Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 21. 7. 2021.

Ne možemo trošiti novac svih građana zbog onih koji se ne žele cijepiti

Važno je da postoji konsenzus o tome da svi zajedno moramo uložiti napore da se ubrza proces cijepljenja, izjavio je predsjednik Vlade Plenković nakon sastanka Gospodarskog socijalnog vijeća

"Time smo osigurali što veći stupanj imuniteta kod naših građana. Time naravno stvorili pretpostavke za što manje restriktivnih mjera bilo kojeg karaktera i, aktiviranje gospodarstva, korist za državni proračun, turističku sezonu, javne financije i uopće normalno funkcioniranje društva."

"Posebno smo podsjetili da smo imali troškove u iznosu više od 34 milijarde kuna, da smo aktivnim mjerama prema privatnom sektoru, poslodavcima i radnicima, osigurali plaće za 700.000 radnika, omogućili da 120.000 poslodavaca premosti ovu krizu. Uz 12 milijardi kuna za plaće oslobodili ih doprinosa, davanja. Sve skupa je to oko 17 milijardi", kazao je. Dodao je da je broj osiguranika danas veći nego lani za 52,5 tisuće osiguranika. Posebno se vidi da raste sektor građevinarstva, IT-a, prerađivačke industrije te pružanja smještaja.

Premostili smo krizu bez društvenog rascjepa, socijalne frakture i bez eksplozije nezaposlenosti

Također, veseli informacija o prosječnoj neto plaći koja je 7.104 kune. "S time smo u situaciji da je Hrvatska premostila ovu krizu bez društvenoga rascjepa, socijalne frakture, bez eksplozije nezaposlenih, bez vala stečajeva. Država je odigrala svoju ulogu na najbolji mogući način u ovim okolnostima", istaknuo je premijer.

"Naš je sada cilj da pojačanom dinamikom cijepljenja smanjimo moguću smrtnost na najmanju moguću mjeru. I zato apeli svih znanstvenika, liječnika, stručnjaka, prije svega epidemiologa ide u tom smjeru, a Vlada čvrsto drži tu liniju, jer je to jedini način kako se cijeli svijet dugoročno može obraniti od COVIDA 19", nastavio je.

Nadalje, predsjednik Vlade najavio je sutrašnju Vladinu sjednicu te istaknuo sastanak na razini Vlade i radne skupine kojom supredsjedaju ministrica Tramišak, i ministar Ćorić o programu revitalizaciji Banovine nakon potresa.

Upitan je li se, uslijed krize izazvane pandemijom, dogodio kolaps u bilo kojoj europskoj državi, predsjednik Vlade kazao je da je bilo puno zemalja gdje su mnogi ostajali bez posla i zatvarali obrte i manja poduzeća.

"Mi smo održali tempo potpora izrazito visok i imali smo jedne od blažih restriktivnih mjera što je omogućilo ljudima da rade. Kad gledam unazad, pogotovo kad se osvrćem na summit u Portu gdje smo vrlo otvoreno razgovarali sa socijalnim partnerima na europskoj razini o tome što se napravilo, iskustva koja mi imamo, koja su, po meni, jedna od najučinkovitijih", nastavio je Plenković, napomenuvši da je Hrvatska pametno napravila mješavinu mjera iz nacionalnih i korištenja europskih sredstava.

"Mi smo Vlada koja je stekla svoju reputaciju u ekonomsko-financijskom svijetu, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i globalno koja ima vrlo jasan smjer: rapidno smanjivanje javnog duga, uravnotežen ili pak, proračunski višak, ispunjavanje kriterija za pristupanje euru. A ovo sve što se dogodilo u vremenu COVIDA moralo ići suprotno tom trendu kuda smo mi išli", kazao je, dodavši da je naš cilj sada konsolidirati javne financije, vratiti se na putanju smanjivanja javnog duga, nastojati ostati u okvirima onoga što možemo financirati bez većih dodatnih zaduženja.

"Mi znamo da je to naša odgovornost za iduće generacije i za dugoročnu financijsku stabilnost", naglasio je Plenković. "Mi sada uspijevamo sve ovo napraviti i pritom zadržati investicijski kreditni rejting jer su akteri koji s nama o tome komuniciraju uvjereni da ovo što radimo, radimo kao krizno upravljanje. Ne shvaćaju što nam je temeljni cilj. I zato su pretpostavke tu za europodručje 2023. Da to nije tako, teško bi bilo", nastavio je.

