Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 24. 9. 2021.

Današnju Hrvatsku u velikoj mjeri dugujemo našim umirovljenicima

Na obilježavanju 75. obljetnice Matice umirovljenika Hrvatske premijer Plenković je poručio da Vlada ne zaboravlja da današnju Hrvatsku u velikoj mjeri dugujemo umirovljenicima koji su u nju ugradili svoje živote, svoj rad, svoj trud i time nas zadužili kao društvo

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na obilježavanju 75. godišnjice Matice umirovljenika Hrvatske.

Nakon uvodnih pozdrava, govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

Sve vas lijepo pozdravljam uime Vlade Republike Hrvatske i svim članicama i članovima Matice umirovljenika Hrvatske iskreno čestitam 75. obljetnicu vašeg djelovanja, okupljanja i zalaganja za unaprjeđenje položaja umirovljenika u hrvatskom društvu.

Danas je prigoda da se oda priznanje svima koji su se sve ove godine kroz Maticu trudili skrbiti o umirovljenicima, zalagali se za ostvarivanje njihovih prava i interesa, te svih starijih ljudi.

Čestitam vam i na redovitom mjesečnom objavljivanju vašeg glasila – Hrvatskog umirovljeničkog lista, koji izlazi 75 godina bez ijedne pauze. To je ogroman uspjeh i siguran sam da je i taj list pridonio vašoj boljoj informiranosti o svemu što se kroz desetljeća činilo na aspektu prava umirovljenika.

Matica umirovljenika jedna je od najdugovječnijih udruga

Matica umirovljenika Hrvatske uspjela je održati svoju aktivnost i postati jedna od najdugovječnijih udruga.

Uspjela je sačuvati dragovoljnost, brojnost i aktivnost članova, humanost, zadržati ustroj koji povezuje njene udruge, podružnice i klubove na regionalnim i lokalnim razinama.

Tristo tisuća članova, uključujući simpatizere, zaista je vrlo impresivan broj.

Kao što znamo, Hrvatska i hrvatsko društvo, nažalost, demografski stari. Starenje stanovništva nije samo naše iskustvo, nego je to demografski fenomen u svim članicama Europske unije.

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2020. osobe stare 65 i više godina čine preko 21 posto ukupnoga stanovništva, s tendencijom rasta do 2050. na 30 posto.

To znali da je danas svaka peta osoba starija od 65 godina, a da će 2050. to u Hrvatskoj biti gotovo svaka treća osoba. Slična je situacija i na razini Europske unije.

Tom trendu pridonose s jedne strane sve dulji životni vijek, a s druge strane, nažalost, manji broj rođenih.

Dugovječnost je rezultat iznimnog postignuća i napretka u gospodarskom i društvenom razvoju, a osobito na području zdravstva i poboljšanju ukupne kvalitete života.

Na području Europske unije očekivani će životni vijek od 2016. do 2070. za muškarce porasti sa 78,3 na 86,1 godinu, a za žene sa 83,7 na 90,3 godine.

Svjesni smoda je nužno povećati mirovine i činimo sve da povećamo prihod naših umirovljenika

Dulji, zdraviji i aktivniji život otvara nove mogućnosti za sudjelovanje starijih ljudi u životu zajednice, ali isto tako utječe na želje i potrebe naših starijih sugrađana i članova njihovih obitelji.

S obzirom na značaj te populacije, mi smo kao odgovornost Vlade prepoznali da moramo učiniti maksimalne napore za ostvarivanje kvalitetnijeg života najbrojnije skupine u hrvatskom društvu kojoj želimo osigurati zasluženu dostojanstvenu starost.

Ne zaboravljamo da današnju Hrvatsku u velikoj mjeri dugujemo našim umirovljenicima koji su u nju ugradili svoje živote, svoj rad, svoj trud i time nas kao društvo zadužili.

To, uz dobro poznate naslijeđene probleme, pred nas stavlja i nove izazove. I to su okolnosti koje moramo uzeti u obzir prilikom donošenja političkih odluka.

Svjesni smo nužnosti povećanja mirovina i svjesni smo također da mirovine nisu na onoj razini na kojoj bi trebale biti.

Prosječni troškovi života iz godine u godinu rastu i našim umirovljenicima i starijim osobama potrebno je osigurati priuštiv način života u tim okolnostima.

Stoga činimo sve da povećamo raspoloživi prihod našim umirovljenicima, uz kvalitetu zdravstvene i socijalne usluge koje trebaju biti oslonac u ovoj fazi života.

