Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 6. 5. 2021.

Ulazimo u fazu intenzivnog cijepljenja, pozivamo sve da se cijepe

Premijer Plenković istaknuo je da se drugi tjedan zaredom broj slučajeva zaraze koronavirusom smanjuje, što su ohrabrujući znakovi, ali opasnost od zaraze nije iza nas, nego naprotiv moramo ustrajati u odgovornom ponašanju svih

Otvarajući 56. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

Prije nekoliko dana u Okučanima je obilježena 26. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Bljesak.

"Odali smo još jednom počast hrvatskim braniteljima, vojnicima, policajcima, onima koji su u ovoj briljantnoj operaciji deblokirali autocestu prema istoku i prekinuli blokadu koja je postojala u zapadnoj Slavoniji još od 1991. godine. Na taj su način nagovijestili da je Hrvatska vojska snažna i da je u stanju ići dalje sa zadaćama i u konačnici organizirati Vojno-redarstvenu operaciju Oluja", istaknuo je premijer Plenković.

Poručivši da je sloboda najveća vrijednost koju imamo još je jednom u ime cijele Vlade zahvalio hrvatskim braniteljima i istaknuo privrženost Vlade zaštiti digniteta Domovinskog rata i poštovanja prema svim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, a osobito onima koji su poginuli za Hrvatsku.

U Hrvatsku stižu znatno veće količine cjepiva

Osvrnuo se potom na trenutnu epidemiološku situaciju.

Istaknuo je da je dobro što već drugi tjedan zaredom bilježimo pad broja potvrđenih novih slučajeva zaraze koronavirusom, nakon tri tjedna stagnacije toga broja te izvijestio da je prošloga tjedna zabilježen pad od 10 posto, a u zadnjih tjedan dana pad je od čak 22 posto.

"To su ohrabrujući znakovi, međutim brojke su i dalje visoke i upravo sada ne smijemo misliti da je opasnost od zaraze iza nas, nego naprotiv, ustrajati na odgovornom ponašanju svih u društvu kako bismo pridonijeli smanjenju broja novozaraženih", poručio je predsjednik Vlade.

Dodao je da će tome zasigurno pridonijeti i ljepše vrijeme te dolazak puno većeg broja cjepiva i podsjetio da će u Hrvatsku od 1. svibnja do 30. lipnja na tjednoj bazi stizati znatno veće količine cjepiva.

Te veće količine podrazumijevaju dodatnu mobilizaciju svih županijskih zavoda za javno zdravstvo, istaknuo je predsjednik Vlade, i mobilizaciju svih koji su uključeni u cijepljenje kako bi se što veći broj građana cijepio.

Na 47 potvrđenih slučajeva zaraze jedan je smrtan, a na 80 tisuća cijepljenih jedan može prouzročiti neželjene posljedice

"Ponavljam još jednom – cijepljenje je dobro, cijepljenje je korisno, prednosti cijepljenja nad mogućim rizicima od nuspojava su puno, puno veće", poručio je premijer Plenković.

Važnost cijepljenja premijer je ilustrirao navodeći neke bitne brojeve.

Na 341 tisuću potvrđenih slučajeva zaraze od koronavirusa, koliko ih je od početka epidemije u Hrvatskoj, do jučer ih je nažalost preminulo 7315 osoba. To daje jedan smrtni slučaj na 47 potvrđenih slučaja zaraze.

A, što se tiče nuspojava, može se dogoditi jedan slučaj sumnje na 80 tisuća cijepljenih.

"Prema tome, daleko je veći rizik za zdravlje od zaraženosti Covidom nego od cijepljenja. Pozivam sve da koriste četiri moguća načina kako da se prijave za cijepljenje", kazao je premijer i naveo da je jedan način prijave kontaktirati svog obiteljskog liječnika, drugi prijaviti se putem besplatnog telefona 0800 0011, treći je preko županijskih zavoda za javno zdravstvo i četvrti preko platforme Cijepi se.