Pametno korištenje COVID-potvrde

Upitan o načinima na koje pojačati dinamiku cijepljenja, predsjednik vlade kazao je da je riječ o pametnom korištenju COVID-potvrda. "Razlika između uvođenja obveznog cijepljenja i pametnog korištenja COVID-potvrda je dosta velika", rekao je, pojasnivši da COVID-potvrda razlikuje tri stupnja: preboljele, cijepljene i osobe s negativnim testom.

"Dakle, tu je ta fina nijansa koja ne može dovesti do diskriminacije samo nekog užeg sektora ljudi", naglasio je premijer.

"Logično je, ako netko radi s ugroženima, u bolnici, da neće njih ugrožavati, da neće ugrožavati jedni druge", rekao je Plenković, podsjetivši na izjavu ministra Beroša koji je kazao da od 100 hospitaliziranih osoba, 95 posto nije bilo cijepljeno.

"Toliko smo cjepiva osigurali da se može cijepiti tko god i kad hoće. Tko god vlastitim odabirom odluči, naglašavam - vlastitim odabirom može dovesti do toga da se zarazi, bude hospitaliziran, odgovornost je na njemu. Najjednostavnije bi bilo kada bi svi koji imaju rezerve ipak poslušali, ako neće slušati Vladu iz bilo kojeg razloga, što mi se isto čini nerazumno, jer Vlada sve što radi radi u interesu građana", dodao je.

Novinari su ga pitali i za komentar Mihanovićeve izjave koji je rekao kako bi nakon sezone trebalo ukinuti sve mjere te, s druge strane, epidemiologa koji kažu da će biti kraj turističke sezone, ako Hrvatska uđe u crvenu zonu.

Zadaća je epidemiologa da upozoravaju na sve scenarije

"Ovo cijepljenje neće biti vježba za jedno ljeto, moguće je da ljudi, kad budu na niskoj razini antitijela, da će se morati docjepljivati. Nisu zemlje naručile tolike količine cjepiva samo tako. Žele osigurati na vrijeme da im uhodani proizvođači cjepiva dostave dovoljne količine. Mi za 150 godina nećemo potrošiti cjepivo koje smo naručili. Mi ćemo morati donirati cjepivo svojim susjedima, sa zadovoljstvom. Oni se svi mogu besplatno cijepiti i štiteći njih štitimo sebe. Onda ćemo donirati i Africi i drugima, ukupno 6 milijuna doza. Logika je, ako smo omogućili svima da se cijepe, a ljudi se neće cijepiti, mi ćemo nastaviti trošiti pare na potpore, a pustit ćemo ove koji se neće cijepiti da šire virus", kazao je Plenković.

"Živimo u slobodnoj zemlji slobodnih medija, gdje svatko može reći što hoće. Ja mislim da je to dobro. Međutim, jako je važno da primatelj informacije ima vlastiti filter i da može provjeriti je li to što čuje od svakoga je zaista tako", dodao je i nastavio: "Vjerujem da svi epidemiolozi žele dobro. Njihova je zadaća da upozoravaju na eventualne negativne scenarije. Prema podacima koje imamo dosad, ova je turistička sezona bolja nego prošla. Sigurno nije na razini 2019, bilo bi krasno da je na toj razini. Ne možemo dosegnuti rekordnu turističku sezonu, ali ćemo se truditi da ova turistička sezona bude bolja od prošle", zaključio je predsjednik Vlade.

Kazao je da bi turisti koji godinama i desetljećima dolaze u hrvatsku rado došli ali je jako važno imati na umu prošlogodišnje iskustvo. "Svaka zemlja koja zna da su ljudi otišli u drugu zemlju vjerovat će da se vratiti ljudi koji imaju obitelji, djecu, koji će se vratiti u školski sustav, koji će gledati da im je rizično da uzmu ta dva tjedna do početka škole. Pa nisu ti datumi koji su izašli u medijima izmišljeni. Oni su točno izračunali kad bi bilo dobro da se vrate ako ima netko tko se zarazio neka se pročisti u dva tjedna karantene i ne čini štetu njima. U školskom sustavu i ekonomiji. Što je poanta? Nitko ne želi "uvoziti" svoje građane tako da im šire zarazu nazad. To je cijela filozofija. Zato je na nama da budemo kredibilni tako da smo što više procijepljeni, da poštujemo mjere i osjećamo se odgovorno, da imamo što manje posljedica. Zasad je to sve ok, ovo se sve može filigranski odigrati", naglasio je.

