Proračunska jamstva EIB-u za financiranje projekata izvan EU
Kao izvjestitelj EPP-a u sjeni, zastupnik Plenković pozdravio je povjerenika Borga te zahvalio izvjestitelju Kalfinu na uloženom trudu u izradi značajne Odluke o jamstvima iz proračuna Unije Europskoj investicijskoj banci za financiranje projekata izvan EU
Podsjetivši na to da je Europska investicijska banka snažan komplementarni instrument za vanjsko djelovanje Unije, Plenković je kazao kako je njezina zadaća da promiče europske vrijednosti i interese u svijetu te da pridonosi međunarodnoj suradnji i razvoju. Stoga su jamstva iz proračuna Europske unije za financiranje projekata izvan Unije važan financijski i razvojni mehanizam ukupne vanjske politike EU. Na taj se način potiče održiv gospodarski i socijalni razvoj te zaštita okoliša, posebno u zemljama koje se nalaze u najnepovoljnijem položaju.
Plenković je naglasio da su radi poboljšanja dosljednosti i usredotočenja vanjskih financijskih aktivnosti Europske investicijske banke usmjerenih na potporu politika Unije te maksimalnu dobrobit korisnika u Odluci usuglašeni opći ciljevi financijskih operacija u regijama i zemljama koje zadovoljavaju predviđene uvjete. Riječ je o razvoju lokalnoga privatnog sektora – osobito radi potpore malim i srednjim poduzećima, socijalnoj i gospodarskoj infrastrukturi te ublažavanju posljedica klimatskih promjena.
Poboljšan pristup financiranju malih i srednjih poduzeća može igrati ključnu ulogu u promicanju gospodarskog razvoja i suzbijanju nezaposlenosti. Da bi EIB učinkovito pristupio malim i srednjim poduzećima, njegove financijske operacije mogle bi, po potrebi, uz fondove EU uključivati i početni kapital za mala i srednja poduzeća. Jedan je od ciljeva EIB-ovih financijskih operacija gospodarska integracija pretpristupnih i susjednih zemalja s Unijom.
Kao izvjestitelj u sjeni, Plenković je izrazio zadovoljstvo time što je EU odobrio jamstvo za vanjsko kreditiranje, čija je gornja granica 30 milijardi € (ta se svota dijeli na opći mandat od 27 milijardi € i dodatne 3 milijarde € koje se nakon revizije sredinom provedbenog razdoblja mogu odobriti za iduće financijsko razdoblje). Usvajanje ovakve odluke znači da je Parlament u pregovorima s Vijećem i Komisijom isposlovao povećanje plafona od 2 milijarde € u odnosu na prvobitni prijedlog Europske komisije, koristeći povratne tokove iz neiskorištenih sredstava FEMIP-a (Instrument za euro-mediteransko ulaganje i partnerstvo) iz razdoblja prije 2007. godine.
Plenković je napomenuo da je korisno što je dogovoreno da Komisija do 30. lipnja 2016. preda Europskom parlamentu i Vijeću izvješće na sredini provedbenog razdoblja u kojemu će ocijeniti provedbu Odluke tijekom prvih godina. Time će se osigurati da Europska investicijska banka u drugoj polovici mandata prilagodi svoje zajmove prioritetnim potrebama u skladu s izvješćem.
Usvajanje Odluke za Hrvatsku je posebno važno zbog odobravanja i provedbe projekata u susjednim zemljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima za članstvo u EU te u zemljama Istočnog partnerstva i Sredozemlja, za koje je povećan plafon.
Plenković je, imajući na umu kriznu situaciju u Ukrajini, na kraju uputio važan politički signal: u okviru već povećanog jamstva za financiranje projekata u zemljama Istočnog partnerstva trebalo bi Europsku investicijsku banku potaknuti na financiranje projekata u Ukrajini. U tom je pogledu pozdravio EIB-ovu najavu da razmatra financiranje projekata u Ukrajini u vrijednosti od 3 milijarde € u sljedeće tri godine.