Vlada je u Covid-krizi stala iza hrvatskih radnika i umirovljenika

Od ostalih tema izdvojio je obilježavanje Međunarodnog praznika rada i podsjetio je da je zadnjih 15 mjeseci Vlada imala u fokusu upravo radnike kroz politiku očuvanja radnih mjesta.

"Za plaće radnika isplatili smo poslodavcima oko 10 milijardi kuna. To je mjera koju je koristilo oko 680 tisuća radnika. Na taj smo način očuvali zaposlenost koja je, kada je danas usporedimo s predkriznim razdobljem, čak i povoljnija nego što je bila prošlo proljeće"; istaknuo je predsjednik Vlade.

Uz naknadu od 4.000 kuna, naknadu za skraćeno radno vrijeme, pokrivanje fiksnih troškova, oprost poreza i doprinosa, naglasio je premijer, napravljeni su vrlo važni i snažni iskoraci za prava radnika u hrvatskom društvu u okolnostima krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Osigurana su i sredstva za hrvatske umirovljenike, kroz takozvani covid dodatak, što je premijer ocijenio važnom i potrebnom gestom i doprinosom njihovom standardu i kvaliteti života.

U tom je kontekstu najavio da će sutra, s ministrom Aladrovićem, u Portugalu sudjelovati na socijalnom summitu, a zahvalio je i socijalnim partnerima Vlade na kontinuiranom dijalogu i suradnji na dobrobit hrvatskih radnika.

Za incident u Borovu nema opravdanja, u Hrvatskoj nema mjesta za nesnošljivost prema manjinama

Premijer Plenković je i danas najoštrije osudio provokaciju i govor mržnje skupine navijača koja se dogodila u Borovu selu.

"Za to nema i ne može biti opravdanja, osobito ne na dan kad smo se s pijetetom prisjetili mučki ubijenih 12 hrvatskih redarstvenika.

U hrvatskom društvu nema mjesta za netrpeljivost prema pripadnicima srpske nacionalne manjine ili bilo koje druge manjine u Hrvatskoj. Mi ćemo se tome uvijek najsnažnije suprotstavljati i jasno osuđivati širenje mržnje prema bilo kojem od naših sugrađana jer se zalažemo za društvo u kojem se svi dobro osjećaju i Hrvatsku doživljavaju kao svoju domovinu.

Osim toga, taj izgred protivan je interesima Hrvatske, i to sigurno nije nikakav domoljubni čin, nego posve suprotno.

Nije teško zamisliti da će biti i onih koji će u takvim nedopustivim ispadima zlurado nastojati izjednačiti žrtvu i agresora i tražiti nekakva jalova opravdanja za svoja nedjela prije 30 godina. To je razlog više za jasnu osudu", poručio je predsjednik Vlade.

Kako bi odgovorni bili primjereno sankcionirani, policija je reagirala i privela one koji su sudjelovali u ovoj provokaciji i nedopustivom incidentu, dodao je premijer Plenković.

Politika jačanja vatrogastva

Premijer Plenković zahvalio je svim hrvatskim vatrogascima, čiji je dan obilježen prekjučer primopredajom 90 novih vatrogasnih vozila vrijednih 55 milijuna kuna, što je vrlo važna investicija u opremanje vatrogasnih postrojbi.

Premijer Plenković istaknuo je da je ta investicija na tragu Vladine politike jačanja vatrogastva i podsjetio da je u mandatu ove Vlade donesen novi Zakon o vatrogastvu, Hrvatska vatrogasna zajednica transformirana je u razinu središnjeg državnog ureda, osigurala veća sredstva u proračunu, a financira i kvalitetnu i modernu opremu.

Na kraju uvodnog obraćanja premijer je naveo da je ovih dana obilježena i 30 obljetnica osnutka 3. gardijske brigade Kune u Vinkovcima i još jednom im zahvalio na doprinosu i Domovinskom ratu.