Kada je riječ o ukidanju epidemioloških mjera, dodao je da je on ranije, na internim sastancima rekao slično što i predsjednik Milanović.

"Na nama je odgovornost, za razliku od onih koji gledaju sami sebe i iz nekog razloga se neće cijepiti, da gledamo cijelu sliku. Mi moramo brinuti i o cijepljenima i necijepljenima. i o financijama i o turizmu, zdravstvu... pokušavamo naći društvene kompromise pomoću mjerama koje provodimo", naglasio je Plenković.

Logika je države da štiti svoje građane

"Ovo cijepljenje, ako COVID bude i dalje trajao, neće biti vježba za jedno ljeto, moguće je da ljudi, kad budu na niskoj razini antitijela, da će se morati docjepljivati. To je jedan proces na koji se polako moramo početi navikavati. Mi ćemo u ovoj godini dobiti skoro 8 milijuna doza cjepiva. Imamo cjepiva za procijepiti cijelu Hrvatsku i BiH i to s dvije doze", nastavio je. dodao je da u situaciji kada je ritam cijepljenja prvom dozom oko 5.000 dnevno, mi za 150 godina nećemo potrošiti cjepivo koje smo naručili te da ćemo naručeno cjepivo donirati susjedima.

"Ali logika je države i Vlade da štiti svoje državljane, prije svega. Ako smo omogućili svim građanima da se štite, a jedan dio se neće štiti, onda ne možemo mi reći da ćemo nastaviti trošiti pare svih poreznih obveznika na razne vrste mjera i potpora, a pustit ćemo ove koji se neće cijepiti da šire virus. To nije normalno", nastavio je, dodavši da ne može niti kani ikaoga prisiliti da se cijepi.

Nema pitanja o kojemu se birači DP-a ne bi mogli složiti s HDZ-om

Zamoljen za komentar ostavke Miroslava Škore, Plenković je podsjetio kako je cijeli smisao Škore na predsjedničkim izborima bio da oslabi Kolindu Grabar Kitarović. "Predstavljajući se da su veći Hrvati, veći domoljubi, bolji kršćani, ne znam što već. Uglavnom više nego mi. I na kraju nisu prošli. A pomogli su Zoranu Milanoviću, to valjda je jasno svakome danas, a bilo je i tada", kazao je. "Ako je neki osobni problem, ja se nadam da će to riješiti, ako je neki zdravstveni želim mu da ozdravi, ako se umorio neka se odmori", rekao je.

Dodao je kako su to potezi koji imaju posljedice i kako je cijela struktura te stranke od ljudi koji su prije bili u HDZ-u i nekoliko koji su bili male satelitske stranke u vrijeme Domoljubne koalicije. "To je sve ekipa koja je bila naslonjena na HDZ", rekao je pa dodao kako vjeruje da ne postoji nijedno pitanje o kojemu se njihovi birači ne mogu poistovjetiti s HDZ-om, pa kao primjere navodi domovinski rat i branitelje.

Ljudi u nekom trenutku poklanjaju povjerenje različitim akterima. Govorio je potom kako nisu oni jedini takvi, pa kazao da istih takvih ima i u Europskom parlamentu. "Prošli su kao ovi antivakseri, eno ih tamo, nitko ne zna što rade, a vi narode – razglednica. Za razliku od nekih koji su tu, a vratili se iz Bruxellesa. Njihova glavna agenda je bila da sam ja tu ne bi li otišao u Bruxelles, a zaboravljaju tko se vratio otamo", kazao je.

Ispričao je kako se nisu vratili ni Picula niti Borzan, jedino Ruža Tomašić koja je otišla u mirovinu. "Vratili smo se jedino ja i Stier. Stojimo tu, rješavamo koronu, zdravstvo, potrese, obnovu… Sve to vidim kao jedan projekt koji, osim da dođu na mjesto HDZ-a, što nikad neće, sa mnom ili bez mene, da stoje na trepavicama još pet stoljeća… Mi smo uz njih pobijedili i lani, nikad uvjerljivije, HDZ nikad nije dobio 63 mandata u Hrvatskoj po ovom izbornom sustavu, formirali Vladu bez njih", dodao je.

