Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 6. 5. 2021.

Izmjenom Zakona o trgovini regulirat će se rad nedjeljom

Nakon Vladine sjednice i sastanka parlamentarne većine premijer Plenković je izjavio da je raspravljena mogućnost da se uvođenjem mjera financijskog karaktera pomogne pojedinim gospodarkim sektorima

"Ministar Ćorić je predstavio koncept promjena u HGK i koncept izmjena Zakona o trgovini, a ministar Aladrović prezentirao detaljno daljnji smjer reforme sustava socijalne skrbi", rekao je premijer, dodavši da se razgovaralo i o finalizaciji Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i pripremama za rebalans proračuna nakon lokalnih izbora kao i o proceduri imenovanja predsjednika, odnosno predsjednice Vrhovnog suda te o drugim aktualnim političkim temama.

Rad nedjeljom regulirao bi se vodeći računa o razmjernosti

"Zakon o trgovini podrazumijeva pitanje zabrane rada nedjeljom. Ideja je da se rad nedjeljom zabrani osim do šesnaest nedjelja tijekom godine, uzeli bi u obzir turističku sezonu i blagdane te bi vodili računa o načelu razmjernosti," kazao je predsjednik Vlade.

Govoreći o Zakonu o HGK, istaknuo je da on ima tri važne točke. "Ona društva koja su članovi HGK, a plaćaju najmanju članarinu, onu od 42 kune, oni bi bili oslobođeni te članarine, ne bi plaćali ništa, ali bi i dalje bili članovi HGK. Svi veći subjekti bi nastavili plaćati. Došlo bi do smanjenja prihoda za nešto više od 60-ak milijuna kuna, a nadomjestio bi se aktivnostima koje bi na tržištu pružala HGK ili sredstvima iz proračuna pojedinih resora na koja se naslanjaju aktivnosti HGK s obzirom na neke od njenih javnih ovlasti. To bi podrazumijevalo i racionalizaciju broja zaposlenih u sustavu HGK", rekao je Plenković.

Što se tiče sustava socijalne skrbi, predsjednik Vlade kazao je da je ministar Aladrović nakon tragičnih situacija koje smo imali, predstavio smjer daljnjega jačanja sustava socijalne skrbi, pružanja usluga, jačanja svih institucija koje postoje, dodavši kako su sva ta tri prijedloga naišla na prilično pozitivne reakcije koalicijskih partnera u parlamentarnoj većini.

Nećemo podržati Zlatu Đurđević

Govoreći o proceduri imenovanja predsjednice odnosno predsjednika Vrhovnog suda, istaknuo je da je stajalište HDZ-a je nepromijenjeno.

"Ukoliko predložena kandidatkinja bude profesorica Đurđević, mi nju nećemo podržati", rekao je ponovivši još jednom koji su temeljni razlozi za to.

"Ona je prije mjesec i pol pristala biti kandidatkinjom mimo javnog poziva na koji se propustila javiti, a samo tri mjeseca prije toga se javila na javni poziv za sutkinju na Europskom sudu za ljudska prava. Njoj kao profesorici kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu sigurno nije nepoznat institut javnog poziva i ne može se razumjeti da nije znala za to. Pristala je ići u protuzakonitu proceduru. To je potvrdio i Ustavni sud. Nije čelno mjesto predsjednika Vrhovnog suda izbor za higijeničara u 1. razredu osnovne škole pa da bismo ignorirali činjenicu nepoštovanja Ustava i zakona. Stvar je sasvim jasna i što se tiče vladajuće većine mislim da tu poziciju konvergiraju", rekao je.

Upitan hoće li se raspisivati novi javni poziv, rekao je kako će se vidjeti kada će se doći u daljnju fazu.

Snažno se protivimo svim potezima koji slabe identitet hrvatske manjine u Srbiji

Kazao je da je Vlada izrazila protivljenje proglašenju bunjevačkog jezika službenim u Subotici. "Za nas je to neprihvatljivo i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova će prosvjedovati prema vlastima Srbije protiv ove odluke. Smatramo da ovakvi potezi pridonose slabljenju položaja Hrvata u Srbiji, kojih je sada negdje 56 do 57.000 maksimalno, a prije četrdeset, pedeset godina bilo ih je oko 200.000. Svi ovi pokušaji koji idu za slabljenjem identiteta hrvatske manjine u Srbiji su potezi kojima se mi snažno protivimo i smatramo da nisu dobri niti za Hrvate u Srbiji niti za odnose između Hrvatske i Srbije," rekao je Plenković.