Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 1. 7. 2021.

DORH i policija rade neovisno, za razliku od Milanovićeva doba

Očuvanje radnih mjesta dokaz je nezaobilazne uloge države te brzine, učinkovitosti i odvažnosti Vladine politike, izjavio je premijer Plenković na tiskovnoj konferenciji nakon sjednice Vlade

Dosad je osigurano 17 milijardi kuna za plaće radnika u privatnom sektoru

"Mi smo u okviru naše politike očuvanja radnih mjesta, sprečavanja socijalne frakture, omogućavanja egzistencije našim radnicima, poslodavcima, u krizi bez presedan au zadnjih sto godina, to je ova COVID-kriza koja sad već traje skoro godinu i pol osigurali 11,7 mlrd kuna. S oproštenim doprinosima ukupno 17 milijardi kuna za plaće radnika u privatnom sektoru.", kazao je Plenković dodajući da je to omogućilo da danas imamo 56 tisuća više osiguranika nego što ih je bilo prije krize COVID-19.

Premijer je govorio o različitom intenzitetu mjera po mjesecima te dodao da ne možemo imati bezgranično ove mjere.

"S obzirom da se okolnosti mijenjaju i da Europa ide iz čuvanja u kreiranje radnih mjesta, da smo u fazi kada su epidemiološke mjere praktički svedene na minimum. Međutim, i dalje postoje neki sektori, poput ugostiteljstva gdje su još uvijek djelomično restrikcije na snazi Postoje sektori koji nisu izravno dotaknuti restriktivnim mjerama, ali im je objektivno bio onemogućen rad", kazao je. Podsjetio je da je Vlada na današnjoj sjednici donijela odluke koje su se odnosile na posebne programe potpore za sektor prometa, turizma i kulture.

"Zadaće je sada ministarstava rada, gospodarstva i financija te HZZ-a da u dijalogu sa socijalnim partnerima, prije svega mislim na predstavnike poslodavaca, pređemo s horizontalnih potpora na prilagođene sektorske potpore. To znači da će se potpore nastaviti, ali ne prema svima kao što je bilo do sada, smatramo da su se okolnosti stekle da možemo biti precizniji u onome što znači podupirati u ovim okolnostima", rekao je predsjednik Vlade.

Kada je riječ o cijepljenju, premijer kaže da, ako država osigurava cjepivo, plaće, ako osigura normalno funkcioniranje cijelog sustava "onda bi bilo fer da svatko da svoj mali doprinos".

"Ako će netko koristiti naknadu za očuvanje radnih mjesta, onda bi bilo dobro da se cijepi", rekao je premijer. Plenković je kazao da Hrvatska ima 1,3 milijuna neutrošenih doza cjepiva, jer pada interes ljudi za cijepljenje.

"Nismo slučajno dali danas 310.000 doza susjednim zemljama. Mi ćemo zato donirati, kao zemlja koja želi da se pandemija riješi svuda. RH donirati 230 tisuća doza BIH, te još po 20.000 doza Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Kirgistanu. To je tek jedna u nizu donacija koja će biti, jer ćemo viška doza cjepiva imati i do kraja godine", naveo je.

Na pitanje hoće li cijepljenje biti uvjet za dobivanjem mjera, Plenković je potvrdio i kazao da će to nastojati povezati. Ne možemo očekivati dobivanje potpora, a ne dati ni minimalan doprinos zdravstvenoj sigurnosti.

Upitan što znači strategija kreiranja novih radnih mjesta, predsjednik Vlade pojasnio je da, nakon politike očuvanja radnih mjesta, to znači da želimo da se ekonomija intenzivira, da nastavimo ulaganja da se nastaviti s onim trendom koji smo zabilježili u pojedinim sektorima poput građevinarstva, IT sektora, djelatnostima pružanja smještaja.

"Mi smo sada u završnoj fazi konzultacija s EK oko odobravanja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Osigurali smo skoro 25 mlrd eura za iduće desetljeće. Što kroz višegodišnji financijski okvir, što kroz NPOO i da će nam Ursula von der Leyen kada dođe u Zagreb donijeti prijedlog Komisije da se odobri naš plan. To znači bespovratnih 6,3 mlrd eura za projekte koji će sigurno će ti projekti i te reforme generirati radna mjesta", rekao je, dodavši da je danas najavljeno oko 320 milijuna eura dodatne potpore za sanacije od posljedica potresa na Banovini . Kroz EU fond solidarnosti ukupno do sada milijarda eura podrške na osnovi članstva Hrvatske u EU", dodao je.

Cijepljenje je pitanje zdravog razuma

Mi smo svjesni, stalno upozoravamo, novi sojevi su uvijek prijetnja i opasnost. Svatko tko je u poziciji da doprinese s pridržavanjem mjera, može nam pomoći ekonomiji i sigurnosti svih. Što se tiče odluka drugih zemalja, kada negdje budu žarišta, one će biti tvrde i čvrste i bit će posljedica. I tu tome je poanta. Nadam se da se nećemo vratiti u situaciju u kakvoj smo bili do sada", rekao je.

Premijer je ponovio da Vlada ima odgovornost da osigura cjepivo. "Osigurala ga je čak i u izvanrednim okolnostima. Da je sve bilo onako kako smo procjenjivali prije desetak mjeseci da smo točno naručili koliko nam je realno trebalo Vodeći računa o novcima hrvatskih poreznih obveznika", rekao je. Podsjetio je da je u svijetu s COVID-om ili od COVID-a umrlo 3,9 milijuna ljudi, u Hrvatskoj 8.200 ljudi, istaknuvši kako smatra da je cijepljenje pitanje zdravog razuma.