Sanitarni kordon odnosio na situaciju s Bezukom koji je pucao po zgradi Vlade. "Mi to zaboravljamo, on je pucao na Banske dvore, ne na Pantovčak, Vlašku u sjedište Domovinskog pokreta, nego baš na Vladu. Zašto? Pitajte člana predsjedništva DP-a Markuša kakva je njegova veza s Bezukom bila. Sigurno ga nije indoktrinirao netko iz Vlade. Nisu to jednoznačne stvari, to je jedan slojevit kontekst. Nisam ja to tada bez veze rekao", kazao je.

Dodao je kako vidi da se Škoro žalio na medijske kritike pa pita što bi on trebao reći budući da svi njegovi PR savjetnici pljuju po njemu i HDZ-u. "Pa što, nisu jedini, ali njegovi stalno pljuju, šire mržnju. Naučili smo, nećemo ići sa slapp tužbom protiv njih

Radna skupina za tužbe protiv novinara

Upitan o izvješću Europske komisije o stanju pravne države te o tužbama protiv novinara, Plenković je kazao da je on prvi rekao da su tužbe protiv novinara na HTV-u bile katastrofa.

"Bio sam zapanjen. Kad ste pravi predmet mržnje onda je to ozbiljnija utakmica, moraš biti malo čvršći da bi se s time nosio, a da ne posegneš za tužbom protiv medija. Smatram da nije dobro tužiti medije, ali je isto tako dobro da i mediji budu objektivni, da provjeravaju da ne šire neku mržnju koja onda završava tako da netko mlad i doktrinaran poseže čak i za oružjem. Nikako nije odbor da postoje huškači bilo iz političke i li medijske utakmice. Oni postoje u oba tabora", rekao je Plenković, dodavši da je Izvješće o vladavini prava jako korisno za nas jer je prepoznalo i probleme i napredak.

Podsjetio je da je osnovana radna skupina koja će pokušati naši rješenje da slapp tužbi bude što manje.

"Moj stav je maksimalna otvorenost da se bilo kakvi oblik pritiska prema medijima, naravno i tužbe, da se maknu. To nije dobro za sliku društva", kazao je Plenković.

Uvjeren je da studija utjecaja infrastrukturnih projekata na okoliš koji se mora provesti na pruzi Zagreb – Rijeka neće usporiti taj, za nas vrlo bitan projekt, jer nije prvi put da se monitoriraju različiti utjecaji infrastrukturnih projekata na okoliš, na eko sustav.

"Stvorili smo sve preduvjete da Rijeka bude bitna karika u opskrbnom lancu cijele Europe pa će se riješiti i ove okoline studije", dodao je.

Hrvatski motivi na kovanicama eura

Upitan zna li koji simboli će biti na kovanicama eura, istaknuo je da ćemo učiniti sve, a i do sada smo učinili puno i ekonomski i financijski i politički da ispunimo kriterije da uđemo u europodručje 2023.

"Od danas do 1. siječnja 2023. je manje od 18 mjeseci. To je kratak period, moramo učiniti sve da smo u stanju provesti plan zamjene hrvatske kune u euro. Svaka zemlja ima mogućnost na jednoj strani kovanice imati neki nacionalni motiv, pa tako i mi", rekao je.

"Iskristalizirali su se sljedeći prijedlozi: šahovnica, karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica. To bi otprilike bio koncept. Šahovnica kao podloga, a onda bi išlo redom - karta Hrvatske na 2 eura, kuna na 1 euro, na 50, 20 i 10 centi Tesla i na 5, 2 i 1 cent glagoljica", rekao je Plenković, dodavši da je lik Nikole Tesle došao na temelju internetske ankete kao najpoželjniji.

Hrvatskoj usredotočena na nove izvore energije

Komentirajući slovensku odluku o izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane Krško, predsjednik Vlade rekao je je vijek postojeće nuklearne elektrane produljen te da za odluku ima dovoljno vremena.

"Mi smo u fazi energetske tranzicije. Hrvatska energetska strategija u fokus je stavila nove izvore energije. Nuklearna energija nosi puno rasprava sa sobom. Kad Slovenija odredi što kani raditi, razgovarat ćemo s njima i vidjeti što je dobro i za Hrvatsku", naglasio je Plenković.

Što se tiče softvera Pegaz, koji omogućava pristup gotovo svim informacijama s pametnog telefona korisnika, predsjednik Vlade kazao je da, što se njega tiče, važno je da ovakva postupanja praćenja bilo koga budu u skladu sa zakonom.