Vlada je svjesna važnosti savjetovanja s predstavnicima umirovljenika pri donošenju odluka koje su važne za njih

Naša je Vlada uzela u obzir različitosti životnih potreba starijih ljudi i svjesni smo i važnosti savjetovanja s vašim predstavnicima prilikom donošenja odluka.

Stoga je i Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, koje od 2010. djeluje kao savjetodavno i stručno Vladino tijelo, izrazito važno. U njemu participirate i mi pažljivo slušamo vaše sugestije, vaše znanje i vašu neposrednu informiranost o onome što je bitno i što treba popraviti i poboljšati. Primjerice, kod nacionalnog dodatka za starije osobe, kod covid dodatka, kod pokretanja niza inicijativa za poboljšanje položaja umirovljenika.

Također, naš se dijalog odvija i kroz Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika na kojem smo prije nekoliko dana raspravili o Akcijskom planu sustava socijalne skrbi, kao i o drugim aktima s područja socijalne politike.

Prilikom izrade i donošenja tih i drugih strateških dokumenata, mi ćemo rado saslušati vas jer se ovo zakonodavstvo, ovaj okvir, ove politike, ovi programi, ovi proračunski efekti odnose prije svega na vas.

Dosadašnje mjere pozitivno su se odrazile na položaj umirovljenika

U skladu s gospodarskim i financijskim mogućnostima mi nastojimo prihvatiti sve ono što je dobro i što je realno izvodivo u datim okvirima.

Smatramo da su se mjere koje smo dosada donosili pozitivno reflektirale na položaj umirovljenika.

U mirovinskom sustavu osiguranicima rođenim 1962. i mlađima prilikom odlaska u mirovinu omogućen je povoljniji izbor sustava u kojem će ostvariti mirovinu – samo iz prvog stupa ili kombinirano iz prvog i drugog stupa.

Proširen je krug umirovljenika koji mogu raditi pola radnog vremena i primati mirovinu, što je umirovljenicima omogućilo ostvarivanje dodatnog prihoda te postupni izlazak s tržišta rada. Ovu mogućnost koristi 20 tisuća umirovljenika, što smatramo potvrdom da je ova mjera bila uspješna.

Kao jedna od demografskih mjera, majkama i posvojiteljicama je uveden dodatni staž od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, čime im se mirovina povećava za dva posto. Time se ublažavaju razlike u visini mirovina između žena i muškaraca. Dosad je ovo pravo ostvarilo oko 40 tisuća žena.

Udvostručeno je povećanje mirovinskog faktora za kasniji odlazak u starosnu mirovinu, čime će, primjerice, za pet godina dužeg rada mirovina biti veća za jednu petinu, odnosno za 20,4 posto.

Uveden je povoljniji model usklađivanja mirovina prema kojem su u prethodne dvije godine mirovine povećane za 7,8 posto, za što je otprilike potrebno izdvojiti oko milijardu kuna godišnje.

U proteklih pet godina najniža mirovina povećana je za više od 23 posto, a prosječna za 19 posto.

Prosječna starosna mirovina za srpanj ove godine iznosila je 2.800 kuna, a prosječna starosna mirovina bez mirovina prema međunarodnim ugovorima u socijalnom osiguranju iznosila je 3.212 kuna. To je otprilike 45 posto prosječne neto plaće.

U posljednjih pet godina prosječna mirovina povećana je za 516 kuna, šest puta više nego u mandatu prethodnih dviju vlada zajedno

Svjesni smo da je to još uvijek znatno manje nego što je potrebno i znatno manje nego što bismo htjeli. Ali moram također podsjetiti da smo u mandatu naše Vlade, zadnjih pet godina, prosječnu starosnu mirovinu povećali za 516 kuna. To je šest puta više nego prethodne dvije vlade zajedno.

Usto je prosječna mirovina sa stažem od 40 i više godina sada na iznosu od 4.214 kuna.

Poznato je da iznos mirovina ponajprije ovisi o broju zaposlenih i njihovim doprinosima i upravo nam je povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti omogućilo povećanje mirovina.

Daljnjim unaprjeđenjem prvog mirovinskog stupa planira se povećanje mirovine za deset posto do 2024 godine, a izmjenama zakonodavnog okvira definirat ćemo model obiteljske mirovine čime će se mirovine povećati od 10 do 15 posto.

Omogućit ćemo također korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu. Postupnim povećanjem najniže mirovine za ukupno tri posto – 1,5 posto u 2023. i 1,5 posto u 2025. – obuhvatit ćemo više od 300 tisuća korisnika najniže mirovine.

Značajno smo unaprijedili sustav kapitalizirane štednje, osobito smanjenjem administrativnih troškova i liberalizacijom ulaganja mirovinskih fondova.