Medved: postavljeno je 2055 privremenih mobilnih kućica i kontejnera

Prijedlogom zakona o naknadama u području intelektualnog vlasništva ukidaju se upravne pristojbe u tom području, što bi trebalo doprinijeti rasterećenju gospodarstva od oko 600.000 kuna godišnje. Vlada je donijela i Odluku kojom planira dovršetak izgradnje nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture do 2025., a taj se projekt s 85 posto bespovratno financira iz EU fonda, dok 15 posto osigurava državni proračun. Potpredsjednik Vlade, ministar hrvatskih branitelja i ravnatelj stožera za obnovu nakon potresa Tomo Medved izvijestio je da je na području Sisačko-moslavačke županije dosad postavljeno 2055 privremenih mobilnih kućica i kontejnera za stradale.

Medved je kazao da su krajem prošloga tjedna otvorena kontejnerska naselja u Sisku i u Petrinji. Na električnu energiju su ukupno priključili 2285 mobilnih objekata za što je utrošeno 53,8 milijuna kuna iz državnog proračuna.

Postavili su i sedam GSM baznih postaja kako bi se područje bolje pokrilo mobilnim signalom. Uložili su više od 100 milijuna kuna u sanaciju cesta i mostova oštećenih u potresu.

Podijeljeno je ukupno 1040 tona hrane te preko 650.000 toplih obroka.

Zaprimili su 448 zahtjeva za žurno uklanjanje objekata, a do sada su uklonili 66 objekata, dok ih je 15 u postupku uklanjanja. Do sada su prikupili te je u obradi 8136 zahtjeva za obnovu.

Medved je izvijestio kako je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje započeo s nekonstrukcijskom obnovom. Prikupljeno je 6259 zahtjeva koji su u velikoj mjeri obrađeni, a ugovoreno je 120 objekata za nekonstrukcijsku obnovu.

Proces sanacije i obnove započeo je ovoga tjedna na šest objekata, a do kraja tjedna očekuje se pokretanje radova na 80 obiteljskih kuća.

Medved je najavio maksimalne napore kako bi tijekom proljeća i ljeta obnovili objekte koji imaju oštećene dimnjake, zabatne zidove i krovišta, a takvih je objekata približno 20.000.

Do sada su proveli 155 sanacija bunara.

Beroš: odaberimo cijepljenje jer ono spašava život

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako smo u fazi intenziviranja cijepljenja protiv Covida-19, jer se od ovog tjedna očekuje dolazak značajno većeg broja cjepiva te je pozvao sve koji to nisu učinili da se prijave za cijepljenje.

"Unatoč padu broja Covid pacijenata pritisak na bolnički sustav je i dalje značajan. Bilježimo teže kliničke slike kod sve mlađih ljudi. Virus ne bira, ali mi možemo - odaberimo cijepljenje jer ono spašava život", poručio je Beroš.

Od 360 posljednje sekvencioniranih uzroka 57 su britanska varijanta, što predstavlja značajan pad u cirkulaciji te varijante u odnosu na 13. travnja kada je udio bio 96 posto. U dva uzroka dokazano je prisustvo južnoafričke varijante.

"U Hrvatsku je dosad pristiglo 1,3 milijuna doza cjepiva, međutim sada smo na prekretnici. U ovom tjednu dolaze značajno veće količine, a to nas prati tijekom cijelog svibnja i lipnja", rekao je Beroš.

Do sada je aplicirano 979.000 doza cjepiva, prošlog četvrtka utrošeno je rekordnih gotovo 46.887 doza u jednom danu te je cijepljena svaka peta osoba, odnosno 20,9 stanovništva primilo je najmanje jednu dozu cjepiva.

Veći obuhvat od 18,7 posto postignut je u dobnim skupinama višim od 55 godina, a gotovo 56 posto stanovništva dobi iznad 70 godina cijepljeno je najmanje jednom dozom.

Obuhvat cijepljenja jednom dozom najviši je u Zagrebu (20,5 posto), a drugom u Sisačko-moslavačkoj županiji (8,1 posto).

