brodarskom institutu za namirenje vjerovnika

Vlada je na sjednici donijela odluku o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta za provođenje likvidacije Brodarskog instituta Zagreb, prema kojoj će Institut od države dobiti 60 milijuna kuna zajma za podmirenje obveza prema vjerovnicima.

Time bi se, istaknuto je, spriječio stečaj, u kojem prestaju upravljačka i imovinska prava Republike Hrvatske kao vlasnika, koja u stečajnom postupku prelaze na stečajnog upravitelja i omogućila zaštita imovine, odnosno vrijednih nekretnina na kojima bi vjerovnici mogli aktivirati založno pravo.

Plan je da se nekretnine nakon podmirenja svih obveza prema vjerovnicima i svih troškova postupka likvidacije prenesu na državu.

Po isplati će Brodarski institut bez odlaganja podmiriti obveze prema vjerovnicima, a Centar za restrukturiranje i prodaju će donijeti odluku o prestanku rada i imenovanju likvidatora.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je da ukupne obveze Brodarskog instituta, čiji je jedini osnivač RH, na dan 30. rujna 2021., iznose 77 milijuna kuna, od čega obveze čije ispunjenje je osigurano založnim pravom na nekretninama iznose 67,4 milijuna kuna, a one koje nisu osigurane tim pravom 9,6 milijuna kuna. Predvidljive obveze za eventualno zbrinjavanje radnika u slučaju prestanka rada iznose oko tri milijuna kuna.

"Procijenjena tržišna vrijednost nekretnina u vlasništvu Brodarskog instituta iznosi 39,9 milijuna eura ili 299,5 milijuna kuna i višestruko je veća od obveza. Institut je nekoliko puta pokušao izraditi plan restrukturiranja na temelju pretpostavke dobivanja velikih poslova ili strateškog partnera, što se nije realiziralo", rekao je Horvat.

Croduxu ukinuta dozvola za istraživanje i eksploataciju

Vlada je također donijela odluku kojom je Croduxu ukinuta dozvola za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u istražnim prostorima "SA-11" i "SA 12".

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je objasnio da je na Croduxov zahtjev odgođeno sklapanje ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije i to zbog ograničenja u poslovanju uzrokovanog pandemijom koronavirusa i mjerama za suzbijanje pandemije. Zato je produljeno važenje ponude i važenje bankarske garancije kao jamstva za ozbiljnost ponude do 30. lipnja ove godine.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pozvalo početkom lipnja Crodux na sklapanje ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za spomenute istražne prostore, no Crodux je odgovorio da odustaje od istraživanja.

S obzirom na odustajanje od sklapanja ugovora, Crodux je u državni proračun uplatilo 500 tisuća eura jamstva za ozbiljnost ponude koje se aktivira u slučaju da ponuditelj odustane od potpisivanja ugovora, izvijestio je Ćorić.

Među ostalim točkama, na sjednici Vlade donesena je i odluka o pokretanju pregovora o sklapanju temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, te je prihvaćen prijedlog o pokroviteljstvu Vlade RH nad 24. međunarodnim znanstveno-stručnim skupom "Vukovar '91. – trideseta godina poslije".

Izvor: Hina/Vlada