Slijedom toga drugi mirovinski stup dobro posluje i imat će značajnu ulogu za buduće umirovljenike.

U obveznim mirovinskim fondovima do 31. srpnja 2021. kapitalizirano je više od 127 milijardi kuna.

Od ove godine isplaćuje se nacionalna naknada od 800 kuna za starije građane bez prihoda

Radi ostvarivanja viših mirovina i održivosti sustava potičemo građane na dobrovoljnu mirovinsku štednju u okviru trećeg mirovinskog stupa.

Svim mjerama želimo postići daljnje unaprjeđenje mirovinskoga sustava, osigurati njegovu održivost i povećati mirovine.

Zahvaljujući našim aktivnostima od siječnja ove godine stariji ljudi bez prihoda prvi puta mogu ostvariti nacionalnu naknadu od 800 kuna. Time želimo povećati socijalnu sigurnost starijih ljudi, većinom žena, koji nisu ostvarili mirovinu niti su uspjeli osigurati prihod za starost na drugi način.

Prošli mjesec isplatu nacionalne naknade dobilo je 5284 korisnika, ukupno 4,2 milijuna kuna.

Također, našim starijim sugrađanima koji su u riziku od siromaštva, socijalnog isključivanja, ili im je potrebna pomoć, pružamo niz usluga kako bismo im olakšali život i unaprijedili kvalitetu.

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ostvaruje gotovo sedam tisuća starijih osoba, doplatak za pomoć i njegu ostvaruje 36.500 naših sugrađana, a uslugu "Pomoć u kući" 9,5 tisuća ljudi.

Povrh toga kroz Program zapošljavanja "Zaželi", koji je financiran europskim sredstvima, usluga pomoći u kući osigurana je za gotovo 60 tisuća starijih ljudi, osobito u ruralnim krajevima. Dosad je provedeno 548 projekata vrijednih 735 milijuna kuna.

U okviru NPOO-a izgradit će se još osam centara za starije osobe

Iako usluge smještaja pružaju različiti projekti, domovi socijalne skrbi, obiteljski domovi, trgovačka društva, udruge, vjerske zajednice, obrtnici i udomiteljske obitelji, naši smještajni kapaciteti nisu dostatni.

Naime, manji su od prosjeka na razini Europske unije i to želimo promijeniti. Mi smo stoga u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti planirali izgraditi osam centara za starije osobe, za što je osigurano 370 milijuna kuna.

Također, provodi se i više projekata financiranih iz domaćih i europskih izvora usmjerenih na širenje socijalnih usluga u zajednici, izvaninstitucionalne skrbi i uključivanje starijih i osoba s invaliditetom, ukupne vrijednosti od 510 milijuna kuna.

Želimo unaprijediti sustav socijalne skrbi, zbog toga ćemo ga i reformirati, jedan veliki paket reforme sustava priprema Ministarstvo i Vlada i uskoro ćemo izaći s tim paketom.

Vodit ćemo računa i o regionalnom ujednačavanju dostupnosti usluga kako bi institucionalna skrb bila dostupna svugdje u Hrvatskoj.

Covid-dodatak za 710 tisuća umirovljenika

Radi ublažavanja posljedica pandemije odlučili smo osigurati covid dodatak onim umirovljenicima koji imaju mirovinu nižu od 4000 kuna. Covid dodatak je dosad primilo preko 710 tisuća umirovljenika, a za to je osigurano 460 milijuna kuna.

U narednom razdoblju važno je osigurati adekvatnu zdravstvenu zaštitu za sve umirovljenika i starije osobe uz daljnje ubrzavanje cijepljenja najugroženijih, starijih, bolesnih i nemoćnih. Podsjećam da je od svih preminulih u hrvatskoj 93 posto starije od 60 godina.

Poštovane članice i članovi matice umirovljenika, Vlada će i nadalje u partnerstvu, sinergiji i dijalogu s vama, raditi na položaju umirovljeničke populacije i na zaštiti starijih ljudi.

Želimo izgraditi ravnomjernu i dostupnu mrežu usluga koja će olakšati življenje našim starijim sugrađanima. Činit ćemo sve kako bi naše društvo bilo i uključivo i aktivno i da starenje ne bude onaj proces gdje ste sami, gdje nema potpore sustava, nema potpore institucija, nego obrnuto, da cijeli sustav funkcionira s vama kao središnjom točkom toga procesa.

I stoga, cijeneći sve što radite kroz ovaj dijalog kojeg ja sada već osobno s vama imam na ovoj dužnosti nekoliko godina, želim vam zahvaliti, vama i vašim prethodnicima, za 75 godina neumornoga rada. U Vladi imate i prijatelja i partnera.

Hvala vam i čestitam.