Produljene mjere zabrane okupljanja, prijelaza granica i rada ugostiteljskih objekata

Nacionalni stožer civilne zaštite nakon prošle sjednice Vlade donio je 11 odluka, četiri na nacionalnoj razini, a sedam na prijedlog županijskih stožera u trajanju do 15. svibnja, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Produljene su mjere nacionalnih odluka koje se odnose na zabranu okupljanja, prijelaz granica i rad ugostiteljskih objekata.

Provedeno je 18.512 nadzora te su zbog kršenja mjera izdana tri prekršajna naloga i 14 optužnih prijedloga te naplaćeno pet kazni na mjestu izvršenja prekršaja.

Zbog nenošenja maski za lice izdana su 43 upozorenja, 32 prekršajna naloga i naplaćeno 12 novčanih kazni.

Policija je utvrdila 143 kršenja mjera samoizolacije te će biti podnesena 142 prekršajna naloga i jedan optužni prijedlog. Evidentirana su i tri kaznena djela zbog širenja i prenošenja zarazne bolesti.

Ukidanje upravnih pristojbi pridonijet će rasterećenju gospodarstva

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o naknadama u području intelektualnog vlasništva, kojim se ukidaju upravne pristojbe u tom području, što bi trebalo doprinijeti rasterećenju gospodarstva od oko 600.000 kuna godišnje.

Predloženim se zakonom ukida dosadašnja obveza plaćanja upravne pristojbe, ali se i dalje se zadržava obveza plaćanje naknade troškova na području intelektualnog vlasništva, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

To je, dodaje, sukladno Akcijskom planu za smanjenje neporeznih i fiskalnih davanja iz svibnja 2020. godine, kojim su upravne pristojbe u tom segmentu određene kao jedne od nepotrebnih davanja i treba ih ukinuti u 2021. godini.

Procjena je da će se ukidanjem upravnih pristojbi, a zadržavanjem plaćanja naknade za provođenje samog postupka, doprinijeti rasterećenju gospodarstva u godišnjem iznosu od približno 600.000 kuna, za koliko će se smanjiti i prihodi državnog proračuna.

Međutim, to doprinosi izravnom smanjenju nepotrebnih parafiskalnih davanja, uzimajući u obzir aktualnu situaciju u gospodarstvu kao posljedicu Covida-19, rekao je Fuchs, napominjući da ostale odredbe tog zakona ostaju nepromijenjene pa se stoga predlaže njegovo donošenje po hitnom postupku.

Pomoć pri nabavi kondenzacijskih bojlera i kotlova na području stradalom u potresu

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić predstavio je Odluku, kojom se osigurava novčana pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, radi nabave kondenzacijskih bojlera i kondenzacijskih kotlova u zgradama, na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, oštećenima potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca prošle godine.

Sredstvima će se nadoknaditi vlasnicima/suvlasnicima oštećenih zgrada, stanova i obiteljskih kuća 80 posto opravdanih troškova kupnje kondenzacijskih bojlera i kupnje kondenzacijskih kotlova.

"Sudjelovanje Fonda u opravdanim troškovima jednog kondenzacijskog bojlera po stambenoj jedinici ne može iznositi više od 8000 kuna, a za kupnju kondenzacijskog kotla po stanu/poslovnom prostoru ne može iznositi više od 4500 kuna, odnosno ne može iznositi više od 300.000 kuna po jednoj stambeno-poslovnoj zgradi", objasnio je ministar.

Novac potreban za provedbu odluke u iznosu od 20 milijuna kuna za ovu godinu i pet milijuna kuna za iduću godinu osiguran je u Financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

"Vjerujem da će ova sredstva pridonijeti procesu obnove u Zagrebu i ostalim područjima pogođenima potresom" rekao je Ćorić.

Ministar je predstavio i Zaključak u vezi provedbe otpisa potraživanja i naknade za energiju isporučenu krajnjim kupcima na potresom pogođenom području za svibanj 2021., koji se odnosi na četiri grada i 12 općina pogođenih potresom – gradove Petrinju, Glinu, Sisak i Hrvatsku Kostajnicu te općine Lekenik, Sunja, Donji Kukuruzari, Majur, Dvor, Topusko, Gvozd, Jasenovac, Hrvatska Dubica, Martinska Ves, Pokupsko i Kravarsko.