"Radikalno sam protiv potkupljivanja ljudi kako bi se cijepili, to ne dolazi u obzir. Pogotovo u varijanti kad nas je to koštalo 34 milijarde kuna u odnosu na planirane rashode. Mi smo redistribuirali ono što smo imali. morali smo se zadužiti da bismo redistribuirali ono što nemamo da bi ljudi dobili plaću, mirovinu, da bi zdravstveni sustav funkcionirao, da bi sve bilo kao da je normalno. Uvjeren sam da su svi razumni, da žele pridonijeti zdravstvenoj, ekonomskoj stabilnosti zemlje i da će se cijepiti. U varijanti da bude slabiji interes za cijepljenje, morat ćemo, ono što su platiti hrvatski porezni obveznici, morat donirati nekom drugom", naglasio je.

DORH, USKOK i policija rade neovisno

Plenković je odbacio kritike predsjednika Republike Zorana Milanovića da su ljudi uhićeni u sklopu antikorupcijske akcije bili dio kruga pokojnog zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića kojem su "HDZ, odnosno Plenković i njegova ekipa, pružali bratsku pomoć", te da je akcija pokrenuta nakon izbora "da ne bi slučajno DORH i Uskok radili svoj posao prije izbora".

"Što se tiče rada pravosuđa, odnosno Državnog odvjetništva, Uskoka i policije oni u mandatu naše prve dvije Vlade rade neovisno i samostalno, nitko nema uvide u tajne izvide, za razliku od nekih vremena kad je on bio predsjednik Vlade, što je i sam govorio", rekao je Plenković novinarima.

Pritom je ustvrdio da Državno odvjetništvo, Uskok i policija ostvaruju dobre rezultate u borbi protiv korupcije, što smatra ključnim pitanjem.

"Nema nedodirljivih, nema ni jednog slučaja koji može ostati takav a da, ako za to ima osnovane sumnje, ne budu pokretani postupci", poručio je premijer. Također je odbacio Milanovićeve teze o utjecaju politike na pravosuđe, zbog čega se takve akcije ne poduzimaju prije izbora..

"To što on misli, a nije očito jedini, da je to moglo biti prije izbora ali da nisu smjeli, ne znam odakle takvi zaključci", rekao je Plenković i ustvrdio da su pravosudna tijela neovisna i samostalna od izvršne vlasti.

"Oni rade onda kad smatraju da su im predmeti dovoljno zreli da dođu u ovakvu fazu. To je važno za javnost da zna i da otklanjamo te teze o nekakvom utjecaju politike na pravosuđe, što je jedna od omiljenih teza gospodina o kojem ste govorili", kazao je premijer.

Hrvatska podupire perspektivu proširenja, ali uz ispunjavanje kriterija

Hrvatska se ne slaže s Mađarskom oko niza pitanja vezanih za budućnost Europske unije, rekao Plenković vezano uz članak koji je mađarski premijer Viktor Orban platio u dnevnom u kojem je iznio svoju viziju za europski savez.

"Mađarska ima nešto drukčiji pogled na europsku arhitekturu nego što ga ima Hrvatska", rekao je Plenković u četvrtak, naglasivši da je Orban slične tekstove objavio i u drugim europskim zemljama i da je riječ o mađarskom doprinosu Konferenciji o budućnosti Europe.

Ta Konferencija, za koju je zadužena Dubravka Šuica kao povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju, trebala je početi u vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici godine, ali je to odgođeno jer je nekoliko članica osporilo institucionalni okvir, podsjetio je premijer.

Plenković je rekao da se s mađarskim kolegom po pitanju proširenja ne slaže "oko niza tema".

"Mi smatramo da perspektivu proširenja imaju mnoge hrvatskoj susjedne zemlje i u tom procesu ćemo im pomoći, ali uz ispunjavanje kriterija", kazao je premijer. Govoreći o pitanju tješnje integracije, Plenković je rekao da se EU "stvara postupno, dogovorno, konsenzusom", pa dodao da se Hrvatska želi dodatno integrirati članstvom u eurozoni i šengenskom prostoru.

"To je za nas korisno i dobro. Za unutarnju sigurnost i za dugotrajnu monetarnu stabilnost", rekao je predsjednik Vlade, pa istaknuo da su u zemljama koje su prihvatile euro kao valutu plaće rasle tri puta više nego cijene.

O samom plaćanju oglasa u dnevnim novinama premijer je rekao da to nije sporno jer se "ne može sprječavati nekoga" da ih plaća i objavljuje.

"To je stvar novine koja je dobila novac za to da nešto objavi. To morate njih pitati, a ne nas. Ne utječemo mi na marketing u novinama", zaključio je.

Hrvatski sabor izabrat će novog ravnatelja HRT-a i sve će biti po propisima

Govoreći o jučerašnjem uhićenju ravnatelja HRT-a, Plenković je kazao da je Bačić u četvrtoj, od pet godina mandata.

"Ovo je nova okolnost. Okolnost koja je nova i za vas i za nas. Ona je nastupila jučer. Koliko ste uspjeli čuti od Ministarstva kulture u priopćenju o tome što se radi u ovakvim situacijama, te što je previđeno. Dakle, može se imenovati vršitelj dužnosti, pa se može imenovati osoba koja neko vrijeme zamjenjuje u ovim okolnostima ravnatelja sukladno njihovom statutu, a nakon toga će Hrvatski sabor izabrati novog ravnatelja i sve će biti po propisima", rekao je te dodao da su okolnosti neobične, no i to je demokracija.