HEP će otpisati potraživanja prema krajnjim kupcima i potraživanja nastala priključenjem zamjenskih objekata na elektroenergetsku mrežu, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će naknaditi troškove računa društvima koja isporučuju električnu i toplinsku energiju na području Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije pogođenih potresom, objasnio je Ćorić.

Zelena javna nabava – iskorak u zelenom smjeru

Vlada je donijela i Odluku o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave, koju je ministar Ćorić istaknuo kao "iskorak u zelenom smjeru".

Odlukom je Vlada obvezala Središnji državni ured za središnju javnu nabavu da u postupcima središnje javne nabave primjenjuje mjerila zelene javne nabave kao dio tehničke specifikacije, odnosno kriterija za odabir ponuda, u mjeri u kojoj je to u skladu s tehničkom prikladnošću, financijskim mogućnostima korisnika središnje javne nabave, širom održivošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja.

Obveza se prvenstveno odnosi na nabavne kategorije - uredski materijal, potrošni materijal, računala i računalna oprema, motorna vozila i opskrba električnom energijom

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Vlada je obvezala da redovito ažurira i objavljuje mjerila zelene javne nabave na hrvatskom jeziku i objavljuje godišnje uštede emisija ugljikova dioksida nastale provedbom ove odluke.

"Vjerujem da će primjena ove odluke dodatno pridonijeti ozelenjavanju domaće ekonomije", zaključio je Ćorić.

Nacionalni plan razvoja odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske od 2021. do 2027.

Vlada je zadužila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske da izradi Nacionalni plan razvoja odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske od 2021. do 2027. godine - novi nacionalni srednjoročni akt strateškog planiranja u području odnosa s Hrvatima izvan države.

Smjernice za formiranje novog strateškog okvira u tom području navedene su u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine te u Programu Vlade 2020. – 2024.

Financiranje izgradnje nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture

Donesena je i Odluka o financiranju projekta "Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljanih javnih korisnika".

Do 2025. planira se dovršetak izgradnje nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture, na koju bi se uključili i povezali ciljani javni korisnici diljem zemlje, a taj se projekt s 85 posto bespovratno financira iz EU fonda, dok 15 posto osigurava državni proračun.

Nositelj projekta "Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljnih korisnika" su Odašiljači i veze (OiV), kojima je u prosincu 2020. uručen i ugovor o financiranju iz EU fonda, a nakon što je u listopadu 2020. taj projekt i s europske razine i od neovisnih stručnjaka ocijenjen održivim i izvedivim.

Riječ je o velikom infrastrukturnom projektu u sklopu kojeg će se graditi optička širokopojasna mreža iduće generacije (ili NP-BBI) diljem zemlje, na koju će uključivati ciljani korisnici unutar tijela javne uprave, obrazovne, zdravstvene i druge institucije brzinama iznad 100 Mbs, objasnio je državni tajnik Josip Bilaver iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je Vlada zadužila da osigura sredstva za pokrivanje troškova u provedbi projekta.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta je nešto više od 786,7 milijuna kuna, kazao je na Vladi Bilaver, dodajući da procijenjeni prihvatljivi troškovi iznose 770,6 milijuna kuna, od čega se 85 posto planira financirati iz EU fonda, a preostalih 15 posto iz državnog proračuna.

Svi iznosi su bez PDV-a, a u priloženom dokumentu uz sjednicu Vlade navodi se da planira financirati projekt u razdoblju od tri godine od zaključenja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, odnosno najkasnije do kraja 2023. godine.

"Radovi na projektu počet će krajem 2021., a dovršetak se planira 2025.", kazao je Bilarev.

Sredstva za financiranje prihvatljivih troškova tog projekta planirana su u državnom proračunu za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023. na razdjelu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Izvor: Hina/Vlada